Jagode i špinat

Danas ćemo o namirnicama koje su udomaćene na našem podneblju.

Prije toga samo riječ dvije o pitanjima u komentarima. Naravno da mi je neizmjerno žao djece u Srbiji, neizmjerno žao što se tako nešto uopće događa. Mislim da sam dovoljno puta pisala o tome koliko se zanemaruje odgoj djece, kako kod kuće, tek onda u školama. Ne postoji tu ništa tipa :"Nemam vremena, posao, mora on/a nešto zbog budućnosti ili sl".

Jučer sam slučajno slušala  na radiju intervju sa Stefanom Milenkovićem, wunderkind ili kako ga svojedobno nisu nazivali. Poznati i priznati violinist, zvijezda u tom svijetu. Bio je u Zagrebu, nisam uspjela uhvatiti informaciju da li je koncert u pitanju ili sl. Na pitanje da li sin, koji je još mali, ima taj talent, pokazuje li želju za glazbom, on kaže da sin za glazbu nema interes, ne zna da li će se razviti neki drugi, za sport, matematiku ili bilo što, no da on smatra, i da mu je važno, da sin kad dođe u svoje društvo se dobro osjeća i da društvo voli njegovo prisustvo, tj. da se oni s njim ugodno osjećaju. Iznenadio me je s tako lijepim i prizemnim odgovorima, nisam ga imala prilike slušati, sitnicama koje pokazuju da je 100% na zemlji i da ima sasvim normalna razmišljanja o svim stvarima o kojim su pričali. Nekad se to zvalo' Dobro odgojeno dijete'. Naravno da postoje i djeca koja su, skoro pa neukrotiva, no s takvom djecom se onda još više mora raditi.

Uglavnom, puno se pisalo o tim strašnim događajima, nisam htjela biti još jedna crna kolumna na portalima. Tako neću pisati ni o poplavama. Sa zebnjom gledam Savu i sjećam se kako je bilo prije devet godina. Ljudima koji su sada pogođeni poplavom mogu poslati riječi utjehe i eventualno neku pomoć. Pomoć od ove vlade kao i oni koji su bili pogođeni potresima neka zapamte, pa se zahvale na izborima.

Evo, čim krenem pisati muka mi je, zato idemo na hranu i namirnice. Kada dođe glasanje, nadam se da društvo neće opet uhvatiti kolektivna amnezija.

Jagode

Jagode su iz porodice ruža i poznate su jako dugo. Šumske jagode su pretača domaćim, uzgojenim. Rasprostranjene su u umjerenom pojasu sjeverne polulopte i Čileu od južnih iako su prenesene i u druge dijelove svijeta gdje se uzgajaju kultivirane sorte. Šumske jagode su najzdravije, imaju najveću koncetraciju antioksidansa, kalija, drugih elemenata izuzetno korisnih za naše tijelo. Kultiviranjem i povećavanjem same veličine jagoda kod uzgoja više od tri tisuće sorti, koncentracija zdravih tvari se smanjila, jer se kod jagoda u stvari povećala količina vode koju sadrže. Za oko 10%.
 Zanimljivo je da sadrže više vitamina C od naranči, tako da je i to razlog za konzumaciju. Jagode nije teško uzgojiti, onda imate domaće i nešpricane. Možete ih posaditi i na balkonu, u loncima, davat će plod. One koje kupujemo su špricane, a kako ih je teško prati, tj. nježne su pa se tako i peru, nije loše znati porijeklo ako ikako možete doznati. Osobno se tješim da na sve drugo pazim, pa si opraštam to s jagodama.
Zdrave su osim gore navedenih sastojaka i zato što sadrže anticijanine i dušikove spojeve koji utječu na sagorjevanj masnoća u tijelu i gubljenje kilograma. Sadrže jabučni ocat koji izbjeljuje zube. Čiste kožu i reguliraju šećer. Nemaju puno kalorija, tek 32kcal na 100g tako da ih možete jesti puno i koristiti u dijetalnoj ishrani.
Zanimljivo je da je dobra i za kosu, pire od jagoda s malo ulja čajevca na kosi dat će jačinu, sjaj i njegovati vrhove kose koji su ispucali i tanki.

Od jagoda se pravi sve, kolači, deserti, torte, žele, bomboni, marmelade, kompoti, slatka; jedu se sirove same, sa šlagom ili sl. Uživajte u njihovoj sezoni!

Špinat

Špinat je jednogodišnja, zelenolisna biljka iz porodice lobodnjača koja sadrži samo 23 kcal na 100g. Sadrži puno vitamina A, minerala kao i folnu kiselinu. Poznate tvrdnje da se jedenjem špinata unosi puno željeza je u stvari netočna. Špinat sadrži relativno malo željeza, i to onoga koji naš organizam teško apsorbira. No sadrži druge plemenite spojeve zbog kojih je neupitno da li je špinat zdrav i da li ga treba jesti. Također sadrži i vlakna koja su važna za probavu i koja doprinose izbacivanju toksina iz našeg organizma.
Uz to, sadrži o oksalnu kiselinu, sjećate se i rabarbara je ima. No špinat je najviše sadrži u stabljici, peteljki. Zato se dojenčadi i djeci treba davati samo list bez peteljke. U kombinaciji s mliječnom kiselinom pravi spoj koji se takav izbacuje iz organizma, pa vam oksalna kiselina neće ostati u tijelu. Ipak, špinat se ne preporučuje bubrežnim bolesnicima, onima sa gihtom, artritisom, reumom, žučnim kamencima i kamencima u urinarnom traktu. Također, jako je važno da špinat jedete svjež, jer i u hladnjaku se povećava količina nitrata ( kod gotovog jela), kao i podgrijavanjem. Jako je štetno, pa izbjegavajte jesti špinat koji nije svježe pripremljen. Također, sve lisnato povrće 'sakuplja' teške metale preko lista, pa bi bilo dobro ne konzumirati ono koje se uzgaja 'u dvorištu', ako je dvorište uz prometnu cestu, autocestu ili tešku industriju. Znam da to sad zvuči kao da ga u biti nema zdravog za kupiti, ali ovdje se uvijek govori o velikim količinama koje onda mogu biti štetne.

Mladi špinat se jede i sirov, na salatu, inače kuhan, pirjan, u pitama, soparniku, umacima, kao glavni prilog i sl.

Zapečeni njoki sa špinatom

Jednostavno i ukusno, a nadasve povoljno.

SASTOJCI:

1 kg njoka

( ako imate pire krumpir od jučer, ili napravite više, ili ćete kuhati krumpire za njoke ( ako kuhate, dodajte kod pasiranja 1 žlicu maslaca) dodajte 2 jaja u 500,600 g krumpira, malo soli i oko 200 g brašna. Umijesite da se ne lijepi previše za ruke. Pravite njoke i kuhajte u slanoj ključaloj vodi. Čim isplivaju kupite ih ili ocijedite, da ne smekšaju previše jer će se još peći u umaku.)

Za bešamel:

250 ml mlijeka

1 žlica brašna

1 žlica maslaca

malo muškatnog oraščića

začin

papar

Umak:

200- 400 g špinata u listu ( količinu odredite po tome koliko volite špinat)

malo ulja

100-150 g ribanog sira

sol

papar

PRIPREMA:

Za špinat ugrijte ulje i listove špinata pustite da uvenu, one zamrznute pustite , uz miješanje, da voda ispari. Začinite i stavite sa strane. Za bešamel, otopite maslac, propržite brašno na njemu i kada malo dobije boju, prelijte vrućim mlijekom ( bolje je iako možete i hladnim, ali se nekima desi da se pojave grudvice) i miješajte žicom. Začinite začinima.

Kuhane njoke stavite u vatrostalnu zdjelu, dodajte špinat, prelijte bešamelom i promiješajte. Pospite sirom i zapecite dok sir ne dobije lijepu boju. ( oko 20 min na 200°c.)

Palačinke sa sladoledom i jagodama

SASTOJCI:

Za 6-8 palačinki, ovisno o tavi.

1 jaje

100 g brašna

malo soli

75 ml mlijeka

75 ml mineralne vode ( može i obične, pola piva, pola vode, po želji )

Malo ulja

Za nadjev:

300 g jagoda

sladoled od vanilije ( ili straccatelu )

šlag

150 g šećera

50 ml aceto balsamica

PRIPREMA:

Žicom malo umutite jaje, posolite, dodate mlijeko, izmješate. Uspite brašno, dobro promiješajte da nema grudvica i dodajte mineralnu i ulje i izmješajte. Pecite na samo malo namaštenoj tavi,količinu jedne grabilice za juhu. Kratko pecite s jedne i još kraće s druge strane.Tako ispecite sve palačinke pa punite sladoledom ( jedna kugla ). Dok pečete palačinke stavite jagode sa šećerom da kuvaju. Dodajte aceto balsamico pa se tekućina treba reducirati barem 1/3. Ostavite na toplome. Napunjenu palačinku stavite na umak od jagoda i ukrasite šlagom.