Tužna obljetnica



18. studeni je jedan od najtužnijih datuma novije hrvatske povijesti. Polako se uvriježio običaj paljenja svijeća duž ulica koje nose ime grada Vukovara ili u prozore, kao suosjećanje prema onima kojih nema i prema onima koji desetljećima već žale za svojima a najgore oni koji još ne znaju sudbinu koja je zadesila odvedene i nikada ne pronađene.
Možda se tada sve to moglo izbjeći, možda je broj žrtava mogao biti manji, možda… Znam tj. mogu samo pretpostaviti pakao koji su prošli te jeseni svi. Strah i neizvjesnost, a gubitak voljenih i patnje zatočenika vjerujem da ne možemo ni zamisliti. Zato doista želim izraziti suosjećanje, posebno prema civilnim žrtvama jer su one ipak nemoćne. Naravno da je život svakog branitelja nenadomjestiv, ali oni su išli u borbu i bili su svjesni sudbine koja ih može zadesiti. Civili isto stradaju ali kao u Vukovaru, rijetko. Nisam zaboravila ni Škabrnju ali danas je dan pada Vukovara i to mi je sada onako, prvo.
Doista je žalosno što se četvrt stoljeća taj grad nije u potpunosti oporavio. Ne mislim na gubitke, već na život koji mora ići dalje, na privredu i gospodarstvo. Ne samo on, ali prvi u ovoj našoj Slavoniji i da bude primjer kako se može. Dobro je otvarati muzeje, praviti spomen obilježja na te teške dane ali se pitam kome ako svi odu trbuhom za kruhom!? Zašto se 18 milijuna kuna ne uloži za na pr. pisanje i pomoć  pri realizaciji dobrih projekata koji se financiraju sredstvima EU? Pravljenje ili renoviranje "gradskih"stanova za obitelji koje bi doselile ( gledali ste mlade liječnike koji sele u Vukovar jer ih nedostaje, to i sl.)? Vrtiće i druge društvene potrebe grada koji ima i industriju u kojima rade pretežno žene? Pomoć obrtnicima i malim poduzetnicima oko prostora, nekih nameta ili sl. da ostanu i rade? Pa kada život počne, onda će se lako ulagati u spomen obilježja. Jer trebalo bi raditi po sistemu, prvo par tvornica pa tek onda neki spomenik. Njih mogu obilaziti samo ljudi koji zarađuju i oni koji uče o povijesti a i njih je sve manje. Zato se trebamo brinuti za žive, za djecu i boljitak. Sjećanja na one kojih nema nositi u srcima i odavati im počast sa vjerovanjem da bi i oni voljeli da se brinemo za sebe, obitelj, susjede i sugrađane jer za to su se oni borili i dali svoje živote.

E sada nije lako preći na temu kuhanja. Naravno da se u ovo doba godine odvija i kolinje i kako čujem već je počelo. Ovaj vikend će biti topao pa smo mi naše odgodili. Svejedno, neki su već odradili a neki će uskoro. Za one koji neće nikako, na tržnici već ima svega pa se može nešto i kupiti i tako podsjetiti na domaće.

Pogačice sa čvarcima


Nekada je to bilo nezaobilazno zimi, sada se sve rjeđe prave, jer je manje čvaraka i potrebe da se negdje iskoriste. A ove pogačice su baš prava zimska delicija!

pogacice-sa-cvarcima

 

Zahtijevno. 

SASTOJCI:

500g brašna

1 kocka kvasca (40g)

1/4 mlakog mlijeka i mlake vode po potrebi

60g šećera

1 prstohvat soli

1 jaje

500 g čvaraka

150 g brašna

PRIPREMA:

Prosijati brašno u zdjelu, u sredini napraviti rupu i ubaciti germu u komadićima, malo šećera posuti preko germe. Preliti kvasac toplim mlijekom i pustiti da se otopi.
Ostali šećer, sol i jaje rasporediti po rubu brašna. Sve sastojke umijesiti, s nastavkom za tijesto iz sredine prema van, u glatko tijesto .
Tijesto, prekriveno, ostaviti na toplom dok se volumen ne udvostruči, oko 30-40 minuta. Za to vrijeme sameljite čvarke i dobro pomiješajte s brašnom. Tijesto još jednom premijesiti, razvaljati na radnoj površini i mazati smjesom sa čvarcima  pola tijesta, preklopiti ga, pa preklopiti vanjske strane, lijevu i desnu na srednji dio, da dobijete troslojno dugačko tijesto. Sada preklopite i po dužini i dobit ćete kocku. Ostavite da miruje 15 min. Razvaljajte i ponovite postupak. Nakon slijedećih 15 min. razvaljajte na debljinu oko 1 cm i čašom ili kalupom vadite krugove, ako nećete da imate otpatke ( jer se mazana tijesta ne smiju premijesiti ) pravite kvadrate, stavite na namašten lim, premažite žumanjkom. Pecite u zagrijanoj pećnici na 180°c oko 20 min, dok ne porumene. Najbolje prijaju tople, ali i hladne isti dan.

 Salenjaci s germom

Salenjaci s vinom


Ovi salenjaci su mi odlični jer su kao svježi i par dana, a lakše ih je napraviti od onih s germom!
salenjaci-s-vinom
Zahtijevno.

 

SASTOJCI:

500g brašna

malo soli

3 žlice mlijeka mlijeka

1 jaje

bijelo vino

500 g mljevenog sala

250 g brašna

gušći domaći pekmez, od šljiva ili sl.

PRIPREMA:

Prosijati brašno u zdjelu, dodati jaje, sol, mlijeko i vina da se napravi lijepa kugla, kao za lisnato tijesto.

Ostali šećer, sol i jaje rasporediti po rubu brašna. Sve sastojke umijesiti, s nastavkom za tijesto iz sredine prema van, u glatko tijesto .

Tijesto ostaviti na hladnom oko 30-40 minuta. Za to vrijeme maslo dobro pomiješajte s brašnom. Tijesto još jednom premijesiti, razvaljati na radnoj površini i mazati maslom pola tijesta, preklopiti ga, pa preklopiti vanjske strane, lijevu i desnu na srednji dio, da dobijete troslojno dugačko tijesto. Sada preklopite i po dužini i dobit ćete kocku. Ostavite da miruje na hladnom 15 min. Razvaljajte i ponovite postupak. Nakon slijedećih 15 min. razvaljajte na debljinu do 1 cm i pravite kvadrate, na svaki stavite žličicu pekmeza, preklopite ili zamotajte i stavite na namašten lim. Pecite u zagrijanoj pećnici na 180°c oko 15 min, dok ne porumene. Pospite šećerom u prahu. Najbolje prijaju tople, ali i hladne isti ili drugi dan.