„U okolnostima kada 70 posto građana ima manju plaću od prosječne u Hrvatskoj, a tek je svaki deseti umirovljenik kadar nositi se s inflacijom, vlada HDZ-ovog premijera Andreja Plenkovića šalje svojim tzv. paketom protuinflacijskih mjera pogrešnu poruku javnosti“, komentirao je Dražen Jović, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), nakon objave vladinih mjera socijalnim partnerima, predstavnicima komora, penzića i lokalnih jedinica samouprave. „Teret inflacije se ne smije prebacivati na radnike zamrzavanjem plaća u javnom i državnom sektoru.“
U principu, a nije jedini među sindikalnim i većinom provladinih političkih čelnika, Jović podržava dio protuinflacijskog paketa – osobito uvođenje poreza na ekstraprofite zaigranih na tržištu pohlepnim nabijanjem cijena proizvodima i uslugama – ali smatra neumjesnom Plenkovićevu poruku o tomu kako u 2027. godini „očekuje razumijevanje za trenutnu situaciju i inflaciju“.
Kakvo razumijevanje kad najveći dio građana, siromašnih kao crkveni miševi, najveći dio preskromnih prihoda troši na hranu i energente. Tom logikom, ograničenje rasta plaća dodatno smanjuje osobnu potrošnju, koja u državnom BDP-u zapasuje prevelikih 55,9 posto. Najveća je i najvažnija sastavnica u strukturi gospodarstva prema rashodnoj metodi.
Stezanje remena
S obzirom na vrlo loš životni standard najvećeg broja CRO žitelja, što je i jedan od ključnih uzroka da se cca pola milijuna mlađih i obiteljskih ljudi iselilo iz tzv. Samostalne, Neovisne i Suverene u inozemstvo. Trbuhom za kruhom, jer im je domovina postala maćehom upravo u odnosu na ključne sastavnice pristojnog života tzv. svojih na svomu: stan, plaća i troškovi života.
Hoće li vladin tzv. paket protuinflacijskih mjera, sa stezanjem remena u cijeloj 2027. godini, polučiti očekivano rušenje inflacije sa sadašnjih 5,8 na oko dva posto? Neće. Moguće je čak da će upravo te mjere utjecati na rast određenih cijena. Npr. u turizmu baš na pragu rizične sezone, jer porast paušala i 50 posto privatnim iznajmljivačima – koje ministar Tonči Glavina istodobno moli/kumi da snize cijene 10-20 posto – znači da će više od 110.000 tih paušalista automatski podići cijene apartmana i kuća za odmor. Konkurentnost na globalnom turističkom tržištu? Za vola ubit’!
Potpredsjednica udruge „Spasimo male iznajmljivače“ Hana Matić oštro se protivi novom državnom haraču:
„Što je sljedeće, da nas počnu tući? Iznajmljivači su, blago rečeno, bijesni! To je jedan bahati, bezobrazan potez. Neznalice ga donose. Lani su podigli paušalne poreze iznajmljivačima do 500 posto, sada traže 10-20 posto niže cijene i opet povećavaju poreze. Što su iznajmljivači krivi ovoj vladi? To je jedna nepotrebna, pretjerana mjera, a pretenciozno se naziva – protuinflacijskom“.
Sindikati, međutim, podržavaju dodatno oporezivanje paušalnih obrta kao potez u sklopu šireg suzbijanja tzv. sive ekonomije i neprijavljenog rada. „Kada ste vidjeli“, kažu, „da vam bilo koji majstor izdaje račun!?“
Kritičari i pobodnici vladina tzv. protuinflacijskog paketa se ne slažu u tomu znače li te mjere ograničavanje radničkih prava u korist vlasnika kapitala i poduzetnika. „Ne smijemo staviti metu na leđa 200.000 radnika iz javnog i državnog sektora“, izravan je sindikalis Jović. „Inflacija je viša od pet posto, a povećanje plaća i mirovima niže od inflacijskih pritisaka.
Ne slažemo se ni s kakvom definicijom zamrzavanja, zadržavanja prava i smanjenja odgovornosti politike i poslodavaca prebacivanjem na radnike. Zauzimamo se za kolektivne pregovore i sad ćemo vidjeti kako će to ići.“
Živi bili…, kaže mudar pûk, a HDZ-Plenkovićeva vlast obećava kako će sve dogovoreno sa sindikatima o povećanju plaća i radničkim pravima u ovoj godini ostati nepromijenjeno, ali za sljedeću će vrijediti druga priča.
Restriktivna. E sad, jesu li donesene vladine mjere nedomišljen potez i vatrogasni vapaj žedne vlasti u inflacijskoj pustinji, jer se pogubila i više nema kontrolu nad životnim standardom CRO žitelja, ili je vlada ipak bila nabrala nešto ljute trave za staviti na ljutu ranu?
Nije tajna kako tzv. Samostalna, Neovisna i Suverena već desetljećima ima velik i, pokazalo se, nerješiv problem s tzv. sivom ekonomijom, ali i poduzetničkim isplatama dijela plaće onako ispod stola. Nemoguće je da čak 70 posto od ukupno cca 1,6 milijuna zaposlenih u RH prima manje od državnog prosjeka (neto 1555 eura), odnosno njih 50 posto manje od medijalnih 1317 eura. Nešto više od 70.000 radnikaživi na minimalcu: bruto 1050 ili neto oko 800 eura.
Što bi rekao Bruxelles!?
Uzmu li se u tu računicu radnici kod obrtnika i oni što zarađuju 20-50 eura više od zakonskog praga, u zoni najnižih primanja živi blizu 350.000 zaposlenih, koje inflacija upravo satire i kojima vladine mjere uopće neće pomoći. Nisu kalibrirane, je li, pomoći sirotinji stjeranoj na egzistencijalni rub, nego vlasnicima kapitala i poduzetničkom sektoru, pazeći da javni dug samonedostatne države ne prijeđe maastrichtških tri posto BDP-a i pregrije jezikovu juhu najviđenijih birokrata u Bruxellesu.
Što bi „draga Ursula“ tada rekla „dragom Andreju“, bolje je i ne pomišljati. A to što će mu reći siromašeći i dalje CRO građani na sljedećim izborima – čija je pretkampanja već uvelike u jeku! – najmanje mu je važno.
Trenutan HDZ-ov rejting od 27,2 posto – otprilike stabilan već mjesecima – u odnosu na konkurenciju (SDP 20,3 i Možemo! 12,3 posto), računa, sa stalnim tzv. žetončićima i uvijek gladnima vlasti interesnim luzerima opet će popeglati ugodana izborna mašinerija, pa…
Gotovo da nema političke opcije i sindikalne organizacije koja je protiv uvođenja vladina poreza na ekstra profit svih poslovnih subjekata, koji neopravdanim maržama i dizanjem cijena kvascem notorne pohlepe gule građanima kožu do krvi.
„Slažemo se s uvođenjem tog poreza, tražimo ga već godinma i držimo da je puno zakasnio“, tvrde sindikati i politika. „Ali, bolje ikad, nego nikad! Na sindikalnim prosvjedima u travnju se upozoravalo na ‘ekstra profite povezane s pohlepom’. Da se ranije uvelo taj porez, moglo se puno više novca uložiti u vrtiće, škole, domove za stare i nemoćne, ali i u radnike koji su sudjelovali kod poslodavaca u povećanju tih vrijednosti.
Radnici do sada nisu imali nikakve koristi od toga, odnosno nisu dobili puno veće plaće.“ Vladajući pak ne misle tako i sve što rade, kažu, rade za dobrobit građana i njihov viši standard.
„Vladin paket protuinflacijskih mjera je važan u zaštiti naših građana od prelijevanja rasta cijena energenata na ostale cijene, kao i za to da se osigura pravednija raspodjela inflacijskog tereta“, tvrdi Plenković. „Cilja zadržavanje potpore građanima i gospodarstvu kad je riječ o cijenama energenata, prije svega struje, plina i naftnih derivata, sniženim stopama PDV-a i paketima pomoći koje je vlada prihvatila do sada.
Mjere se odnose na proračunsku disciplinu, usporavanje rasta državne potrošnje i zadržavanje proračunskih prava do prvog kvartala 2027. godine.“
Parlamentarna stranka Centar je replicirala premijeru priopćenjem, a stranački je gradski vijećnik u Splitu Igor Skoko bio krajnje izravan:
„Umjesto da smanji sumanutu rastrošnost države (neki dan se i zadužila za 1,7 milijardâ eura u Uniji za kupnju zapadnog oružja, op. a.), HDZ će uzimati građanima još više novca, što će rezultirati povećanjem cijena i još većom inflacijom. Ovo nisu nikakve mjere protiv inflacije, nego priznanje da je HDZ državu doveo do zida pa sada račun za vlastitu rastrošnost ispostavlja građanima i poduzetnicima.
Plenkovićev je jedini cilj zadržati deficit ispod tri posto i tako spriječiti neugodna pitanja iz Bruxellesa. Dodatni porez od 50 posto, kojim želi pokrpati državni proračun (već iksti put, ovih dana, prodaje trezorske zapise građanima, op. a.), neminovno će dovesti do povećanja cijena. Tvrtke čija će zarada upasti u nezasitne HDZ-ove šake, riješit će ovaj porez na dva načina. Ili će samo povećati cijene ili će ‘višak’ potrošiti na tržištu, koje je ionako na udaru brutalne inflacije. Ova mjera će sigurno dovesti do dodatne inflacije, a utjecaj na proračun će biti minimalan.“
Novac u proračunu
Nije daleko od pameti zaključak o tomu da će HDZ-Plenkovićeva vlada – pokušavajući suzbiti inflaciju novim nametima/porezima – najvjerojatnije produbiti i povećati njezin razorni udar na nemoćne i nezaštićene tzv. obične/male CRO ljude. A to nije politika za kakvu su vladajući dobili biračko povjerenje. Jest, relativno, kakvo-tkvo, rizično, ali opet…
„Važno je prikupiti što više novca u državni proračun, a rezanje troškova je uvijek u drugom planu“, ustvrdio je politički analitičar Ivan Rimac u „Novom danu“ televizije N1 Hrvatska o vladinom tzv. hlađenju ekonomije navodnim protuinflacijskim mjerama. „Reforma lokalne samouprave (576 jedinica, od općina i gradova do županija i Grada Zagreba; blizu 20.000 službenika i namještenika bez onih u komunalnim poduzećima, školama i vrtićima, op. a.) nikad ne dolazi na red.
Iako je za to potrebna apsolutna saborska većina, oporba bi odmah podržala ideju da se smanji broj jedinica lokalne i regionalne samouprafe i da se teritorijalna organizacija uredi puno jeftinije. A samo 20-30 posto tih jedinica ima prihode od kojih mogu normalno funkcionirati.“
