Rusko ministarstvo vanjskih poslova proglasilo je rizik od “izravnog sukoba nuklearnih sila”, dok je predsjednik te zemlje Vladimir Putin, jučer, pred službenicima ruskih sigurnosnih službi, između ostalog govorio i o planovima za “uporabu nuklearnog oružja protiv Rusije” od strane njenih neprijatelja.
„Neprijatelj se ne ustručava nikakvih sredstava: primili smo izvješća o namjeri uporabe nuklearne komponente. Vjerojatno razumiju kako bi to moglo završiti“, rekao je Putin svojim nekadašnjim kolegama iz FSB-a.
Evo o čemu se radi tj. kako je sve počelo.
„Prljave rabote“
Ruska vanjska obavještajna služba jučer je objavila kako posjeduje informacije prema kojima Francuska i Velika Britanija namjeravaju prebaciti nuklearno oružje u Ukrajinu – bilo da je riječ o klasičnom oružju te vrste tj. njegovim komponentama, bilo o tzv. prljavoj bombi.
„Ovo uključuje tajni transfer europskih komponenti, opreme i nuklearnih tehnologija u Ukrajinu. Francuska bojeva glava male veličine TN75 s balističke rakete M51.1 lansirane s podmornice razmatra se kao opcija“, navodi se u službenoj izjavi ruske Vanjske obavještajne službe – SVR.
“Vjeruju da Ukrajinu treba opskrbiti ‘čudesnim oružjem’. Kijev će moći tražiti povoljnije uvjete za prekid neprijateljstava ako posjeduje atomsku bombu ili barem takozvanu ‘prljavu’ bombu”, stoji u izjavi. Napominju da je Njemačka “mudro odbila sudjelovati u ovoj opasnoj avanturi”.
Prema SVR-u, London i Pariz trenutačno rješavaju pitanja vezana uz opskrbu Kijeva takvim oružjem i sustavima za njegovu isporuku. “Radi se o tajnom transferu europskih komponenti, opreme i tehnologija u Ukrajinu u ovom području. Jedna od opcija koja se razmatra je francuska kompaktna bojeva glava TN75 za balističku raketu M51.1 lansiranu s podmornica”, navodi se u izjavi.
Dakle, kao posljedica ove objave, rusko ministarstvo vanjskih poslova proglasilo je rizik od “izravnog sukoba nuklearnih sila”, dok je Vijeće Federacije uputilo apel britanskom i francuskom parlamentu da istraže moguće pripreme za transfer nuklearnog oružja u Kijev. Apel će se preko ruskog MVP poslati navedenim parlamentima dok istu stvar, prema riječima njenog predsjednika Vjačeslava Volodina namjerava učiniti i donji dom ruskog parlamenta Duma koji čitav problem namjerava prezentirati i u Vijeće sigurnosti UN-a. Zapravo je to već sinoć učinio i osobno ruski veleposlanik u VS UN-a Vasilij Nebenzja tijekom redovite rasprave o Ukrajini.
Problem će uključiti i u pregovore sa SAD-om
Jurij Ušakov, savjetnik Vladimira Putina i glavna osoba za pregovore sa Sjedinjenim Državama jučer je izjavio slijedeće: „Rusija će obavijestiti Sjedinjene Države o namjeri Francuske i Velike Britanije da Ukrajini prebace tehnologiju nuklearnog oružja. Pokušaji Kijeva da nabavi nuklearno oružje utjecat će na stav Rusije o ukrajinskom rješenju.“
Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov gore navedenu informaciju je nazvao „izuzetno važnom“, kao i „proširenjem sukoba“, i također najavio da će to pitanje Rusija uvrstiti u pregovore sa SAD-om.
Naravno, najdalje je u smislu oštre i prijeteće retorike otišao, već uobičajeno, zamjenik šefa ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev, rekavši da će „ako se događaji budu razvijali na ovaj način“, Rusija upotrijebiti bilo koje oružje, „uključujući nestrateško (taktičko, op.ZM.)nuklearno oružje, protiv ciljeva u Ukrajini. I, ako bude potrebno, protiv zemalja dobavljača (u konkretnom slučaju znači protiv Francuske i Velike Britanije, op.ZM.).
Demantirali optužbe; čudan tajming; u Kijev nisu stigli europski teškaši
Ujedinjeno Kraljevstvo je već demantirao optužbe. “Ovo je jasan Putinov pokušaj odvraćanja pozornosti od svojih užasnih postupaka u Ukrajini. U tome nema apsolutno nikakve istine”, rekao je glasnogovornik premijera Keira Starmera.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da su ruske izjave “lažne vijesti” kojima je cilj stvoriti uvjete za “nuklearnu ucjenu”.
Ovdje bih dodao da je zanimljivo kako je ova vijest u Moskvi objavljena baš na četvrtu godišnjicu početka rata, i u vrijeme kada su se u Kijevu okupili mnogi europski čelnici na obilježavanju godišnjice ruske invazije, a u zapadnim medijima pokrenuta opsežna kampanja potpore Volodimiru Zelenskom. Iako su, to se mora reći, europski čelnici ovoga puta u Kijev na obljetnicu došli u „krnjem“ sastavu – bez najvećih teškaša – njemačkog kancelara Friedricha Merza, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i spomenutog britanskog premijera Keira Starmera. Također su za ovakvu prigodu po prvi put došli bez novog paketa proturuskih sankcija (to je trebao biti 20. po redu) koji još uvijek nije usuglašen zbog unutarnjih neslaganja oko njegovog sadržaja).
Kako god bilo Moskva je očito izabrala tajming objave navedene vijesti o navodnoj „zaigranosti“ Londona i Pariza s nuklearnim oružjem za Ukrajinu, ne samo kako bi pokvarila gotovo pa pobjedničko raspoloženje jučer u Kijevu iako za takvo raspoloženje nema baš nikakvog opravdanja, već i kako bi skrenula pozornost svoje javnosti s vrlo skromnih ruskih vojnih rezultata u ukrajinskom ratu protekle četiri godine, uz veliku cijenu koju zemlja za njih plaća na svim razinama.
Ali Moskva, osim navedenog, ima i druge, skrivenije ciljeve kroz objavu ove vijesti. O njima više u prosudbi koja slijedi ispod.
Prosudba
Rusija od ranije izražava svoje nezadovoljstvo činjenicom da se u pregovaračkom procesu potpuno ignorira tema o njenoj strateškoj sigurnosti koja je za nju zapravo i najvažnija, dok se po tom pitanju govori isključivo o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. Na tu činjenicu upozoravaju ruski analitički krugovi bliski Kremlju već duže vrijeme, naglašavajući kako je Rusija, između ostalog, i pokrenula svoju „specijalnu vojnu operaciju“ upravo iz tog razloga – koji je za nju egzistencijalan. On se ne tiče isključivo zabrane ulaska Ukrajine u NATO, već, kako to tumače i drže u Moskvi, zabrane bilo kakve prisutnosti NATO snaga u toj zemlji, uključujući i one o provedbama zajedničkih vojnih vježbi. Tu je onda i pitanje koje oružane sustave ukrajinska vojska poslije završetka rata ne bi smjela imati i štošta drugo kako je to zamišljeno iz kuta gledišta Moskve.
Potpuno sam uvjeren kako je iznenadno „otkriće“ SVR-a o planovima Londona i Pariza u kombinaciji s Kijevom bilo motivirano upravo navedenom činjenicom tj. namjerom Moskve da opisana pitanja koja se tiču ruske strateške sigurnosti nađu svoje mjesto za pregovaračkim stolom.
Ali i ne samo to. Moskva ovim zapadu odašilje poruku da ne računa s vojnim porazom Rusije u svojim kombinatorikama s Kijevom oko nastavka rata u nedogled i financiranja Ukrajine novim kreditima ili pak iz vlastitih proračuna. Kremlj će, nakon ovoga što je objavio SVR, inzistirati na stavu kako je riječ o „kršenju“ Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja zbog čega „Rusija ima pravo izvesti preventivni nuklearni udar“.
Isto tako odašilje poruku Zapadu da ne računa ni na gospodarski kolaps Rusije kroz uvođenje novih i novih sankcija tj. da je ona u mogućnosti prevenirati svoj kolaps ako bude trebalo i kroz uporabu nuklearnog oružja zbog – sada već po Moskvu „nedvojbenih“ dokaza o prijetnji ukrajinskim nuklearnim napadom na Rusiju uz savezničku pomoć.
Izrečene optužbe od strane Moskve su jasne, krivci su detektirani, a dokazi u ovakvim slučajevima i u ovako visokorizičnim globalnim geopolitičkim igrama s golemim ulozima u pozadini ionako nisu važni. Dovoljna je jedna riječ, ali isključivo ako je kao takva upućena sa samog vrha države – bilo o kojoj globalnoj sili da je riječ.
Osim toga, Moskva kao dodatni argument u ova dva dana podsjeća i na izjave Volodimira Zelenskog iz veljače 2022. prije ruske invazije, na Munchenskoj sigurnosnoj konferenciji, kada je pozvao zapad da vrati nuklearno oružje u Ukrajinu koje se na njenom teritoriju nalazilo u vrijeme Sovjetskog saveza.
Moskva jučer također podsjeća kako ni Izraelu ni Trumpu nisu trebali nikakvi dokazi za u proljeće prošle godine izvršene udare na Iran, već samo sumnja da bi Teheran mogao u budućnosti proizvesti atomsku bombu i baciti je na Izrael.
Dakle, sada je očito, s gledišta Moskve došao red i da Rusi preuzmu njihov obrazac i kažu kako sumnjaju da to isto priprema i Ukrajina ali prema Rusiji, što joj prema modificiranoj ruskoj nuklearnoj doktrini daje pravo preventivne uporabe nuklearnog oružja ne samo prema zemlji koja ga planira izvršiti, već i prema onoj (ili onima) koja joj ga dostavi.
I još jedan vrlo važan argument koji samo potvrđuje navedeno.
Dosadašnje rizike od eskalacije ukrajinskog rata u nuklearni mogli smo slušati isključivo na razini medija, analitičara ili pak pojedinačnih (dakle neslužbenih) izjava pojedinih političara poput spomenutog Dmitrija Medvedeva. Ovo sada je prvi put da se s navedene, razina mogućnost uporabe ruskog nuklearnog oružja u ovom ratu izdigla na institucionalnu razinu tj. zadobiva službeni karakter – od ruskog MVP-a do samog Putina.
Ali neovisno o tome, i dalje mislim kako su navedene izjave usmjerene prije svega na Washington i Donalda Trumpa, ali isto tako i na Europu i njene ključne čelnike s ciljem prinude na uključivanje pitanja i ruske strateške sigurnosti u pregovarački proces, ali i da se Europa previše ne zaigra tj. ne ode predaleko po pitanju proturuskih sankcija.
Oko ovog potonjeg je najbolje podsjetiti kako je nedavno Moskva oštro reagirala oko najava blokade njihovih brodova „iz sjene“ u sklopu novog 20. paketa sankcija, a Putinov savjetnik i bivši moćni tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev čak je izjavio da će eventualnu NATO-ovu blokadu ruskih tankera „probijati ruska flota“.
Moskva Europljanima pokazuje da bi svaki nagli potez s njihove strane, poput blokade ruskog brodarstva ili pak slanja trupa u Ukrajinu, mogao brzo dovesti do nuklearnog rata u Europi.
Trumpova reakcija bit će ključna
Zapravo, Trumpova reakcija u ovom slučaju bit će ključna. Njegov odgovor može ići samo u dva smjera:
ili će istinski pritisnuti Ukrajinu i Europu da prihvate načelni dogovor njega i Putina sa summita na Aljasci tzv. duh Aljaske, što se svodi na sadašnje zahtjeve Moskve za završetak rata, ili će Putinu jasno dati do znanja da nuklearne prijetnje na njega nemaju utjecaja i da ih smatra blefom. Ali u potonjem slučaju – s rizikom da Moskva nakon toga ovo pretvori u “Kubansku raketnu krizu 2.0” – potencijalno izuzetno opasnu za sve.
Vidjet ćemo kako će se ova stvar dalje razvijati. Pritom je očito kako Moskva podiže ljestvicu političke i pregovaračke eskalacije, ali isto tako je potpuno sigurno ne sa željom da pokrene Treći svjetski rat već da konačno završi ovaj koji je već ušao u svoju petu godinu bez naznaka skorog završetka što joj sigurno nije u interesu. Ne samo zbog opasnosti po ruske gospodarske i sigurnosne interese, već i zbog Trumpovog aktualnog vojnog krojenja globalne geopolitičke slike prema američkim nacionalnim interesima. Pritom je Moskva, potpuno fokusirana na ukrajinski rat i pregovore u kojima Trumpu mora demonstrirati kooperativnost kako bi izbjegla nove američke sankcije i ukazala na nekooperativnost Kijeva – paralizirana bilo što praktično učiniti za zaštitu svojih saveznika poput Venezuele, Kube ili pak Irana.
Očito je da su u ruskom državnom vrhu postali svjesni kako u igri kakvu sada vode previše gube, dok su moguće dobitne kombinacije u ukrajinskom ratu kroz pregovarački proces, koje bi sebi i svijetu mogli predstaviti kao po sebe pobjedonosne – još uvijek samo u sferi imaginacije.
U svakom slučaju Putin je vruću lopticu opet prebacio u Trumpovo dvorište. Samo što se ovoga puta čini da je stvar kudikamo ozbiljnija. Rat je ušao u petu godinu i Moskva očito traži izlaz.
Hoće li Zapad shvatiti njenu poruku na način kako bi ona to htjela, ili će je opet protumačiti novim ruskim blefom pokazat će samo vrijeme. Ono pak ubrzano istječe.
