Posljednjih mjeseci ponovno svjedočimo vrhuncu tehnološke revolucije koja otvara nove tipove političkih i društvenih prijepora. Fenomen eksplozivnog rasta uporabe sustava strojnog učenja i umjetne inteligencije te raspravu oko možebitne zabrane društvene mreže TikTok na američkom tržištu komentira politolog Višeslav Raos
Tehnološke promjene uvijek imaju utjecaj na tržište rada, kapitala i usluga. Drugim riječima, inovacije potiču prilagodbe u gospodarstvu, a te promjene pak utječu na promjene u biračkom ponašanju. Istraživanja biračkog ponašanja od 1960-ih godina, koja su proveli američki i norveški politolozi Seymour Martin Lipset i Stein Rokkan, pokazala su da na oblikovanje grupnog biračkog ponašanja presudno utječu kolektivne karakteristike poput obrazovanja, religioznosti, opreke sela i grada i slično. Također, ističu ulogu velikih društvenih preokreta, poput industrijske revolucije, koji su bili okidači za razvoj relativno stabilnih obrazaca biračkog ponašanja i uspon određenog tipa političkih stranaka.
Posljednjih mjeseci ponovno svjedočimo vrhuncu tehnološke revolucije koja otvara nove tipove političkih i društvenih prijepora, stvara podlogu za razvoj novih ekonomskih dobitnika i gubitnika te, naposljetku, može biti i poticaj za osnivanje novih političkih stranaka. U tom kontekstu nije zgorega čitateljima približiti dvije teme – jedna se tiče eksplozivnog rasta uporabe sustava strojnog učenja i umjetne inteligencije, a druga rasprave oko možebitne zabrane društvene mreže TikTok na američkom tržištu.
Roboti marširaju
Širenje uporabe robota u nizu gospodarskih grana s jedne strane dovodi do značajnog rasta produktivnosti, pada troškova i lakše kontrole kvalitete, no s druge strane ugrožava mnoga industrijska radna mjesta te stvara situaciju nastanka onoga što je izraelski povjesničar Yuval Harari nazvao 'suvišnom klasom'. U istraživanjima biračkog ponašanja već se neko vrijeme govori o nastanku novog društvenog rascjepa na tragu postindustrijske revolucije. Taj rascjep dijeli dobitnike i gubitnike globalizacije, a na njega se izravno nadovezuje nastajući jaz između onih koji profitiraju te će u bliskoj budućnosti imati koristi od novih oblika robotske tehnologije i onih kojima će taj izazov ozbiljno ugroziti ekonomski položaj.
Godine 2017. Europski je parlament usvojio rezoluciju o građanskopravnim propisima koji se odnose na robote i robotiku, odgovorivši tako na nasušnu potrebu regulacije pitanja odgovornosti robota i umjetne inteligencije u slučajevima možebitnih građanskih parnica i zahtjeva za nadoknadom štete.
Međutim u nadolazećem razdoblju možemo očekivati sve više znakova ekonomske, društvene, ali i političke disrupcije koju donose proboji robotike, a posebice uporabe strojnog učenja i umjetne inteligencije. Gotovo na svakodnevnoj bazi otkrivaju se nove mogućnosti uporabe sustava umjetne inteligencije te oni postaju sve dostupniji širokom krugu korisnika. Na taj način otvaraju se nova polja stvaralaštva, ali i dovode u pitanje mnoga postojeća zanimanja i radna mjesta. Redefinira se produktivnost, ali i autorstvo, a posebice su takve promjene izazov za akademsku zajednicu te za medijsku i kreativnu industriju.
U idućim godinama svjedočit ćemo oštrim pravnim i političkim borbama oko pitanja regulacije uporabe ovih tehnologija, kao i sukobima između onih kojima će te tehnologije donijeti značajan porast produktivnosti i prihoda i onih kojima bi radna mjesta mogla biti ugrožena. Od parnog stroja, preko električne energije, do osobnih računala - obrazac je uvijek isti. Tehnologija otvara pregršt mogućnosti, ali i iz temelja mijenja ustaljene navike i nekome dolazi kao blagoslov, a drugome kao prokletstvo. Oni koji se rano priviknu na uporabu novih tehnologija obično izvuku značajne ekonomske koristi. Također, premda nove tehnologije isprva mogu povećati dohodovni jaz, u duljem vremenskom obzoru upravo one mogu biti snažno sredstvo postizanja većih razina socijalne jednakosti.
Internetski sraz s Kinom
Društvene mreže gotovo su sveprisutne već dulji niz godina. Dok su za vrijeme pandemije upravo one služile za povezivanje ljudi i skupina te koliko-toliko održavanje normalnoga društvenog života, brojne studije ističu i njihove negativne aspekte. Od toga da često služe kao platforma za širenje mržnje protiv neke društvene skupine do toga da funkcioniraju kao komore jeke, u kojima se korisnici međusobno tapšaju po ramenima u svojim uvjerenjima i ne primjećuju i ne čuju druga i drugačija razmišljanja. Također, obilato korištenje društvenih mreža kod tinejdžerske i adolescentske populacije često je povezano s različitim problemima vezanima uz psihičko zdravlje, od ovisnosti o korištenju do iskrivljenih i nerealnih predodžbi o vlastitom izgledu zbog nametanja nedostižnih standarda ljepote.
Pa ipak, društvene mreže mogu biti i alat za pokretanje različitih društvenih gibanja i političko oporbeno djelovanje. Ne treba zaboraviti to da su upravo zahvaljujući društvenim mrežama 2011. pokrenuti procesi koji su kasnije prozvani Arapskim proljećem te kako su lani započeti prosvjedi u Iranu neraskidivo povezani upravo uz brzu mogućnost širenja informacija, ideja i videosadržaja putem društvenih mreža. Ne čudi stoga što u zemljama poput Rusije, Kine i Irana vlasti na više ili manje uspješan način pokušavaju obuzdati slobodan pristup internetu i korištenje društvenih mreža.
Međutim u posljednje vrijeme svjedoci smo toga da se u domovini interneta i u zemlji koja se obično smatra predvodnicom slobodnoga svijeta, u Sjedinjenim Državama, pod utjecajem sve zaoštrenijega geopolitičkog sraza s Kinom, otvoreno raspravlja o mogućnosti zabrane TikToka, danas najpropulzivnije društvene mreže, na američkom tržištu. Vlasnik TikToka je kineska tvrtka ByteDance, koja ima sjedište u Pekingu, no registrirana je, zbog poreznih razloga, na Kajmanskim otocima. Američko ministarstvo pravosuđa već nekoliko godina čelne ljude ove firme vidi kao produženu ruku Komunističke partije Kine te izražava bojazan da putem navedene društvene mreže pekinški režim može imati maliciozan i sigurnosno sporan utjecaj na američke građane, prvenstveno one u mladenačkoj dobi. Valja istaknuti da ByteDance u Kini korisnicima ne nudi TikTok, već Douyin, njegovu izrazito cenzuriranu verziju.
Prošloga tjedna održano je kongresno saslušanje s temom rada TikToka u Sjedinjenim Državama, na kojemu je svjedočio Shou Zi Chew, Singapurac koje je trenutni izvršni direktor ove društvene mreže. Iz dostupnih snimki sa saslušanja vidljivo je da mnogi članovi Kongresa koji su postavljali pitanja imaju vrlo nisko znanje o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama i društvenim mrežama, što je donekle podsjetilo na svjedočenje Marka Zuckerberga pred Kongresom 2018. Chew je pokušao uvjeriti Kongres da nema bojazni od špijunaže te da njegova tvrtka radi sve kako bi osobni podaci korisnika bili zaštićeni, a njihova pohrana u skladu s američkim propisima. No čini se da vjetrovi pušu u suprotnome smjeru.
Naime u Senatu je predložen zakon poznat kao RESTRICT Act (signatura zakonskog prijedloga S. 686), kojim se, u ime zaštite sigurnosti i sprečavanja špijunaže, namjerava, između ostalog, zabraniti TikTok, ali i pružiti saveznim vlastima niz ovlasti kojima mogu po vlastitom nahođenju ograničavati pristup internetskim sadržajima ili nadzirati ponašanje korisnika na internetu. Prijedlog zakona uživa podršku među članovima obiju stranaka, a inicijator je demokratski senator iz Virginije Mark Warner. Ovaj zakon je po svojem sadržaju svojevrstan nasljednik protuterorističke regulative usvojene nakon napada na njujorške Blizance 2001. godine. Prije nekoliko dana objavljeno je i istraživanje javnoga mnijenja koje je proveo Istraživački institut Pew, a ono pokazuje da većina Amerikanaca podupire zabranu TikToka, s time da je jasan dobni jaz između podupiratelja (stariji) i osporavatelja (mlađi) zabrane.
Sloboda govora
Svakako je važno skrbiti za sigurnost podataka i korisnika na internetu, poglavito na društvenim mrežama. One bez sumnje mogu poslužiti kao platforma za obavještajno i kontraobavještajno djelovanje. No također valja reći da je sloboda govora jedna od temeljnih vrijednosti liberalne demokracije, a izrazito istaknuto mjesto ima upravo u američkom političkom sustavu. Borba protiv autokracija diljem svijeta ne može se i ne smije svesti na korištenje istih sredstava koja koriste ti režimi, a to su cenzura, represija i zabrane. Također, treba podsjetiti da mreže poput TikToka za nebrojene mlade ljude nude platformu za razvoj malih poduzetničkih pothvata i izgradnju mreža za distribuciju kreativnih sadržaja te niza proizvoda i usluga. Pored toga, osim zabavne i komercijalne, ova mreža ima edukativnu komponentu, pri čemu stručnjaci iz niza društvenih domena nude korisne sadržaje milijunima korisnika. Naposljetku, usprkos svim izazovima koje donose društvene mreže, TikTok je upravo mjesto na kojem danas mladi Amerikanci (i mnogi drugi) živo diskutiraju o pitanjima kao što su održivi izvori energije, zaštita okoliša i dostupnost zdravstva. Dodatne zaštite i možebitne regulacije - da, zabrane i potiskivanje svakako - ne.
