Poduzetničke zone su prostornim planovima definirana i komunalnom infrastrukturom opremljena područja namijenjena obavljanju poduzetničkih aktivnosti. Svrha njihovog osnivanja je stvoriti prostorne preduvjete za razvoj gospodarstva, privlačenje investitora i otvaranje radnih mjesta. Zakonom o unapređenju poduzetničke infrastrukture poduzetničke zone kategoriziraju se prema veličini ukupne površine, tipu aktivnosti i intenzitetu aktivacije raspoložive površine unutar zone. U Slavonskom Brodu imamo dvije poduzetničke zone. Prema kriteriju veličine Zona malog gospodarstva Kolonija, površine 3.3 hektara, kategorizirana je kao mikro zona, a Gospodarsko-proizvodna zona Bjeliš–zapad, površine 23.6 hektara, kao mala zona. Slavonski Brod nema ni jednu poduzetničku zonu kategoriziranu kao srednja ili velika zona. Poduzetnička zona na Bjelišu trebala je biti dovršena 2009. godine, a radovi u zoni na početku 2017. godine još uvijek nisu dovršeni. Novac građana u iznosu od 7.3 milijuna kuna namijenjen izgradnji komunalne infrastrukture potrošen je na gradnju zone jer Slavonski Brod nije ni pokušao kandidirati projekt prema europskim fondovima. Arheološka iskapanja nisu odrađena, a niz katastarskih čestica unutar zone nalazi se u privatnom vlasništvu. Od ukupne površine zone Bjeliš na gospodarsko-proizvodnu namjenu, po prostornom planu, otpada malo više od polovice prostora ili oko 12 hektara. Površina parcela za poduzetnike je od 5.000 do 15.000 m2, a dozvoljeno je spajanje maksimalno dvije susjedne parcele što znači da je maksimalna površina parcele tri hektara. Vlada RH provela je poreznu reformu i usvojila akcijski plan za rasterećenje gospodarstva što su ključne mjere za privlačenje investitora. U godinama pred nama možemo očekivati dolazak novih stranih investitora u Hrvatsku.
Poduzetnička zona Bjeliš i dalje zjapi prazna bez ijednog otvorenog radnog mjesta. Zašto investitori i radna mjesta zaobilaze Slavonski Brod unatoč tvrdnjama da je Grad Slavonski Brod učinio sve što je mogao? Zato što te tvrdnje nisu točne što se lako može dokazati na konkretnim primjerima.
Atlantic Grupa u Novoj Gradiški kupila je i rezervirala ukupno šest hektara zemljišta za izgradnju tvornice energetskih pločica. Za potrebe odabira najbolje lokacije za izgradnju angažirali su tvrtku Sense Consulting koja je analizirala 334 aktivne zone u Hrvatskoj kroz tri kruga odabira. Slavonski Brod otpao je već u prvom krugu. Kakve su nam šanse da privučemo investitore kad nismo uspjeli ući ni među 93 najbolje ulagačke lokacije? Drugi primjer je Klimaoprema koja je u Novoj Gradiški kupila šest hektara zemljišta i tamo sagradila svoj proizvodni pogon. Da su Atlantic Grupa i Klimaoprema htjeli svoje projekte realizirati u Slavonskom Brodu ne bi to mogli učiniti jer je u zoni na Bjelišu moguće formirati parcelu maksimalne površine tri hektara, a njima je trebalo šest hektara. Cijena zemljišta u Novoj Gradiški je 25 kn, a u zoni na Bjelišu 60 kn po kvadratnom metru. Da su Atlantic Grupa i Klimaoprema kupili zemljište u zoni na Bjelišu platile bi ga 3.6 milijuna kuna, a u Novoj Gradiški platile su ga samo 1.5 milijuna kuna. Odabirom Nove Gradiške samo na kupovini zemljišta uštedjeli su 2.1 milijun kuna. Privlačenjem prvih velikih investitora Nova Gradiška odradila je najteži dio posla. Površina Industrijskog parka Nova Gradiška je 82 hektara s mogućnošću proširenja na dodatnih 60 hektara što znači da je šest puta veći od zone Bjeliš i da može primiti velike investitore. Zona u Novoj Gradiški ima izravni izlaz na autocestu, a zona Bjeliš nema. Nova Gradiška ismijala je nesposobnost Slavonskog Broda da iskoristi svoje geoprometne komparativne prednosti za razvoj gospodarstva.
Treći primjer je ulaganje Samsunga u izgradnju tvornice za proizvodnju baterija za električna vozila u Mađarskoj. Površina tvornice je 33 hektara što znači da je za deset hektara veća od zone Bjeliš. Četvrti primjer je ulaganje Jaguar Land Rovera u izgradnju tvornice automobila u Slovačkoj. Površina tvornice je 30 hektara što znači da je za sedam hektara veća od zone Bjeliš. Izgradnjom ove tvornice otvorit će se 2800 radnih mjesta. U prosincu 2016. godine u Slavonskom Brodu registrirana je 2881 nezaposlena osoba. Realizacijom samo jednog velikog ulaganja, poput izgradnje tvornice Jaguar Land Rovera, Slavonski Brod bi riješio problem nezaposlenosti.
Iz četiri navedena primjera vidljivo je da Slavonski Brod nema ni jednu poduzetničku zonu koja ispunjava potrebe investitora i da smo kao destinacija za ulaganje potpuno nekonkurentni jer drugi nude bolje uvjete. Budući da investitorima nemamo što za ponuditi mi ih i ne tražimo. To su razlozi zašto investitori i radna mjesta zaobilaze Slavonski Brod. Na idućoj medijskoj konferenciji predstavit ću građanima svoj program za rješavanje ovih problema. Stanje je alarmantno, ali rješenja postoje.
Poduzetnička zona Bjeliš i dalje zjapi prazna bez ijednog otvorenog radnog mjesta. Zašto investitori i radna mjesta zaobilaze Slavonski Brod unatoč tvrdnjama da je Grad Slavonski Brod učinio sve što je mogao? Zato što te tvrdnje nisu točne što se lako može dokazati na konkretnim primjerima.
Atlantic Grupa u Novoj Gradiški kupila je i rezervirala ukupno šest hektara zemljišta za izgradnju tvornice energetskih pločica. Za potrebe odabira najbolje lokacije za izgradnju angažirali su tvrtku Sense Consulting koja je analizirala 334 aktivne zone u Hrvatskoj kroz tri kruga odabira. Slavonski Brod otpao je već u prvom krugu. Kakve su nam šanse da privučemo investitore kad nismo uspjeli ući ni među 93 najbolje ulagačke lokacije? Drugi primjer je Klimaoprema koja je u Novoj Gradiški kupila šest hektara zemljišta i tamo sagradila svoj proizvodni pogon. Da su Atlantic Grupa i Klimaoprema htjeli svoje projekte realizirati u Slavonskom Brodu ne bi to mogli učiniti jer je u zoni na Bjelišu moguće formirati parcelu maksimalne površine tri hektara, a njima je trebalo šest hektara. Cijena zemljišta u Novoj Gradiški je 25 kn, a u zoni na Bjelišu 60 kn po kvadratnom metru. Da su Atlantic Grupa i Klimaoprema kupili zemljište u zoni na Bjelišu platile bi ga 3.6 milijuna kuna, a u Novoj Gradiški platile su ga samo 1.5 milijuna kuna. Odabirom Nove Gradiške samo na kupovini zemljišta uštedjeli su 2.1 milijun kuna. Privlačenjem prvih velikih investitora Nova Gradiška odradila je najteži dio posla. Površina Industrijskog parka Nova Gradiška je 82 hektara s mogućnošću proširenja na dodatnih 60 hektara što znači da je šest puta veći od zone Bjeliš i da može primiti velike investitore. Zona u Novoj Gradiški ima izravni izlaz na autocestu, a zona Bjeliš nema. Nova Gradiška ismijala je nesposobnost Slavonskog Broda da iskoristi svoje geoprometne komparativne prednosti za razvoj gospodarstva.
Treći primjer je ulaganje Samsunga u izgradnju tvornice za proizvodnju baterija za električna vozila u Mađarskoj. Površina tvornice je 33 hektara što znači da je za deset hektara veća od zone Bjeliš. Četvrti primjer je ulaganje Jaguar Land Rovera u izgradnju tvornice automobila u Slovačkoj. Površina tvornice je 30 hektara što znači da je za sedam hektara veća od zone Bjeliš. Izgradnjom ove tvornice otvorit će se 2800 radnih mjesta. U prosincu 2016. godine u Slavonskom Brodu registrirana je 2881 nezaposlena osoba. Realizacijom samo jednog velikog ulaganja, poput izgradnje tvornice Jaguar Land Rovera, Slavonski Brod bi riješio problem nezaposlenosti.
Iz četiri navedena primjera vidljivo je da Slavonski Brod nema ni jednu poduzetničku zonu koja ispunjava potrebe investitora i da smo kao destinacija za ulaganje potpuno nekonkurentni jer drugi nude bolje uvjete. Budući da investitorima nemamo što za ponuditi mi ih i ne tražimo. To su razlozi zašto investitori i radna mjesta zaobilaze Slavonski Brod. Na idućoj medijskoj konferenciji predstavit ću građanima svoj program za rješavanje ovih problema. Stanje je alarmantno, ali rješenja postoje.
