Ekonomist i bivši ministar gospodarstva je komentirao Vladin antiinflacijski paket mjera
Ekonomist i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u razgovoru za N1 komentirao je vladine mjere protiv inflacije. Ustvrdio je da se zapravo ne radi o pravim antiinflacijskim potezima, nego o političkom manevru.
“Ne bih to nazvao antiinflacijskim mjerama, kad gledamo sa stručne strane, a profesor sam i u ekonomiji sam 50 godina. Ovo je politički potez, vjerojatno se neka velika bura sprema i oni sad rade drugu buru, PR akciju kako bi se s toga skrenula pažnja”, rekao je Jurčić.
Dodao je da bi inflacija i bez vladinih mjera prirodno pala prema dva posto ako ne bude novih vanjskih udara. “Inflacija dođe i ode, isprazni se, i kad bude vlade i kad ne bude vlade”, dodao je.
Problem vidi u usporavanju gospodarstva
Prema njegovim riječima, pravi problem je usporavanje gospodarstva. Tvrdi da je vlada još prošli tjedan imala podatke koji pokazuju da gospodarski rast pada prema dva posto, unatoč dosadašnjim tvrdnjama o snažnom rastu hrvatskog gospodarstva.
“Kažu da rast diže inflaciju, ali rast pada, a inflacija raste”, upozorio je Jurčić. Smatra da hrvatski rast nije rezultat proizvodnje, nego potrošnje, zbog čega dolazi do stagnacije. “Čak mislim da smo prvi kvartal ima negativni rast u odnosu na zadnji kvartal prošle godine i ako sljedeći bude negativan u odnosu na ovaj, morali bismo proglasiti recesiju!”, ističe Jurčić.
“Kako ćemo proglasiti recesiju, ako smo se do jučer hvalili najbrže rastućom ekonomijom Europe?! Mislim da je to ta bura koja se sprema i da se o tome ovdje radi”, upitao je.
Inflacija je posljedica domaće ekonomske politike
Jurčić tvrdi da je inflacija u Hrvatskoj prvenstveno posljedica domaće ekonomske politike, a ne vanjskih okolnosti te da je u redu da narod ima veću plaću, ali ona mora dolaziti iz veće proizvodnje.
“Nama inflacija od šest posto nije došla iz Hormuškog tjesnaca jer smo imali vlastitu inflaciju prije toga malo manju od pet posto”, rekao je i usporedio Hrvatsku sa Švicarskom i Japanom, zemljama koje više ovise o uvozu nafte, ali imaju nižu inflaciju, oko dva posto.
“Imamo bazično visoku inflaciju koja je rezultat naše ekonomske politike. Naša vlada se boji, osim što se boji malo građana, boji se prvenstveno Europske unije”, ustvrdio je Jurčić.
Hrvatska nema jasnu razvojnu ekonomsku politiku
Upozorava i na moguće probleme s proračunskim deficitom. Ako Hrvatska prijeđe granicu od tri posto deficita, kaže, mogla bi se suočiti sa sankcijama Europske unije i pojačanim nadzorom europskih institucija nad domaćom ekonomskom politikom.
Jurčić navodi da Hrvatska nema jasnu razvojnu ekonomsku politiku te da vrijednost nacionalnog kapitala pada zbog loše ekonomske politike. “U razvojnoj ekonomiji se socijalni partneri dogovaraju što će tko učiniti da razvoj ide te o raspodjeli. Mi se uopće ne bavimo razvojem ekonomije i društva nego samo raspodjelom, a razvoj se događa kako se događa”, istaknuo je Jurčić.
Smatra da je dosadašnji gospodarski rast iznad tri posto uglavnom bio posljedica obnove nakon potresa financirane europskim sredstvima, ali upozorava da se taj ciklus približava kraju.
‘Razvoj uvijek ovisi o visoko školovanim ljudima’
“Stopa rasta iznad tri posto dolazila je iz postpotresne obnove kroz građevinski sektor, a obnova se bliži kraju”, istaknuo je i dodao da je Hrvatska povećavala zaposlenost uglavnom na slabije plaćenim i manje kvalificiranim poslovima, dok su visokoobrazovani radnici odlazili u inozemstvo.
“Razvoj uvijek ovisi o visoko školovanim ljudima, a ne o jeftinim niskokvalificiranim radnicima. Oni su nam potrebni, naravno, ali razvoj donosi visokokvalificirana radna snaga”, upozorio je. Jurčić tvrdi da Hrvatska dugoročno gubi nacionalni kapital jer najbolji stručnjaci odlaze iz zemlje, a domaće kompanije završavaju u stranom vlasništvu.
“Treba vidjeti kolika je bila vrijednost nacionalnog kapitala kad su preuzeli vlast i sad na kraju mandata – jesu li povećali vrijednost nacionalnog kapitala, a ako ga nisu povećali, ne bi se više smjeli kandidirati da vode državu”, zaključio je Jurčić.
