“Vjera Europe u liberalni svjetski poredak je bila naivna. Za Sjedinjene Američke Države pod vodstvom Donalda Trumpa postoje samo suparnici, ne i partneri”, izjavio je stručnjak za Ameriku njemačkog Vijeća za inozemne odnose Josef Braml.
Brumley je rekao “kako se Europa desetljećima oslanjala na vodeću roditeljsku ulogu Sjedinjenih Država, dolar kao glavnu svjetsku valutu i da će SAD uspjeti jamčiti djelotvorno funkcioniranje međunarodnih institucija, uključujući i WTO, NATO i UN”.
Međutim, ova vremena su prošla i Europa bi to trebala shvatiti.
“Probudite se i prestanite govoriti o željama koje treba realizirati. Funkcioniranje liberalizma i njegovih institucija je neostvareni san”, rekao je Josef Braml, ističući kako je Trump odlučan u namjeri da uništiti ove institucije.
Uloga Sjedinjenih Država kao “branitelja liberalnog svjetskog poretka” je oslabila već pod Barackom Obamom, rekao je stručnjak. “Postoji samo svijet političkog realizma u kojem nema prijatelja i postoje samo zaraćeni blokovi”, naglasio je.
Razinu ranjivosti Europe dokazuje situacija oko Irana. “Političko ujedinjenje Europe protiv Sjedinjenih Država ne funkcionira jer europska ekonomija ima mnogo više interesa poslujući u Americi nego u Iranu”, rekao je stručnjak.
Prema njegovim riječima, ove godine nisu isključene ni vojne akcije protiv Irana od strane Sjedinjenih Država ili Izraela, jer ako SAD i Europa “napuste Iran zbog sankcija”, Kina će početi jačati poslovanje u toj zemlji, a to Washington neće dozvoliti.
Europa svoju politiku sankcija pokušava provoditi uvodeći iz za Harley Davidson ili viski, ali je EU duboko u zabludi ako se nada da će time pogoditi Republikansku stranku. Prema riječima stručnjaka, Trump je već uništio Republikansku stranku, dok je istodobno “ukinuo sustav provjere i ravnoteže i sustav demokratske podijele ovlasti”.
“Europske tvrtke trebaju uložiti u Europu. Moramo modernizirati i proširiti infrastrukturu kontinenta, što će nas učiniti jačima, ali ne s partnerstvom sa Sjedinjenim Državama, kojeg, strogo govoreći, više nema”, zaključio je Braml.
Njemački ministar vanjskih poslova, Heiko Maas, stvorio je jaz između Sjedinjenih Država i Europe koji se više ne može zanemariti. Čelnik Ministarstva vanjskih poslova Njemačke je kritizirao politiku Donalda Trumpa, koji svjesno donosi odluke na štetu Europske unije.
Podsjetimo, 1. lipnja su Sjedinjene Države su uvele carine na uvoz čelika i aluminija iz Europske unije, Kanade i Meksika, čime su počele trgovinski rat sa svojim saveznicima.
Činjenica je da se atlantski saveznici više ne mogu složiti oko nijedne važne teme. Osim toga, Trump ke na summitu G7 rekao kako Rusiji treba vratiti mjesto u klubu, iako je Dmitrij Peskov prošle godine rekao kako Moskva nema nikakvu namjeru vraćati se u tu skupinu i da joj je više nego dovoljno djelovati kroz skupinu G20.
Ipak, prije odlaska na summit u Quebec je američki predsjednik pozvao čelnike G7 da prihvate povratak Moskve u skupinu.
“Možda nije politički ispravno, ali moramo vladati svijetom. G7, koji je nekoć bio G8, ali su izbacili Rusiju, treba dopustiti Rusiji da se vrati i sjedne za pregovarački stol”, rekao je čelnik Bijele kuće novinarima.
Kanada, koja je u 2014. inzistirala na protjerivanju Rusije, odbila je prijedlog Trumpa, ali je inicijativu podržao talijanski premijer Giuseppe Conte, koji je rekao “kako bi povratak Rusije u G7 bio u interesu svih”, prenosi CBC.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je izjavio da je Rusija zainteresirana za format G7 manje od ostalih članova. Europski dužnosnik je priznao da sadašnji broj članova grupe više voli, jer “sedam je sretan broj”.
Njemačka kancelarka je rekla kako se prije moraju steći uvjeti za povratak, a oni su povezani sa situacijom u Ukrajini.
U Moskvi su također reagirali na Trumpovu izjavu i ponovili što su rekli prije nekoliko godina.
“Mi smo se fokusirati na druge formate”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Na temelju izjava i pristupa čelnika skupine G7 je vidljiv oštar pomak u globalnoj politici. Proturječnosti između Sjedinjenih Država i Europske unije je nemoguće sakriti. Zemlje su ne mogu dogovoriti o financijama i ekonomskoj suradnji, niti usvojiti zajednički pristup u vanjskoj politici. Trump se ponaša kao slon u staklarskoj radnji u kojom “lomi” čak u Kanadu, najtišeg saveznika Washingtona, koji je zbog toga u šoku i nevjerici.
“Ideja da smo na neki način su prijetnja američkoj nacionalnoj sigurnosti je, iskreno, uvredljiva i neprihvatljiva”, rekao je kanadski premijer Justin Trudeau u intervjuu za NBC.
Ako ćemo “kopati do dna”, ipak govorimo o političarima koji su većinom marionete stvarnih vladara. Nije slučajno 7. lipnja, isti dan kada Vladimir Putin u “Izravnoj liniji odgovarao na pitanja svojih sunarodnjaka”, otvorena godišnja konferencija kluba Bilderberg u Torinu. Ovo nije slučajnost. U isto vrijeme se održava summit G7, konferencija kluba Bilderberg i summit Šangajske organizacije za suradnju.
Vladimir Putin je, odgovarajući Zaharu Prilepinu, časniku i savjetniku predsjednika Donjecke Narodne Republike, na pitanje što će se dogoditi ako Ukrajina napadne Donbas tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva, odgovorio kako bi Kijev u tom slučaju riskirao svoju državnost.
Ruski lider je prvo rekao kako se nada da do takvih provokacija neće doći, ali je upozorio vlasti u Kijevu: “Ako do toga ipak dođe, mislim da će to imati veoma teške posljedice za ukrajinsku državnost u cjelini. Mi pomažemo i Donjeckoj i Luganskoj Republici i to ćemo i nadalje činiti.”
To bi otprilike bio odgovor kojeg je Angela Merkel dobila i prije nego je postavila svoje uvjete ua povratak Rusije u skupinu G7, iako Moskva ne želi ni biti njen dio.
Vraćajući se na sastanak skupine G7, američki “carinski rat” protiv satelita, kao i protiv Kine, obzirom da je nedavni krug pregovora propao, nastavit će se. No, Rusija je svjesna situacije i neće se upecati na udicu. Konkretne zaključke treba izvući nakon završetka summita Šangajske organizacije za suradnju koji se upravo održava u Kini.
Europa nikada neće pobjeći od Amerike. Ona je dobro ugrađena u novom općem kursu Washingtona. Može to učiniti “dragovoljno” ili na teži način, kroz pritisak carinama zbog kojeg je već spremna na sramotnu izdaju Irana.
Iako tvrde da se bore za očuvanje nuklearnog sporazuma, europske zemlje ne mogu učiniti ništa i većina kompanija se povlači iz Irana, ostavljajući prostor za poslovanje Kini, Rusiji, Indiji i drugim velikim azijskim ekonomijama.
Današnji multipolarni svijet nije nikakva “svjetska mirna i prijateljska zajednica”, nego sposobnost svakog središta moći, globalnog ili regionalnog, da obrani i ojača svoje interese, ako je potrebno i suprotstavljajući se svima koji ih ugrožavaju.
To znači da svaki centar mora imati svoj put, projekt, suverenitet u poslovanju i financijama, kao i osnovne tehnologije. Nijedan suverenitet bez toga nije moguć. Rusiji i Kini Europska unija ne treba kao strateški saveznik, nego kao partner u uzajamno korisnom poslovanju. Što prije Europska unija to shvati i oslobodi se iluzije da će SAD vječno igrati ulogu “moćnog zaštitnika liberalizma i novog svjetskog poretka”, koji je propao prije nego je zaživio, tim bolje.
Brumley je rekao “kako se Europa desetljećima oslanjala na vodeću roditeljsku ulogu Sjedinjenih Država, dolar kao glavnu svjetsku valutu i da će SAD uspjeti jamčiti djelotvorno funkcioniranje međunarodnih institucija, uključujući i WTO, NATO i UN”.
Međutim, ova vremena su prošla i Europa bi to trebala shvatiti.
“Probudite se i prestanite govoriti o željama koje treba realizirati. Funkcioniranje liberalizma i njegovih institucija je neostvareni san”, rekao je Josef Braml, ističući kako je Trump odlučan u namjeri da uništiti ove institucije.
Uloga Sjedinjenih Država kao “branitelja liberalnog svjetskog poretka” je oslabila već pod Barackom Obamom, rekao je stručnjak. “Postoji samo svijet političkog realizma u kojem nema prijatelja i postoje samo zaraćeni blokovi”, naglasio je.
Razinu ranjivosti Europe dokazuje situacija oko Irana. “Političko ujedinjenje Europe protiv Sjedinjenih Država ne funkcionira jer europska ekonomija ima mnogo više interesa poslujući u Americi nego u Iranu”, rekao je stručnjak.
Prema njegovim riječima, ove godine nisu isključene ni vojne akcije protiv Irana od strane Sjedinjenih Država ili Izraela, jer ako SAD i Europa “napuste Iran zbog sankcija”, Kina će početi jačati poslovanje u toj zemlji, a to Washington neće dozvoliti.
Europa svoju politiku sankcija pokušava provoditi uvodeći iz za Harley Davidson ili viski, ali je EU duboko u zabludi ako se nada da će time pogoditi Republikansku stranku. Prema riječima stručnjaka, Trump je već uništio Republikansku stranku, dok je istodobno “ukinuo sustav provjere i ravnoteže i sustav demokratske podijele ovlasti”.
“Europske tvrtke trebaju uložiti u Europu. Moramo modernizirati i proširiti infrastrukturu kontinenta, što će nas učiniti jačima, ali ne s partnerstvom sa Sjedinjenim Državama, kojeg, strogo govoreći, više nema”, zaključio je Braml.
Njemački ministar vanjskih poslova, Heiko Maas, stvorio je jaz između Sjedinjenih Država i Europe koji se više ne može zanemariti. Čelnik Ministarstva vanjskih poslova Njemačke je kritizirao politiku Donalda Trumpa, koji svjesno donosi odluke na štetu Europske unije.
Podsjetimo, 1. lipnja su Sjedinjene Države su uvele carine na uvoz čelika i aluminija iz Europske unije, Kanade i Meksika, čime su počele trgovinski rat sa svojim saveznicima.
Činjenica je da se atlantski saveznici više ne mogu složiti oko nijedne važne teme. Osim toga, Trump ke na summitu G7 rekao kako Rusiji treba vratiti mjesto u klubu, iako je Dmitrij Peskov prošle godine rekao kako Moskva nema nikakvu namjeru vraćati se u tu skupinu i da joj je više nego dovoljno djelovati kroz skupinu G20.
Ipak, prije odlaska na summit u Quebec je američki predsjednik pozvao čelnike G7 da prihvate povratak Moskve u skupinu.
“Možda nije politički ispravno, ali moramo vladati svijetom. G7, koji je nekoć bio G8, ali su izbacili Rusiju, treba dopustiti Rusiji da se vrati i sjedne za pregovarački stol”, rekao je čelnik Bijele kuće novinarima.
Kanada, koja je u 2014. inzistirala na protjerivanju Rusije, odbila je prijedlog Trumpa, ali je inicijativu podržao talijanski premijer Giuseppe Conte, koji je rekao “kako bi povratak Rusije u G7 bio u interesu svih”, prenosi CBC.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je izjavio da je Rusija zainteresirana za format G7 manje od ostalih članova. Europski dužnosnik je priznao da sadašnji broj članova grupe više voli, jer “sedam je sretan broj”.
Njemačka kancelarka je rekla kako se prije moraju steći uvjeti za povratak, a oni su povezani sa situacijom u Ukrajini.
U Moskvi su također reagirali na Trumpovu izjavu i ponovili što su rekli prije nekoliko godina.
“Mi smo se fokusirati na druge formate”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Na temelju izjava i pristupa čelnika skupine G7 je vidljiv oštar pomak u globalnoj politici. Proturječnosti između Sjedinjenih Država i Europske unije je nemoguće sakriti. Zemlje su ne mogu dogovoriti o financijama i ekonomskoj suradnji, niti usvojiti zajednički pristup u vanjskoj politici. Trump se ponaša kao slon u staklarskoj radnji u kojom “lomi” čak u Kanadu, najtišeg saveznika Washingtona, koji je zbog toga u šoku i nevjerici.
“Ideja da smo na neki način su prijetnja američkoj nacionalnoj sigurnosti je, iskreno, uvredljiva i neprihvatljiva”, rekao je kanadski premijer Justin Trudeau u intervjuu za NBC.
Ako ćemo “kopati do dna”, ipak govorimo o političarima koji su većinom marionete stvarnih vladara. Nije slučajno 7. lipnja, isti dan kada Vladimir Putin u “Izravnoj liniji odgovarao na pitanja svojih sunarodnjaka”, otvorena godišnja konferencija kluba Bilderberg u Torinu. Ovo nije slučajnost. U isto vrijeme se održava summit G7, konferencija kluba Bilderberg i summit Šangajske organizacije za suradnju.
Vladimir Putin je, odgovarajući Zaharu Prilepinu, časniku i savjetniku predsjednika Donjecke Narodne Republike, na pitanje što će se dogoditi ako Ukrajina napadne Donbas tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva, odgovorio kako bi Kijev u tom slučaju riskirao svoju državnost.
Ruski lider je prvo rekao kako se nada da do takvih provokacija neće doći, ali je upozorio vlasti u Kijevu: “Ako do toga ipak dođe, mislim da će to imati veoma teške posljedice za ukrajinsku državnost u cjelini. Mi pomažemo i Donjeckoj i Luganskoj Republici i to ćemo i nadalje činiti.”
To bi otprilike bio odgovor kojeg je Angela Merkel dobila i prije nego je postavila svoje uvjete ua povratak Rusije u skupinu G7, iako Moskva ne želi ni biti njen dio.
Vraćajući se na sastanak skupine G7, američki “carinski rat” protiv satelita, kao i protiv Kine, obzirom da je nedavni krug pregovora propao, nastavit će se. No, Rusija je svjesna situacije i neće se upecati na udicu. Konkretne zaključke treba izvući nakon završetka summita Šangajske organizacije za suradnju koji se upravo održava u Kini.
Europa nikada neće pobjeći od Amerike. Ona je dobro ugrađena u novom općem kursu Washingtona. Može to učiniti “dragovoljno” ili na teži način, kroz pritisak carinama zbog kojeg je već spremna na sramotnu izdaju Irana.
Iako tvrde da se bore za očuvanje nuklearnog sporazuma, europske zemlje ne mogu učiniti ništa i većina kompanija se povlači iz Irana, ostavljajući prostor za poslovanje Kini, Rusiji, Indiji i drugim velikim azijskim ekonomijama.
Današnji multipolarni svijet nije nikakva “svjetska mirna i prijateljska zajednica”, nego sposobnost svakog središta moći, globalnog ili regionalnog, da obrani i ojača svoje interese, ako je potrebno i suprotstavljajući se svima koji ih ugrožavaju.
To znači da svaki centar mora imati svoj put, projekt, suverenitet u poslovanju i financijama, kao i osnovne tehnologije. Nijedan suverenitet bez toga nije moguć. Rusiji i Kini Europska unija ne treba kao strateški saveznik, nego kao partner u uzajamno korisnom poslovanju. Što prije Europska unija to shvati i oslobodi se iluzije da će SAD vječno igrati ulogu “moćnog zaštitnika liberalizma i novog svjetskog poretka”, koji je propao prije nego je zaživio, tim bolje.
