Ruski predsjednik se tijekom maratona koji je trajao više od tri sata pozabavio svime, od napetosti sa Zapadom do umjetne inteligencije
Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je u četvrtak svoj godišnji glavni govor i odgovarao na pitanja publike na međunarodnom forumu Valdajskog diskusijskog kluba u blizini Moskve.
Tijekom više od tri sata duge sesije koju je moderirao stručnjak za vanjske poslove i suradnik RT-a Fjodor Lukjanov, Putin je govorio o širokom rasponu tema, uključujući napetosti sa Zapadom, sukob u Ukrajini i umjetnu inteligenciju.
Svijet u previranju i pojava nove globalne ravnoteže
Svijet je dosegao prekretnicu oblikovanu dubokim transformacijama u globalnoj politici, gospodarstvu i demografiji, kao i brzim razvojem tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju, rekao je Putin.
„Uvjereni smo da će se dugoročno, kako se udaljavamo od zapadne hegemonije, globalna situacija postupno mijenjati nabolje – prema stabilnijem, demokratskijem i slobodnijem multipolarnom međunarodnom poretku“, rekao je.
Rizik od novih sukoba
Tehnološke i društvene promjene potiču osjećaj neizvjesnosti i veće međunarodne napetosti, rekao je Putin. Vlade mogu nastojati očuvati stabilnost kod kuće "izvozom nestabilnosti" u inozemstvo, dok nove prilike "podstiču ambicije" i potiču zemlje na preuzimanje većih rizika.
Kao rezultat toga, „nastavak međunarodnih sukoba je, nažalost, vrlo vjerojatan“, rekao je Putin.
Umjetna inteligencija mogla bi najaviti eru 'digitalnog totalitarizma'
Putin je upozorio da bi širenje umjetne inteligencije moglo dovesti do "digitalnog totalitarizma", oblikovanja pojedinaca i oduzimanja njihove individualnosti korištenjem algoritama koje su konfigurirali drugi.
„Takav digitalni totalitarizam bio bi jednako slijepa ulica – jednako sumoran i nehuman – kao i totalitarna društva iz prošlosti koja tako dobro poznajemo“, rekao je.
Putin je rekao da zemlje i zajednice moraju udružiti snage kako bi pronašle široko prihvatljiva rješenja za izazove koje predstavljaju umjetna inteligencija i druge tehnologije sposobne utjecati na ljudsko ponašanje, identitet i mišljenje.
Iako umjetna inteligencija može biti koristan alat, svaka konačna politička odluka mora ostati u ljudskim rukama, naglasio je.
Odnosi sa Zapadom
Putin je tvrdio da trenutne napetosti između Rusije i Zapada datiraju još iz vremena raspada Sovjetskog Saveza, kada su određeni zapadni čelnici nastojali dodatno oslabiti Rusiju umjesto da je pozdrave u europskom sigurnosnom sustavu.
„Unatoč mnogim godinama – i želim to naglasiti, mnogim godinama – pokušaja nove Rusije da postane dio takozvane zapadne civilizacije, u praksi su učinili sve što su mogli kako bi istinski izolirali i dodatno razbili samu Rusku Federaciju“, rekao je predsjednik.
„Oni i danas to govore na raznim događajima i okupljanjima: 'Moramo dovršiti razbijanje carstva'“, dodao je Putin.
Istakao je širenje NATO-a prema istoku, za koje je tvrdio da krši jamstva dana Moskvi. Putin je nadalje tvrdio da europski političari koriste eskalirajuću retoriku prema Moskvi kako bi odvratili pozornost od političkih i ekonomskih problema kod kuće.
Nema zveckanja oružjem oko Kalinjingrada
Predsjednik je ponovio da će Rusija odgovoriti na svaki potencijalni napad na svoju Kalinjingradsku oblast, eksklavu na Baltičkom moru smještenu između članica NATO-a Poljske i Litve. Svaki napad na ruski teritorij "neizbježno" bi se smatrao osnovom za korištenje sveg oružja koje Moskva ima na raspolaganju, rekao je.
Putin se osvrnuo na nedavne izjave zapadnih dužnosnika, uključujući litavskog ministra vanjskih poslova Kestutisa Budrysa i poljskog ministra vanjskih poslova Radoslawa Sikorskog, koji su tvrdili da bi NATO trebao biti spreman na potencijalni sukob koji uključuje Kalinjingrad.
Nuklearno oružje kao 'Čehovljev pištolj'
Predsjednik je upozorio da bi konvencionalni rat mogao eskalirati u nuklearni sukob.
„Danas, kada vodeće svjetske sile posjeduju oružje sposobno uništiti sav život ili, u najmanju ruku, dovesti Zemlju u katastrofalno stanje, možemo li biti sigurni da to oružje nikada neće biti upotrijebljeno? Naravno da ne“, rekao je Putin.
Putin je usporedio rizik koji predstavlja daljnje postojanje nuklearnog oružja s "Čehovljevim pištoljem", dramskim načelom koje se pripisuje ruskom dramatičaru Antonu Čehovu, a koje tvrdi da pištolj uveden na početku priče na kraju treba ispaliti.
„Svi znamo poznatu izreku: ako na početku predstave na zidu visi pištolj, na kraju će sigurno opaliti“, rekao je ruski čelnik. „Moramo to imati na umu i spriječiti da se to dogodi.“
„Ako želimo živjeti – a svi žele živjeti – onda, kao što sam jednom rekao u javnom govoru, živimo u miru. Radimo zajedno kako bismo pronašli načine da se to dogodi“, rekao je.
Sukob u Ukrajini i ruski ciljevi
Putin je rekao da je sukob u Ukrajini, koji je na putu da u veljači sljedeće godine uđe u petu godinu, pitanje ruske sigurnosti, a ne teritorijalnih ambicija. Ponovio je zahtjev Moskve da Ukrajina odustane od planova za pridruživanje NATO-u u korist trajne neutralnosti.
Rusija je spremna okončati sukob, ali samo pod uvjetima prihvatljivim Moskvi, rekao je.
