Kad se čovjek vozi Slavonskim Brodom (automobilom, autobusom ili biciklom, svejedno), teško je ne primijetiti koliko se grad promijenio. Uređuju se prometnice, grade kružni tokovi, otvaraju nova parkirališna mjesta i uređuju biciklističke staze. Na nekim je mjestima promet protočniji nego prije, ali drugdje se čini da se problem samo preselio nekoliko ulica dalje. A prizor automobila parkiranog na novom nogostupu dobro pokazuje da ni uređena infrastruktura ne znači mnogo ako se ne poštuju pravila.
U gradski promet ulaže se i te pomake treba priznati. Novo kružno raskrižje na spoju Ulice Petra Krešimira IV i Ulice Matije Gupca primjer je zahvata kojim se nastoji unaprijediti organizacija prometa, a prostor namijenjen pješacima i biciklistima dodatno je važan za sigurnije kretanje. No svaki takav projekt trebalo bi promatrati i u širem kontekstu: kako utječe na okolne ulice, jesu li prometni pravci dobro povezani i rješava li se problem ili se samo mijenja mjesto na kojem se pojavljuje? To je posebno važno u gradu s više od 30 tisuća registriranih vozila, među kojima je gotovo 24 tisuće osobnih automobila, uz dodatna vozila koja svakodnevno dolaze iz okolnih mjesta. Takvo opterećenje ne može se riješiti samo gradnjom novih raskrižja. Potrebni su planiranje prometnih tokova, praćenje rezultata nakon izvedenih radova i prilagodba rješenja stvarnim potrebama.
Kružni tokovi mogu biti učinkoviti, ali nisu odgovor na svaki prometni problem. Njihova uspješnost ovisi o opterećenju, preglednosti i položaju u odnosu na okolnu mrežu ulica. Zato je važno ne procjenjivati uspjeh samo prema izgledu novog raskrižja, nego i prema tome što se događa na prilazima i u susjednim ulicama.
Slično vrijedi i za biciklističku infrastrukturu. Uređenje biciklističkih staza uz raskrižje Petra Krešimira IV i Matije Gupca pozitivan je korak, ali otvara i šire pitanje: čine li postojeće dionice povezanu mrežu ili biciklist na pojedinim dijelovima puta mora tražiti vlastiti način nastavka vožnje? Važno je provjeriti vode li staze sigurno i neprekinuto prema školama, radnim mjestima i središtu grada. Nije dovoljno urediti jednu dionicu ako se na sljedećoj izgubi kontinuitet.
Jedan od najočitijih problema i dalje je parkiranje. Nedostatak mjesta često se koristi kao opravdanje za zaustavljanje na nogostupu, uz pješački prijelaz ili na drugim nedopuštenim mjestima. No time se teret problema prebacuje na pješake, osobe s invaliditetom i roditelje s dječjim kolicima. Više od 1.600 evidentiranih slučajeva nepropisnog zaustavljanja i parkiranja tijekom 2025. pokazuje da nije riječ samo o povremenom propustu pojedinaca, nego i o pitanju organizacije i nadzora.
Treba li gradu javna podzemna garaža? To je mogućnost o kojoj se može razgovarati, ali odluka bi trebala počivati na konkretnim podacima. Potrebno je utvrditi gdje parkirališnih mjesta doista nedostaje, koliko su postojeća parkirališta popunjena tijekom dana i koliki bi bili troškovi gradnje i održavanja garaže. Bez takve analize postoji opasnost da se uloži mnogo novca, a da najopterećenije lokacije i dalje ostanu problematične.
Pritom nije dovoljno graditi novu infrastrukturu. Jednako je važno održavati postojeću i pravodobno reagirati kada se pokažu nedostaci. Na raskrižju Mesićeve i Zajčeve ulice izmjene prometnog prostora i uklanjanje parkirališnih mjesta pokazuju koliko je važno sagledati posljedice zahvata za vozače i stanovnike okolnih ulica. Na spoju Mostarske i Runjaninove ulice stanje oznaka i signalizacije podsjeća da sigurnost ovisi i o detaljima koji se lako zanemare nakon završetka radova.
Koliko je održavanje važno, pokazuje i primjer raskrižja Ulice Ivana Gorana Kovačića i Ulice baruna Trenka, na kojem je u svibnju 2026. zabilježena prometna nesreća s teško ozlijeđenim biciklistom. Prema policijskom izvješću, biciklist pri skretanju nije propustio automobil koji je imao prednost prolaska. Sama nesreća ne dokazuje da je raskrižje loše projektirano, ali podsjeća da sigurnost zahtijeva jasna pravila, pregledne prometne oznake i infrastrukturu koju svi sudionici mogu razumljivo koristiti.
Problemi nastaju i kada zakaže oprema koja bi trebala osiguravati uredno odvijanje prometa. Na raskrižju Štampareve i Strossmayerove ulice tijekom 2025. zabilježen je višednevni kvar semafora. Takve situacije pokazuju da prometna politika ne završava otvaranjem obnovljene ceste ili puštanjem novog raskrižja u promet. Potrebni su redoviti pregledi, brzo otklanjanje kvarova i jasne upute sudionicima prometa dok signalizacija ne radi.
S druge strane, na spoju Željezničke, Stipetićeve i Ulice 108. brigade ZNG-a neravnine i oštećenja kolnika otvaraju pitanje koliko se sustavno održavaju prometnice nakon izgradnje ili rekonstrukcije. Vozačima, biciklistima i motociklistima nije dovoljno da je cesta jednom uređena; važno je i da ostane sigurna za korištenje. Jednako tako, promjene jednosmjernih ulica, pravila prednosti i znakova STOP trebale bi biti jasno označene i pravodobno objašnjene kako se vozači ne bi morali prilagođavati naprečac.
Sve te situacije povezuje isto pitanje: promatra li se gradski promet kao cjelina? Promjene na jednoj ulici mogu utjecati na susjedne pravce, a zastoj na jednom raskrižju može se prenijeti na sljedeće. Zato bi pri planiranju trebalo analizirati promet u jutarnjim i poslijepodnevnim vršnim satima, pratiti ponašanje prometa nakon većih zahvata i provjeriti mogu li se određeni problemi riješiti boljim usklađivanjem semafora ili drukčijom organizacijom prometa, bez novih građevinskih radova.
Slavonski Brod ima razloga biti zadovoljan dijelom onoga što je napravljeno. Ulaganja u ceste, raskrižja, parkirališta i staze potrebna su gradu koji se razvija i u kojem raste potreba za sigurnim i učinkovitim kretanjem. No jednako je važno priznati da novi asfalt sam po sebi ne rješava nepropisno parkiranje, lošu signalizaciju, prekide biciklističkih pravaca ni probleme održavanja.
Uspjeh prometne politike ne bi se zato trebao mjeriti samo brojem završenih projekata, nego njihovim stvarnim učinkom. Može li pješak sigurno proći nogostupom? Može li biciklist stići do odredišta bez iznenadnih prekida staze? Jesu li prometni znakovi i semafori u ispravnom stanju? Može li se parkirati bez ugrožavanja drugih?
Promet se ne rješava jednom investicijom, jednim kružnim tokom ili novim parkiralištem. Rješava se povezanim planiranjem, održavanjem, nadzorom i spremnošću da se postojeća rješenja mijenjaju kada ne daju očekivane rezultate. Brod je napravio važne korake, ali pravi će se napredak vidjeti tek onda kada se poboljšanja osjete u svakodnevnom kretanju kroz cijeli grad.
_________________________
