"Na nesreću za čovječanstvo i sve žive organizme na našoj planeti, živimo u kapitalističkom sistemu koji nije u stanju spriječiti gubitak bioraznolikosti. Kapitalizam uzrokuje gubitak vrsta ne samo neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva, rezultirajućim zagađenjem te klimatskim promjenama, već i svojom halapljivošću za sirovinama poput drvene građe i poljoprivrednog zemljišta."

[caption id="attachment_152797" align="alignnone" width="540"] Coal mines like the Lumbung Mine are having a huge impact on local and indigenous populations in Indonesia, destroying the environment and polluting river water, normally used for cooking. Central Kalimantan, Borneo. June 8th 2013.
The World Development Movement is campaigning for banks and other parts of the financial sector to be forced to disclose the carbon footprint of their investments.[/caption]


Prema izvješću UN-a iz 2019. godine, jednom milijunu vrsta (od njih ukupno oko 8 milijuna) trenutno prijeti izumiranje. Međutim, ovo nikako nije potpuna slika – svi ovi organizmi obitavaju unutar dinamičnih ekosistema, te čak i nestanak samo jedne od njih može imati katastrofalne posljedice na druge unutar sistema.

Znanstvenici vjeruju da se trenutno nalazimo usred šestog masovnog izumiranja vrsta u Zemljinoj povijesti, koje bi moglo rezultirati eliminacijom između 60 i 95 posto svih vrsta na Zemlji. Naravno, takav događaj ne bi utjecao samo na životinjsku i biljnu populaciju, već i na čovječanstvo.

Bioraznolikost je mehanizam putem kojega se namiruju esencijalne potrebe za održavanje ljudskog života na Zemlji, uključujući čisti zrak, svježu vodu, i našu zalihu hrane. Zdravi ekosistemi djeluju i kao protuteža klimatskim promjenama, kroz rast biljnog života i hvatanje ugljika unutar zdravog tla.

Na nesreću za čovječanstvo i sve žive organizme na našoj planeti, živimo u kapitalističkom sistemu koji nije u stanju spriječiti gubitak bioraznolikosti. Kapitalizam uzrokuje gubitak vrsta ne samo neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva, rezultirajućim zagađenjem te klimatskim promjenama, već i svojom halapljivošću za sirovinama poput drvene građe i poljoprivrednog zemljišta.

Prema izvješću grupe znanstvenika i znanstvenica sa Sveučilišta u Marylandu iz 2017. godine, 158 tisuća kvadratnih kilometara tropske prašume posjećemo je samo te godine, a stopa deforestacije je u porastu. Ove prašume često se zamjenjuje monokulturama palmi u svrhu proizvodnje palminog ulja, ili za poljoprivrednu upotrebu. Takve monokulture ne mogu osigurati okoliš koji je potreban za održavanje raznolikih životinjskih populacija. Šume se sjeku isključivo zbog generiranja profita za kapitaliste.

Povrh toga, višegodišnje zagađenje i pretjerani izlov ribe doveli su svjetske oceane na rub kolapsa. Kemijski zagađivači često završavaju visoko u morskim mrežama ishrane, što dovodi do razornih posljedica. Primjer ovoga je insekticid DDT, zagađivač oceana koji je dospio toliko visoko u lance ishrane da je uzrokovao da bjeloglavi orao završi na popisu ugroženih živih vrsta.

Zbog beskrajnog poriva kapitalista za profitom, i zanemarivanja prirodnog okoliša, kapitalizam naprosto nije u stanju spriječiti gubitak vrsta na masovnoj razini. Sve dok anarhija tržišta vlada nad ljudskom vrstom, čak i najbolji pokušaji okolišnih agencija i regulatornih tijela da se naš planet zaštiti od masovnog izumiranja, bit će uzaludni.

Samo se od globalne socijalističke ekonomije, posvećene planiranju na racionalnoj i održivoj osnovi, može očekivati da će spriječiti ovu krizu. Potrebno nam je radikalno rješenje kako bismo zaštitili preostalu bioraznolikost i pomogli našem planetu da se oporavi. Potrebna nam je globalna socijalistička revolucija kako bismo spasili Zemlju. Zaštitimo naš planet! Dolje kapitalizam!