Predavanje “Područje Požeške, Vukovarske i Srijemske županije od Mohačke bitke do osmanskog osvajanja 1536. godine” dr.sc. Petra Seletkovića, održano je 25.9. od 11 sati u dvorani Gradske Knjižnice Slavonski Brod, a iz serije je predavanja kojim Podružnica (Slavonski Brod) Instituta za povijest slavi 30. godišnjicu. Za povijest su bitne, kako je rekao predavač i druge dvije važne obljetnice. Radi se o 500. obljetnici Mohačke bitke (1526.), te i o nadolazećoj 500. obljetnici Cetinskog sabora (1527.). Navedeni događaji označili su prekretnicu za prostor Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva.
U pola sata predavanja moglo se čuti štošta o društvenoj stratifikaciji, zauzimanju prostora, osvajanjima, diplomatskim odnosima, političkoj atmosferi i porazima na ovim prostorima gdje centralnu ulogu ima plemstvo.
Zapravo rezime koji je vrlo važan mogao bi se sažeti u sljedećim riječima: pogranični položaj ovdje nije bila samo vanjskopolitička okolnost, nego je izravno određivao karijere, posjede i mogućnosti društvenog uspona plemstva.
Stoga, na ovome predavanju koje je pokazalo kako je tekao jedan dio povijesti, mogli smo čuti i da je bila važna i unutarnja stratifikacija gdje se razlikuju magnati - krupni velikaši koji posjeduju prostrane kompekse zemalja diljem Kraljevstva, a čine ih prvenstveno obitelji Hédervári, Iločki, Zapoljski, Bátori i Berislavići Grabarski, a jedan pripadnik, Ivan Zapoljski je nakon Mohačke bitke postao pretendentom na ugarsko prijestolje; zatim, srednje plemstvo čiji primjeri su obitelji Motičinski i Szentpéteri u Vukovskoj županiji, te Brestovački, Benčići od Crkvenika i Dessewffyji Cernički u Požeškoj županiji; te naposljetku, niže plemstvo čiji su primjeri obitelji Orljavački ili Rešetarački.
Ovdje je važno razlikovati dvije posljedice Mohačke bitke: neposredni teritorijalni gubitak i dugotrajniji politički rascjep koji je omogućio da se plemićke karijere sve više određuju prema pitanju lojalnosti jednom od dvojice kraljeva.
U uvjetima opće političke anarhije neposredno nakon Mohača, na prostoru Bačke, Banata i dijelom Srijema dolazi do formiranja specifičnog vojno-političkog pokreta pod vodstvom karizmatske osobe Jovana Nenada (Jovana Crnog) koji se nazivao carem, no on je 1527.godine ubijen jer se nije priklonio Ferdinandovom taboru.
U međuvremenu je Ivan Zapoljski poražen i zato plemići mijenjuju stranu.
Zato on traži osmansku pomoć i sustav obrane protiv Osmanlija se počinje trajno raspadati. Strana Zapoljskih zato jača...
No, zanimljiv je slom ovih prostora. Naime, on nastupa u razdoblju između 1535. i 1537. godine. Tijekom 1530-ih, svjestan da je propast neizbježna, sve veći broj plemića mijenja stranu. Sam despot Stjepan Berislavić pokušava odigrati dvostruku igru, no 1535. godine bosanski sandžakbeg Gazi Husrev-beg ultimativno zahtijeva da osmanskoj vojsci preda ključne utvrde Brod i Kobaš na Savi. Berislavić to odbija i počinje spremati otpor, no turski janjičari ga ubijaju.
Obrambena linija na Savi je zato oslabila. Zbog toga dolazi do prodora Osmanlija. U jesen 1537. cjelokupno područje triju županija trajno potpada pod osmansku vlast.
Cilj predavanja/izlaganja, stoga, bio je dokazati kako plemići funkcioniraju prema vlasti, koji su se priklonili Habsburgovcima a koji Zapoljskom, te, naposljetku koji je krajnja tadašnja sudbina ovoga područja. Kako velikaška elita osvaja prostor preko novih imanja jer postaju osnovom uprave i kako zapravo stvaraju mreže odnosa koje direktno utječu na političku kartu ovog prostora u tome razdoblju.
