Počinje škola.

Kada dođe rujan, kao da se vratimo na tvorničke postavke. Sa početkom jeseni pomirimo se s time da je ljeto gotovo, djeca krenu u školu, a pravi poslovni dio godine krene punim zamahom dalje. Kako smo čuli, plin nam neće poskupiti ni 300% pa ne znam da li bih se od užasa smijala ili plakala. Kažu, smanjit će djeci grijanje u školama, studentskim domovima i sl. Samo neka smanjuju; u bolnicama valjda ne smiju, a kad se svi razbole, pitat će se da li je skuplje grijanje ili liječenje.

Premijer velikodušno i brižno kaže kako će idući tjedan poduzeti sve da pomogne građanima i da te cijene budu podnošljive. Pa će cijenu spustiti za cijelih 100% ( pretpostavljam), tako da će poskupiti samo 200% i mi bi trebali biti sretni. Neki će i u to povjerovati. 

O tome kako će umirovljenici živjeti, mislim da ne trebamo ni govoriti, Napravit će sirotinju od cijelog naroda. Ali osim ponekih komentara na portalima, kao šokantnih naslova, a u stvari samo zamki za otvaranje članka, neke pobune se i ne vidi. Od kada se narod boji vlasti koju je sama izabrala, ne znam, no očito više ništa nije normalno. 

Sve malverzacije oko INA-e su i najvećem laiku jasne, ni jedna vlada takvo što ne bi mogla preživjeti, ali naša bez problema može sve i još nam se smiju i vjerojatno kažu:” Mi zbilja možemo što hoćemo!”. Na žalost, izgled da mogu. 

Garant ih vani pitaju da im objasne kako im to sve polazi za rukom, jer u malo kultuviziranijim društvima idu toliko daleko da je problem ako premijer/ ka malo popije i zapleše u najbližem društvu u stanu ( sad zna da joj društvo baš i nije najbliže ali tako je to), drugi zbog nekakve relativno banalne ( za naše iskrivljene pojmove!) greške, uglavnom svaka greška se stavi pod povećalo. Ne mislim da i oni, dio njih, ne koriste poziciju da si osiguraju i budućnost i neke benifite, ali to sigurno rade puno opreznije i ne tako megalomanski kao kod nas. Naši nama poručuju ‘ Ili si s nama ili protiv nas’, pa onda tko je, radi što hoće, a odgovara kad dođe na red, po potrebi.

 Tresla se gora rodio se miš. Vidjeli smo to već, ministrica ode po odgovornoj liniji, ali za nagradu dobije bolje mjesto, pa ode na pet puta veću plaću i očito manje posla jer će i to uništiti. Pardon, privatizirati. 

Mislim da bi bio red da shvatimo da ova vlast nije Bogom dana, da je smjenjiva i da ono :” Nemamo koga birati, svi su isti, svi su nesposobni, svi samo gledaju svoj interes!”, ne smije biti razlog da ne mijenjamo vlast kao čarape! Baš tako. Čim vidimo da nešto ne valja, izbori. Pa neka vide da ne mogu kako hoće, da nije to ni sigurno, ni mjesto gdje se ne radi i ne odgovara. Jedino ne bi trebao HDZ doći na vlast barem deset godina. Neka vlade ne budu sa sigurnom većinom ( bilo bi lijepo da bude neka koja će imati većinu i raditi dobro, ali i do toga se može doći ), neka se mijenjaju, pa i da ne rade baš najbolje, zar može gore od ovoga?! Svakodnevne afere i izjave tipa :” Bilo bi vam još gore da mi nismo na vlasti!”. Ma nemoj?! Hajde da vidimo!

Ja bih rado riskirala. Jer ako su tako samouvjereno sigurni u to da su najbolji, pa neka provjere. Ako su ljudi tako, neću napisati što, onda ok. Imamo mi ostali dovoljno kofera. Ne znam što drugo reći. Zemlja u kojoj želimo živjeti, raditi, pošteno, sigurno i bez fige u džepu, ako ne razumije da svaki čovjek, bez obzira na to tko je na vlasti treba biti siguran za svoju egzistenciju i moći živjeti od svoga rada bez da mora misliti čega se sve treba odreći da bi  platio barem grijanje zimi, onda ta vlada treba otići.

Oni koji to ne mogu obezbjedili, neka puste druge koji će se potruditi da se to može. Od proljetos pričaju o poskupljenjima i mogućem nedostatku energenata. Zašto nisu ponudili sufinanciranje solarnih panela pa da svi proizvodimo sebi struju i da se tako grijemo? Zašto nisu krenuli u postavljanje istih na škole, domove, gradske i općinske zgrade? Zašto ne sufinanciraju dizalice toplote? Zašto se mora čekati jesen i natječaj za te solarne panele koje dobije šačica ljudi i do kojih se i tako ne može doći jer samo u tih par minuta se ne možete povezati s tom stranicom? Prenamjene sredstava nečega drugoga i da ljudima pruže šansu da prodišu. 

Totalno sam razočarana, ljuta, tužna i bijesna, jer treba tako malo, a oni ne popuštaju ni milimetra. Narod kao da je na tabletama za smirenje pa samo gleda i valjda sretan što ne udaraju. Baš je valjda divno što plaćaju povrat ambalaže pa se nakupi za kruh. Iako je flaša sve manje, a sve više ih treba za jednu  veknu bijeloga kruha.

Evo prijedlog za povoljno i ukusno jelo i nešto slatko u sezoni.

Francuska pita s povrćem

 

Još jedan quiche koji je mirisan i u isto vrijeme blag. Posebno privlačan ljubiteljima kopra.

SASTOJCI (za 6 osoba):

400g prhkoga (masnog tijesta)

Za nadjev:

100g luka

150g bijelog dijela poriluka

150g rajčice

100g mrkve

2 korabice

200g naribanog sira( može i manje po ukusu)

200g dimljene slanine ( može i manje, može i bez slanine)

50g maslaca

1dl masnog vrhnja

4 jaja

2,5dl mlijeka

1 svežnjić lišća kopra

papar, sol

PRIPREMA:

Luk oljuštite i nasjeckajte. Rajčice ogulite i narežite na kockice odstranjujući koštice. Ogulite korabice i mrkve, operite i naribajte. Sir narežite na kockice. Poriluk očistite i nasjeckajte te ispržite.

Umiješajte mrkvu i korabicu i pirjajte. Narežite slaninu na kockice i umiješajte u ispirjano povrće. Maknite s štednjaka, posolite, popaprite i umiješajte sir. Razvaljajte tijesto i obložite plitki kalup. Uključite pećnicu.

U nadjev na kraju umiješajte rajčice i rasporedite nadjev u kalup na tijesto. Istucite jaja s vrhnjem, umiješajte sol i papar. Zalijete preko pite i pacite sat i 15 minuta na 180°C. Pitu odmah poslužiti.

Crumble od šljiva

 

Moderna šljivopita, malo dorađena po zapadnim standardima, ali još uvijek jednostavno spravljena poslastica sa šljivama, a možete je praviti i s drugim voćem, marelice, breskve, višnje, jabuke, kruške, dunje...

SASTOJCI:

250g brašna

125g maslaca

100g šećera

1 prstohvat soli

1 kg zrelih šljiva

cimet po želji

PRIPREMA:

Šljive operite i izvadite košpice, tako da ih poplovite. Polovice stavljajte u maslacem lagano premazane keramičke kalupe, možete i u šire keramičke šalice ili na limu, svejedno. Ako su dobro zrele, ne treba ih šećeriti, ako su kisele ili nedovoljno zrele, tada ih malo pošećerite.

Brašno prosijati na radnu površinu, u sredini napraviti udubljenje. Po rubu rasporediti komadiće maslaca, u udubljenje staviti šećer i sol.

Sve sastojke s nožem ili lopaticom za torte grubo iskosati (spojiti) i zatim rukama dalje umijesiti u mrvice.

Mrvicama pospite šljive i pecite u zagrijanoj pećnici dok sok postane gust i mrvice ne porumene. Na oko 175°c do 30 min. Služite toplo ili hladno, sa tučenim slatkim vrhnjem, bez šećera, ili probajte sa masnim kiselim vrhnjem, najbolje domaćim i to toplo!!!