Da je prehrambena industrija doista neopravdano povećavala svoje cijene prošle godine, moglo bi se očekivati da će ona zabilježiti značajno veći rast prihoda od rashoda te značajno povećanje dobiti. No ta je djelatnost u prošloj godini zabilježila smanjenje dobiti za četvrtinu, a rast rashoda nadišao je rast prihoda

Prošlu godinu zasigurno ćemo pamtiti po strelovitom rastu cijena hrane. Prema službenim podacima, cijene hrane i bezalkoholnih pića tijekom 2022. godine povećale su se za 16 posto u odnosu na godinu ranije. Istovremeno, prosječni rast ukupne razine cijena u zemlji iznosio je gotovo 11 posto, što znači da su cijene hrane rasle brže u odnosu na one većine ostalih roba i usluga. Premda nisu samo cijene hrane zabilježile natprosječne stope rasta u 2022., upravo je njihov rast bio najintenzivnije popraćen u javnosti. Na kraju krajeva, u siromašnijoj zemlji poput Hrvatske, u kojoj prosječna obitelj na hranu i bezalkoholna pića odvaja čak četvrtinu svog kućnog proračuna, rast cijena hrane ne može ne biti tema od posebnog nacionalnog interesa.

No bez obzira na službenu statistiku, većini naših građana rast cijena hrane prošle godine činio se značajno većim od 16 posto, koliko je zabilježio Državni zavod za statistiku. A kada su cijene životno bitnih roba počele rasti toliko da značajno srozavaju hrvatski životni standard, nije se ni moglo izbjeći pitanje svih pitanja: tko je kriv za taj rast? Očiti sumnjivci svima su već dobro poznati: uvođenje eura, moguće neopravdano povećanje cijena trgovaca, poljoprivrednika i prehrambene industrije te rast cijena sirovina i energije. U ovoj kolumni ne možemo identificirati tko je krivac, ali možemo zato reći tko nije krivac. A taj netko je prehrambena industrija.

Da je prehrambena industrija doista neopravdano povećavala svoje cijene prošle godine, moglo bi se očekivati da će ona zabilježiti značajno veću stopu rasta prihoda od stope rasta rashoda te značajno povećanje dobiti. No ta djelatnost, koja se sastoji od proizvođača proizvoda od mesa, ribe, voća i povrća, proizvoda od biljnih i životinjskih masti, mliječnih, pekarskih, mlinarskih i ostalih proizvoda te hrane za životinje, u prošloj godini zabilježila je smanjenje dobiti za četvrtinu, a rast rashoda nadišao je rast prihoda.

Prihodi proizvođača prehrambenih proizvoda povećali su se za 24 posto. To ne znači da su se i cijene prehrambenih proizvoda povećale za isti postotak, jer u 2022. povećale su se i cijene prehrambenih proizvoda i njihova prodana količina, što je rezultiralo ukupnim povećanjem prihoda prehrambene industrije, većim od zabilježenog povećanja cijena hrane. Rashodi poslovanja prehrambene industrije rasli su za 26 posto, i to ponajviše zahvaljujući značajnom povećanju materijalnih troškova poslovanja, a oni su prošle godine povećani za čak 30 posto, što je direktna posljedica inflacije, rasta cijena sirovina i energenata. Budući da udio materijalnih troškova u ukupnim rashodima na razini industrije iznosi gotovo 80 posto, svako njihovo značajnije povećanje vjerojatno će potaknuti proporcionalni rast cijena prehrambenih proizvoda. No kad materijalni troškovi u prehrambenoj industriji porastu za strmoglavih 30 posto, onda povećanje cijena prehrambenih proizvoda više nije vjerojatno - ono je neizbježno.

Valja napomenuti da nisu svi segmenti prehrambene industrije prošle godine zaključili poslovanje u jednako nepovoljnom položaju. Proizvođači mesnih i ribljih proizvoda te pekarskih proizvoda ipak su uspjeli povećati dobit u odnosu na prethodnu godinu, usprkos značajnom povećanju materijalnih troškova. Svima drugima dobit se smanjila, a segment industrije 'ostali proizvodi', u što se ubraja industrija i šećera i kave, zabilježio je i neto gubitak. Zamjetno je i to da u mnogim segmentima prehrambene industrije rashodi za energiju (do prije dvije godine relativno beznačajna stavka u ukupnim rashodima poslovanja) sada dosežu ili su čak veći od iznosa ukupne neto dobiti.

Prehrambena industrija ujedno uvozi roba i usluga u apsolutnom iznosu više nego što ih izvozi, što znači da je riječ o sektoru koji je neto uvoznik, odnosno orijentiran je na domaće tržište, ali uz značajno korištenje uvoznih sirovina i repromaterijala. Uslijed rasta cijena u inozemstvu uvoz je u prethodnoj godini rastao po većoj stopi od rasta izvoza, a ujedno je rastao po većoj stopi od rasta materijalnih troškova. Budući da prehrambena industrija uvozi značajan dio sirovina i repromaterijala za proizvodnju, visoka stopa rasta vrijednosti uvoza sugerira da je najvjerojatniji razlog za povećanje njezinih materijalnih troškova, pa onda i za posljedično povećanje cijena prehrambenih proizvoda, uvozna inflacija.

Možemo stoga zaključiti da je prehrambenu industriju već prethodne godine dohvatila inflacijska spirala. Rast cijena sirovina, energije i materijalnih troškova poslovanja, bilo da je riječ o uvoznim, bilo domaćim cijenama, bio je toliko značajan da se njegovo prebacivanje na cijene gotovih prehrambenih proizvoda nije moglo izbjeći. Proizvođači nisu uslijed povećanja cijena zabilježili enormno povećanje dobiti, o kojem se nagađalo, već se dobit sektora smanjila za četvrtinu u odnosu na 2021. Istovremeno, udar inflacijske spirale na prehrambenu industriju platili su u tom prošlogodišnjem ciklusu inflacijskog kovitlanja - kupci. Isti oni kupci čiji rast plaća u 2022. nije bio veći ni od rasta opće razine cijena, a kamoli od rasta cijena prehrambenih proizvoda.

Stoga je ovo godina u kojoj će kupci uzvratiti udarac, zahtijevajući veće plaće od poslodavaca. Neki od tih kupaca, konkretnije njih skoro 49 tisuća, zaposleno je u pravnim osobama registriranima za proizvodnju i preradu hrane. Njima su u prošloj godini neto primanja narasla u prosjeku za devet posto, što je manje od opće stope inflacije i stope rasta cijena hrane. U ovoj godini možemo stoga očekivati da će prehrambenu industriju dohvatiti novi krak inflacijske spirale. Zbog rasta troškova života zaposlenici te industrije, u kojoj se neto primanja kreću između 625 i 1020 eura, tražit će veće plaće. A kada ih dobiju, porast rashoda za zaposlene uzrokovati će novi, no ovog puta ipak skromniji rast cijena prehrambenih proizvoda od onoga zabilježenog prošle godine. I tako u krug, dok god se spirala ne ispuše. I tako ne samo u prehrambenoj industriji, nego i u mnogim drugim gospodarskim granama.

tportal