Na današnji dan, u noći 16/17.srpnja 1941. od strane ustaša u šumi Dotrščini kraj Zagreba, ubijen je hrvatski književnik August Cesarec.
August Cesarec je rođen u Zagrebu 4.prosinca 1893, koji je tada već bio industrijalizirani grad, ali sa siromašnim i potlačenim radništvom.
Prvi književni rad naslovio je simbolično "Iz svijeta potlačenih" koji će označiti njegovu kasniju književnu i političku djelatnost.
Objavio ga je sa 17 godina u "Slobodnoj riječi", glasilu Socijaldemokratske stranke Hrvatske.
Već kao gimnazijalac bio je socijalistički usmjeren, zbog čega je pod stalnim policijskim nadzorom i više puta je zatvaran
S 19 godina Cesarec je optužen za sudjelovanje u atentatu na kraljevskog povjerenika Slavka Cuvaja i biva osuđen na 3 godine tamnice u Sremskoj Mitrovici, od čega je odrobijao 21 mjesec, nakon čega je pušten.

U Prvome svjetskom ratu bio je mobiliziran i kao vojnik borio se u okupiranoj Srbiji, a poslije rata priključio se komunističkom pokretu.
S Krležom je 1919. pokrenuo Plamen, najpoznatiji časopis književne ljevice, ali već iste godine Plamen je zabranjen.
U jesen 1922. godine od KPJ je poslan, u svojstvu delegata, na IV. kongres Komunističke internacionale u Moskvu. Poslije Kongresa u Moskvi ostaje pet mjeseci a na povratku je, na granici, uhićen i potom osuđen na dva mjeseca zatvora.
Povodom utamničenja Augusta Cesarce Miroslav Krleža u svom poznatom članku "Slučaj Augusta Cesarca" u listu Nova Evropa (br. 16, 1923.) diže optužbu protiv tadašnje žalosne situacije u državi i između ostalog navodi:
"Umjesto da sjedi kao kulturan radnik u kakvoj evropskoj biblioteci, on, jedan od naših najistaknutijih mlađih književnih radnika, trune u zatvoru u nepomičnoj jalovosti samice."
Kao uvjereni antifašist boravio je 1937. godine u Španjolskoj, o čemu je pisao u knjizi Španjolski susreti.
Cesarčeva kretanja i sve što je objavljivao pažljivo je pratila je policija.
Za vrijeme NDH , zatočen je u zatvoru Kerestinec, otkuda je nakon strijeljanja Otokara Keršovanija pokušao pobjeći.
Međutim, Cesarec je uhvaćen i "zbog pokušaja pobune protiv Državne vlasti osuđen na smrt"
Na smrt ga je osudio ustaški prijeki sud.

Najznačajniji dio Cesarčeva opusa čine romani Careva kraljevina, Zlatni mladić i Bjegunci u kojima se bavi moralnom dekadencijom hrvatskoga građanskog društva prije i neposredno nakon Prvog svjetskog rata.

 

Izvor: www.advance.hr