Znanstvenici su otkrili posljedice koje bi pretrpio planet i svakodnevni život da se dogodi nuklearni rat.

Bezobzirno korištene nuklearnih bombi bi na zemlju uzrokovalo fenomen poznat kao “nuklearna zima“, s ozbiljnim posljedicama za svakodnevni život i planet. Skupina za zaštitu okoliša i američki znanstvenici za proučavanje atmosfere su razvili model koji nam pokazuje što bi se dogodili nakon “regionalnog nuklearnog rata.”

Za hipotetsku pozornicu regionalnog rata su izabrali Indiju i Pakistan. Portal Popular Science prenosi kako je arsenal tih nuklearnih zemalja manji nego onaj kojeg imaju SAD, Rusija i Kina. Stoga, nakon što su zamislili uporabu 100 nuklearnih bojevih glava, ali tek veličine bombe bačene na japanski grad Hirošimi na završetku Drugog svjetskog rata, stručnjaci su došli do nekih zaključaka:

  1. Čađa – Nastalo bi pet megatona čađe, koja bi apsorbirala sunčevu svjetlost i toplinu prije nego što dosegne Zemlju, čak i ako bi se dio čađe kroz kišu uspio vratiti na tlo.

  2. Zahlađenje – U samo jednoj godini bi temperatura na površini Zemlje pala za oko 2 stupnja Celzija, a nakon 5 godina, pad bi, u prosjeku, iznosio tri stupnja. Nakon jednog “manjeg nuklearnog rata” ovog tipa, morali bi pričekati još 20 godina da se temperatura oporavi i vrati na prosjek od oko jednog stupnja manje nego prije nuklearnog rata.

  3. Manje oborina – Zahlađenje bi uzrokovalo smanjenje oborina, s maksimumom od 9% u prvih pet godina od rata, a ta bi se razina prepolovila tek nakon 26 godina.

  4. Mraz – Predviđanja stručnjaka su da bi se u prvih 2 do 6 godina zbog mraza poljoprivredna sezona vremenski za 10 do 40 dana.

  5. Ozonski sloj – Zbog kemijskih reakcija koje bi pogodile atmosferu bi se smanjio između 20% i 25%. Za oporavak da bi bio 8% manji nego danas bi trebalo proći 10 godina. Zbog posljedica gubitka zaštite od ultraljubičastih zraka bi se povećale opekline i rak kože, smanjio bi se rast biljaka i došlo bi do promjene DNA u nekih usjeva kao što je kukuruz.


Portal je također podsjetio da su u 2013. međunarodni liječnici za prevenciju nuklearnog rata proveli drugu studiju, koja je također u obzir uzela uporabu 100 atomskih bombi, a koja govori kako bi u slučaju takvog manjeg nuklearnog rata 2.000.000 ljudi umrlo od gladi.

Ovi rezultati znanstvenika bi trebali biti dovoljni da potaknu neke zemlje da unište svoje nuklearne vojne arsenale, koji ukupno uključuju oko 17.000 nuklearnih oružja.

Karta nuklearnog oružja