Napomena: Zahvaljujući Stanku Feriću, Brođaninu na stalnom radu u Šibeniku, uredniku kultnog časopisa Šibenik TIM, prenosimo zanimljiv članak iz najnovijeg broja.
Proizvođači pekarskih i drugih proizvoda na bazi žitarica s područja Šibensko-kninske županije, ali i iz cijele Hrvatske, od ove će godine moći računati na unaprjeđivanje proizvodnje i poboljšanje svojih proizvoda te postizanje veće tržišne konkurentnosti zahvaljujući projektu Transfer tehnologije i komercijalizacija inovacija u sektoru hrane Šibensko-kninske županije Veleučilišta Marko Marulić u Kninu, koji je ostvaren zahvaljujući bespovratnim sredstvima iz europskog Fonda za ulaganje u znanost i inovacije. Riječ je o projektu koji je u cijelosti osmišljen i razvijen u Kninu što mu daje posebnu vrijednost i znač
Vrijedan projekt koji je prepoznala i podržala Europa
Iza njegovog, neupućenima možda teže razumljivog, naziva krije se naoko jednostavna, ali u naravi kompleksna ideja s formulom kako je moguće znanje te znanstvena i tehnološka postignuća koja imaju veliku uporabnu vrijednost iz visokoškolske ustanove prenijeti u gospodarstvo i primijeniti u proizvodnji. Doda li se tome da taj projekt omogućava izravno uključivanje studenata u svijet realnog rada, da im daje priliku da neposredno surađuju s gospodarstvenicima te vide praktičnu vrijednost i smisao onoga što uče i čemu su se posvetili, ne čudi podatak da je Veleučilište Marko Marulić iz Knina bilo jedino veleučilište pored osamnaest hrvatskih visokoobrazovnih institucija, sveučilišta, fakulteta i instituta s dugom tradicijom i golemom znanstvenom reputacijom, koje je 2013. godine za svoj projekt dobilo europski novac iz Fonda za ulaganje u znanost i inovacije.
Hrana obogaćena biljem s krša
Ovaj projekt napisan je 2009. godine, a početna ideja istraživanja i razvoja funkcionalne hrane općenito, u razradi projekta odnosno prilagodbi teksta projektne aplikacije uvjetima natječaja koji je 2011. godine objavljen, fokusirana je na istraživanje i razvoj funkcionalne hrane na bazi žitarica te na razradu koncepta transfera (prijenosa) znanja, inovacija i tehnologije iz visokoškolske ustanove u gospodarstvo. Pri tome je poseban naglasak stavljen na unaprjeđenje postojećih ili razvoj novih funkcionalnih, ali i tradicionalnih proizvoda od žitarica koji donose konkretnu zdravstvenu dobrobit, odnosno izravno utječu na balansiranje fizioloških funkcija organizma, očuvanje zdravlja i smanjenje rizika oboljenja.
Hrana na bazi žitarica glavni je izvor energije iz hrane širom svijeta. Također, izvor je prehrambenih vlakana, ugljikohidrata, proteina, vitamina i minerala, a pripremljena na tradicionalan način i konzumirana u preporučenim količinama pozitivno utječe na zdravlje. Međutim, mnogi proizvodi na bazi rafiniranih žitarica uzrokuju nagli porast glukoze u krvi, a različitim pekarskim proizvodima u organizam unosimo i kuhinjsku sol, rafinirane šećere i masti. Cilj je projekta razviti nove funkcionalne proizvode, primjerice s manje soli ili s više netopljivih vlakana ili s povećanim udjelom proteina te obogaćene biljem ili ekstraktima bilja s krškog područja, voćem i pčelinjim proizvodima, odnosno sirovinama koje imaju veću antioksidativnu aktivnosti, što bi moglo osigurati veći antioksidativni status finalnog proizvoda, a što bi osim povećanja održivosti proizvoda imalo blagotvorno djelovanje na zdravlje. Komercijalizacija novorazvijenih inovativnih proizvoda u suradnji s gospodarstvenicima ne pruža samo mogućnost razvoja malih i srednjih poduzetnika, što zasigurno može doprinijeti regionalnom razvoju, već obogaćuje i ponudu hrane bitnu turističkom sektoru, a time stvara plodno tlo za razvoj regionalnog i nacionalnog gospodarstva.
Novi je kninski proizvod znanje koje ima uporabnu vrijednost
Obogaćivanje hrane korisnim sastojcima trenutno je jedna od najaktualnijih globalnih tema. Svjetski trend poboljšanja svojstava hrane podudara se s rastom općih spoznaja o izravnom utjecaju hrane na zdravlje. Takva istraživanja počela je podupirati i prehrambena industrija koja traži rješenja ne samo za unaprjeđenje proizvodnje i rješavanje tehnoloških problema u svojim proizvodnim procesima, nego i zato što želi proizvoditi hranu koja pruža veću dobrobit za zdravlje nego osnovna prehrana. U tom smislu projekt Veleučilišta Marko Marulić u Kninu pun je pogodak što je potvrdilo i zanimanje lokalnih proizvođača dok je još bio u povojima, posebno zanimanje i potpora domaćeg trgovačkog lanca Djelo koji već dugo nastoji tržišno afirmirati vrijednosti lokalnih proizvoda i potaknuti proizvodnju hrane u Šibensko-kninskoj županiji. To potvrđuje da je kninski koncept znanja kao proizvoda koji ima izravnu uporabnu vrijednost dobro osmišljen i da je u punom suglasju s potrebama lokalne zajednice, nacionalnim interesima i globalnim znanstvenim trendovima.
Vrhunska oprema u novom laboratoriju za kemiju i tehnologiju žitarica
Projekt Transfer tehnologije i komercijalizacija inovacija u sektoru hrane Šibensko-kninske županije kninsko Veleučilište ostvaruje u suradnji s prof. dr. sc. Duškom Ćurić s partnerske institucije Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a posrednici između visokoškolskih ustanova i gospodarskih subjekata koji se bave proizvodnjom hrane su Županijska gospodarska komora u Šibeniku, Ured Hrvatske gospodarske komore u Kninu i Hrvatska obrtnička komora Šibensko-kninske županije.
Sredstvima EU-a u Veleučilištu je vrhunskim uređajima opremljen novi Laboratorij za kemiju i tehnologiju žitarica u okviru Odjela prehrambene tehnologije čija je voditeljica idejna začetnica i koautorica projekta Emilija Friganović. Tako sada kninsko Veleučilište, uz laboratorij u kojem studenti izvode laboratorijske vježbe i pripremaju svoje završne radove i koji služi za istraživački rad nastavnika, te izdvojeni dio tog laboratorija koji služi za istraživački rad, ponajviše kemije aroma pod vodstvom dr. sc. Zvonimira Marijanovića, ima i laboratorij opremljen visokosofisticiranom opremom za znanstveno izučavanje kemije i tehnologije žitarica. Za trajanja projekta usluge laboratorija i savjetovanja projektnog tima gospodarstvenici mogu koristiti bez naknade. Također, rezultati projekta svima će biti trajno dostupni.
OKVIRI UZ TEKST
1. OKVIR
Osobna karta projekta Transfer tehnologije i komercijalizacija inovacija u sektoru hrane Šibensko-kninske županije Veleučilišta Marko Marulić u Kninu
Naziv projekta: Transfer tehnologije i komercijalizacija inovacija u sektoru hrane Šibensko-kninske županije / Transfer of technology and commercialization of innovations to food business sector of Šibenik-Knin County (TechTransfer SIKC)
Projekt je sufinancirala EU u sklopu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost – Instrument pretpristupne pomoći IPA-e i Programa dodjele bespovratnih sredstava te tehničke pomoći - Fond za ulaganje u znanost i inovacije, faza II
Korisnik: Veleučilište Marko Marulić u Kninu
Partner na realizaciji projekta: Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Voditeljica projekta: Emilija Friganović, dipl. ing. prehrambene tehnologije, viša predavačica na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu, Odjel prehrambene tehnologije, Odjel poljoprivrede krša, voditeljica Laboratorija za kemiju i tehnologiju žitarica
Koordinatorica projekta na partnerskoj instituciji Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Duška Ćurić, redovita profesorica u trajnom zvanju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za prehrambeno-tehnološko inženjerstvo, pročelnica Laboratorija za kemiju i tehnologiju žitarica
Koordinatorica za javnu nabavu projekta: dr. sc. Mladenka Šarolić, voditeljica odsjeka u sastavu odjela Inovacijsko središte, predavačica na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu, Odjel prehrambene tehnologije, Odjel poljoprivrede krša
Web koordinatorica projekta: Ančica Sečan, web koordinatorica TechTransfer SIKC projekta na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu
Posrednici između visokoškolskih ustanova i gospodarskih subjekata koji se bave proizvodnjom hrane: Županijska gospodarska komora u Šibeniku, Ured Hrvatske gospodarske komore u Kninu i Hrvatska obrtnička komora Šibensko-kninske županije
Tvrtka suradnik na projektu: Djelo d.o.o.
Ukupna vrijednost projekta: 486 323,18 eura / 3 693 138,23 kuna
Bespovratna sredstva EU-a: 404 523,62 eura / 3 071 952,37 kuna
Razdoblje provedbe projekta: 24 mjeseca
Početak provedbe projekta: 9. travnja 2013.
2. OKVIR
Što je to funkcionalna hrana?
Funkcionalnom hranom smatraju se namirnice koje uz osnovnu nutritivnu vrijednost imaju i pozitivan utjecaj na opće zdravlje ljudi ili sudjeluju u smanjenju rizika razvoja pojedinih bolesti. To je, dakle, ona hrana koja sadrži bioaktivne sastojke za koje je znanstveno utvrđeno da imaju povoljno djelovanje na zdravlje ljudi.
Pojam funkcionalna hrana pojavio se osamdesetih godina prošlog stoljeća u Japanu u kontekstu nastojanja te države da smanji rast troškova zdravstva koji su se povećavali zbog starenja stanovništva i povećanja broja kroničnih bolesnika. Kako bi riješila te probleme, japanska se medicina fokusirala na bolju prevenciju bolesti, a kako upravo funkcionalna hrana na pozitivan način utječe na jedan ili više ciljanih funkcija tijela smanjujući rizike razvoja pojedinih bolesti poput bolesti srca i krvožilnog sustava, karcinoma, pretilosti i osteoporoze, Japan je usmjerio svoje znanstvene potencijale na to područje. Pozitivni su učinci bili vrlo brzo vidljivi pa su japanski koncept vrlo brzo prihvatili Europa i SAD. Funkcionalnu hranu nazivaju hranom budućnosti, a u njen je razvoj Hrvatska uključena već dvadesetak godina.
Proizvođači pekarskih i drugih proizvoda na bazi žitarica s područja Šibensko-kninske županije, ali i iz cijele Hrvatske, od ove će godine moći računati na unaprjeđivanje proizvodnje i poboljšanje svojih proizvoda te postizanje veće tržišne konkurentnosti zahvaljujući projektu Transfer tehnologije i komercijalizacija inovacija u sektoru hrane Šibensko-kninske županije Veleučilišta Marko Marulić u Kninu, koji je ostvaren zahvaljujući bespovratnim sredstvima iz europskog Fonda za ulaganje u znanost i inovacije. Riječ je o projektu koji je u cijelosti osmišljen i razvijen u Kninu što mu daje posebnu vrijednost i znač
Vrijedan projekt koji je prepoznala i podržala Europa
Iza njegovog, neupućenima možda teže razumljivog, naziva krije se naoko jednostavna, ali u naravi kompleksna ideja s formulom kako je moguće znanje te znanstvena i tehnološka postignuća koja imaju veliku uporabnu vrijednost iz visokoškolske ustanove prenijeti u gospodarstvo i primijeniti u proizvodnji. Doda li se tome da taj projekt omogućava izravno uključivanje studenata u svijet realnog rada, da im daje priliku da neposredno surađuju s gospodarstvenicima te vide praktičnu vrijednost i smisao onoga što uče i čemu su se posvetili, ne čudi podatak da je Veleučilište Marko Marulić iz Knina bilo jedino veleučilište pored osamnaest hrvatskih visokoobrazovnih institucija, sveučilišta, fakulteta i instituta s dugom tradicijom i golemom znanstvenom reputacijom, koje je 2013. godine za svoj projekt dobilo europski novac iz Fonda za ulaganje u znanost i inovacije.
Hrana obogaćena biljem s krša
Ovaj projekt napisan je 2009. godine, a početna ideja istraživanja i razvoja funkcionalne hrane općenito, u razradi projekta odnosno prilagodbi teksta projektne aplikacije uvjetima natječaja koji je 2011. godine objavljen, fokusirana je na istraživanje i razvoj funkcionalne hrane na bazi žitarica te na razradu koncepta transfera (prijenosa) znanja, inovacija i tehnologije iz visokoškolske ustanove u gospodarstvo. Pri tome je poseban naglasak stavljen na unaprjeđenje postojećih ili razvoj novih funkcionalnih, ali i tradicionalnih proizvoda od žitarica koji donose konkretnu zdravstvenu dobrobit, odnosno izravno utječu na balansiranje fizioloških funkcija organizma, očuvanje zdravlja i smanjenje rizika oboljenja.
Hrana na bazi žitarica glavni je izvor energije iz hrane širom svijeta. Također, izvor je prehrambenih vlakana, ugljikohidrata, proteina, vitamina i minerala, a pripremljena na tradicionalan način i konzumirana u preporučenim količinama pozitivno utječe na zdravlje. Međutim, mnogi proizvodi na bazi rafiniranih žitarica uzrokuju nagli porast glukoze u krvi, a različitim pekarskim proizvodima u organizam unosimo i kuhinjsku sol, rafinirane šećere i masti. Cilj je projekta razviti nove funkcionalne proizvode, primjerice s manje soli ili s više netopljivih vlakana ili s povećanim udjelom proteina te obogaćene biljem ili ekstraktima bilja s krškog područja, voćem i pčelinjim proizvodima, odnosno sirovinama koje imaju veću antioksidativnu aktivnosti, što bi moglo osigurati veći antioksidativni status finalnog proizvoda, a što bi osim povećanja održivosti proizvoda imalo blagotvorno djelovanje na zdravlje. Komercijalizacija novorazvijenih inovativnih proizvoda u suradnji s gospodarstvenicima ne pruža samo mogućnost razvoja malih i srednjih poduzetnika, što zasigurno može doprinijeti regionalnom razvoju, već obogaćuje i ponudu hrane bitnu turističkom sektoru, a time stvara plodno tlo za razvoj regionalnog i nacionalnog gospodarstva.
Novi je kninski proizvod znanje koje ima uporabnu vrijednost
Obogaćivanje hrane korisnim sastojcima trenutno je jedna od najaktualnijih globalnih tema. Svjetski trend poboljšanja svojstava hrane podudara se s rastom općih spoznaja o izravnom utjecaju hrane na zdravlje. Takva istraživanja počela je podupirati i prehrambena industrija koja traži rješenja ne samo za unaprjeđenje proizvodnje i rješavanje tehnoloških problema u svojim proizvodnim procesima, nego i zato što želi proizvoditi hranu koja pruža veću dobrobit za zdravlje nego osnovna prehrana. U tom smislu projekt Veleučilišta Marko Marulić u Kninu pun je pogodak što je potvrdilo i zanimanje lokalnih proizvođača dok je još bio u povojima, posebno zanimanje i potpora domaćeg trgovačkog lanca Djelo koji već dugo nastoji tržišno afirmirati vrijednosti lokalnih proizvoda i potaknuti proizvodnju hrane u Šibensko-kninskoj županiji. To potvrđuje da je kninski koncept znanja kao proizvoda koji ima izravnu uporabnu vrijednost dobro osmišljen i da je u punom suglasju s potrebama lokalne zajednice, nacionalnim interesima i globalnim znanstvenim trendovima.
Vrhunska oprema u novom laboratoriju za kemiju i tehnologiju žitarica
Projekt Transfer tehnologije i komercijalizacija inovacija u sektoru hrane Šibensko-kninske županije kninsko Veleučilište ostvaruje u suradnji s prof. dr. sc. Duškom Ćurić s partnerske institucije Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a posrednici između visokoškolskih ustanova i gospodarskih subjekata koji se bave proizvodnjom hrane su Županijska gospodarska komora u Šibeniku, Ured Hrvatske gospodarske komore u Kninu i Hrvatska obrtnička komora Šibensko-kninske županije.
Sredstvima EU-a u Veleučilištu je vrhunskim uređajima opremljen novi Laboratorij za kemiju i tehnologiju žitarica u okviru Odjela prehrambene tehnologije čija je voditeljica idejna začetnica i koautorica projekta Emilija Friganović. Tako sada kninsko Veleučilište, uz laboratorij u kojem studenti izvode laboratorijske vježbe i pripremaju svoje završne radove i koji služi za istraživački rad nastavnika, te izdvojeni dio tog laboratorija koji služi za istraživački rad, ponajviše kemije aroma pod vodstvom dr. sc. Zvonimira Marijanovića, ima i laboratorij opremljen visokosofisticiranom opremom za znanstveno izučavanje kemije i tehnologije žitarica. Za trajanja projekta usluge laboratorija i savjetovanja projektnog tima gospodarstvenici mogu koristiti bez naknade. Također, rezultati projekta svima će biti trajno dostupni.
OKVIRI UZ TEKST
1. OKVIR
Osobna karta projekta Transfer tehnologije i komercijalizacija inovacija u sektoru hrane Šibensko-kninske županije Veleučilišta Marko Marulić u Kninu
Naziv projekta: Transfer tehnologije i komercijalizacija inovacija u sektoru hrane Šibensko-kninske županije / Transfer of technology and commercialization of innovations to food business sector of Šibenik-Knin County (TechTransfer SIKC)
Projekt je sufinancirala EU u sklopu Operativnog programa za regionalnu konkurentnost – Instrument pretpristupne pomoći IPA-e i Programa dodjele bespovratnih sredstava te tehničke pomoći - Fond za ulaganje u znanost i inovacije, faza II
Korisnik: Veleučilište Marko Marulić u Kninu
Partner na realizaciji projekta: Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Voditeljica projekta: Emilija Friganović, dipl. ing. prehrambene tehnologije, viša predavačica na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu, Odjel prehrambene tehnologije, Odjel poljoprivrede krša, voditeljica Laboratorija za kemiju i tehnologiju žitarica
Koordinatorica projekta na partnerskoj instituciji Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: prof. dr. sc. Duška Ćurić, redovita profesorica u trajnom zvanju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za prehrambeno-tehnološko inženjerstvo, pročelnica Laboratorija za kemiju i tehnologiju žitarica
Koordinatorica za javnu nabavu projekta: dr. sc. Mladenka Šarolić, voditeljica odsjeka u sastavu odjela Inovacijsko središte, predavačica na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu, Odjel prehrambene tehnologije, Odjel poljoprivrede krša
Web koordinatorica projekta: Ančica Sečan, web koordinatorica TechTransfer SIKC projekta na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu
Posrednici između visokoškolskih ustanova i gospodarskih subjekata koji se bave proizvodnjom hrane: Županijska gospodarska komora u Šibeniku, Ured Hrvatske gospodarske komore u Kninu i Hrvatska obrtnička komora Šibensko-kninske županije
Tvrtka suradnik na projektu: Djelo d.o.o.
Ukupna vrijednost projekta: 486 323,18 eura / 3 693 138,23 kuna
Bespovratna sredstva EU-a: 404 523,62 eura / 3 071 952,37 kuna
Razdoblje provedbe projekta: 24 mjeseca
Početak provedbe projekta: 9. travnja 2013.
2. OKVIR
Što je to funkcionalna hrana?
Funkcionalnom hranom smatraju se namirnice koje uz osnovnu nutritivnu vrijednost imaju i pozitivan utjecaj na opće zdravlje ljudi ili sudjeluju u smanjenju rizika razvoja pojedinih bolesti. To je, dakle, ona hrana koja sadrži bioaktivne sastojke za koje je znanstveno utvrđeno da imaju povoljno djelovanje na zdravlje ljudi.
Pojam funkcionalna hrana pojavio se osamdesetih godina prošlog stoljeća u Japanu u kontekstu nastojanja te države da smanji rast troškova zdravstva koji su se povećavali zbog starenja stanovništva i povećanja broja kroničnih bolesnika. Kako bi riješila te probleme, japanska se medicina fokusirala na bolju prevenciju bolesti, a kako upravo funkcionalna hrana na pozitivan način utječe na jedan ili više ciljanih funkcija tijela smanjujući rizike razvoja pojedinih bolesti poput bolesti srca i krvožilnog sustava, karcinoma, pretilosti i osteoporoze, Japan je usmjerio svoje znanstvene potencijale na to područje. Pozitivni su učinci bili vrlo brzo vidljivi pa su japanski koncept vrlo brzo prihvatili Europa i SAD. Funkcionalnu hranu nazivaju hranom budućnosti, a u njen je razvoj Hrvatska uključena već dvadesetak godina.
