Vrijeme ajvara

Ovaj vikend pravimo domaći ajvar. A kakav drugi?! Radimo ga svakih par godina, treba skupiti hrabrosti i krenuti u to. Radimo tradicionalno, pečemo paprike na roštilju, gulimo, pržimo. Odvojimo dva dana za to, ali onda znamo i volimo to što imamo. E, onda se ja pravim luda par godina, da me opet ne 'nagovore'. Kao da je ribu teško u vodu natjerati. Ipak, uz bezbroj obveza kooje se samo slažu jedna na drugu ( za većinu sam si sama kriva, priznajem), ajvar će doći kao točka na i.

 Dobro je da kolumnu pišem prije ;-)

Kako sam sve sastojke, tj. povrće i za ajvar već prošla, danas ćemo o jesenjoj namirnici bundevi. Ne onim zelenim ljetnim, već prave, stambolke, butternut, hokaido i ostale.

Bundeva

Kada se prije, ih, prije rata malo došlo do nekog standarda, bundava se počela tretirati samo kao stočna hrana i nešto što drži sjemenke na okupu. ( Tako je nekada davno i krenula u svijet.) Poneka pita i rijeđe pečena iz pećnice bilo je skoro sve što se jelo i to više kao neko sjećanje na mladost naših roditelja ili tetaka.

Danas je bundeva puno više prisutna u našoj ishrani i ne bez razloga. Porijeklo vuče iz Amerike ( Mexico), smatra se da ju je Kolumbo donio sa svojih putovanja. Bezbroj je vrsta jer se jako lako križa međusobno, pa se tako i mijenjaju oblici, boja pa i okus. Po prehrambenoj i dijetetskoj vrijednosti vodi među povrćem. Sadrži puno vitamina A, beta karotene i B vitamine, ima vitamina C i E, kalijeve soli i željezo. Ima šest puta više pektinskih spojeva od jabuke ili cikle. Poznato je da se koristi u prehrambenoj industriji kao baza za guste sokove, kaše i pekmeze. Plodovi nekih vrsta su jestivi i cijenjeni, no i ulje buče je i zdravo i jako ukusno. Ona je jako dobar saveznik u borbi protiv bolesti želuca i crijeva, sprječava nastanak malignih bolesti, dobro utječe na kožu, veliki saveznik je kod dobre probave ali i diuretik dobar za osobe sa gihtom i artritisom. Žlica soka je dobra za mokraćni mjehur, bubrege i prostatu. Snižava kolesterol, a obloge pomažu kod bolnih vena.

Nije niskokalorična namirnica ima od cca 30-50 kCal na 100 g, nije to puno, ali kako se obično konzumira obrađena, dodaju joj se kalorije.

Sjemenke su također izvor puno dobrih nutrienata ali o njima drugom prilikom.

Jedite bundavu od pečene, u juhama, popečcima, pireima, kolačima i sl.

Mini quiche s bundevom

Mirisna bundeva u lijepom izdanju, jako, jako ukusna uz prhko tijesto.

SASTOJCI:

Za tijesto:

200 g brašna

110 g maslaca

1 jaje

malo praška za pecivo

prstohvat soli

Za nadjev:

250 g muškatne ili puter bundave

1 dl vrhnja za kuhanje

3 jaja

sol

papar

na vrh noža cimeta

100 g ribanog sira, gauda ili edamer

malo krušnih mrvica

PRIPREMA:

Brašno, prašak za pecivo, sol, maslac i jaje umiješajte u tijesto i zamotajte u foliju. Ostavite na hladnom 30 minuta. Za to vrijeme očistite bundevu i naribajte sitno 250 g. Posolite, pa ako pusti vodu, ocijedite nakon par minuta. Jaja umutite sa solju, cimetom, paprom i polako dodajte vrhnje. Umiješajte ocijeđenu bundevu. Tijesto iz hladnjaka izvadite i na malo brašna razvaljajte. Isijecite 5 - 6 krugova, malo većih od kalupa (koje imate), kalupe namažite maslacem i pospite brašnom. Tijesto lagano prstima pritisnite u kalup, kao i po stranicama, malo bockajte viljuškom i lagano pospite mrvicama. Ulijte masu do ispod ruba pa pospite sirom. Ako slučajno imate pinjola, pospite i s njima. Pecite u zagrijanoj pećnici na 200° C 15 do 20 minuta, dok ne porumene. Izvadite i ostavite u kalupima par minuta prije vađenja. Servirajte toplo.

Žute kiflice

Kiflice sa bundavom! Neobično zvuči, ali planiram prirediti dosta pasirane bundave za iduću godinu, jer su odlične čak i ako ostanu za sutra, iako je to manje vjerovatno.

Srednje zahtijevno.

SASTOJCI:

500 g pasirane pečene bundave ( dugelj, stambolka, žuta vlika i mesnata, koju u komadima peku u pećnicama, isto tako ispeći u pećnici i propasirati, kad to radite, napravite više i zamrznite u porcijama da imate, vjerujte, tebat će vam!)

700 g brašna

1 kocka germe (40 g )

1 žličica šećera

1 jaje

2 dl toplog mlijeka

1 žlica soli

1 prašak za pecivo

Za premazi punjenje:

maslac

jaje

sezam ili mak

PRIPREMA:

Uspite brašno u veću zdjelu za miješanje, posolite i pomiješajte, napravite udubljenje u sredini i izmrvite germu, pospite ju šećrom i prelijte toplim mlijekom.

Pokrijte i pustite da germa naraste.

Kad je narasla, po rubu pospite prašak za pecivo i dodajte jaje i pasiranu bundavu sobne temperature. Sve izmješajte mikserom sa žicama za tvrda tijesta. Ako se puno lijepi, dodajte još malo brašna, jer to ovisi o vlažnosti bundave. Tijesto je nešto mekše od klasičnog za kiflice, ali se ne lijepi.

Ostavite ga na toplo da naraste, pa razvaljajte po četvrtinu, koju razvaljate u krug, i režete kao kriške torte. Na svaki komad na vanjskom, najširem dijelu, stavite komadić maslaca, po želji možete puniti sa svime, čak praviti i slatke, samo smanjite količinu soli. Kiflice motajte sa šire strane prema sredini i slažite na namašten lim. Premažite umućenim jajetom i pospite sezamom ili makom.

Ostavite na toplom da narastu oko 20 min. Pecite na 180°u zagrijanoj pećnici da porumene, oko 15-20 min.