EK: Alarmantno stanje zdravlja hrvatske nacije

Hrvati i dalje ozbiljno zaostaju za prosjekom Europske unije u očekivanom trajanju života, što je posljedica loših životnih navika, ali i neučinkovitog zdravstvenog sustava. Pritom posebno zabrinjava rast smrtnosti od bolesti koje se mogu uspješno liječiti, poput dijabetesa i raka dojke.

Europska komisija nedavno je objavila novi ‘Pregled zdravlja i zdravstvene zaštite’ koji svake dvije godine izrađuju OECD i European Observatory of Health Systems and Policies. Pregled donosi ključne podatke o stanju zdravlja i analizu zdravstvenog sustava za 28 zemalja Europske unije te Island i Norvešku, piše tportal.

Zdravstveno stanje hrvatske nacije u velikoj mjeri podsjeća na gospodarsku sliku. Trendovi su pozitivni, ali zaostajemo u gotovo svim segmentima za europskim prosjekom. O tome najbolje svjedoče trendovi u trajanju i kvaliteti života. Premda se očekivani životni vijek u Hrvatskoj povećao za 3,4 godine između 2000. i 2017. (sa 74,6 na 78 godina), razlika u odnosu na prosjek EU-a ostala je gotovo nepromijenjena (2,9 godina).

Taj jaz je još veći kada se promatra životni vijek muškaraca jer žene u prosjeku žive 6,1 godinu dulje (u Europskoj uniji ta razlika između žena i muškaraca iznosi 5,2 godine).

S druge strane, u Hrvatskoj socijalne nejednakosti manje utječu na očekivanu životnu dob nego u ostalim zemljama EU-a, a osobito je to naglašeno kod ženske populacije. Naime, u Hrvatskoj žene s nižim obrazovanjem u prosjeku žive samo 1,6 godina manje nego žene s visokim obrazovanjem dok na razini Europske unije ta razlika iznosi 4,1 godinu.

Hrvatska znatno zaostaje za prosjekom Europske unije i u kvaliteti života u starosti. Hrvati u dobi od 65 godina mogu očekivati da će poživjeti još 17,4 godine, što je dvije godine više nego 2000. Međutim manje od pet godina tijekom tog razdoblja živjet će u dobrom zdravlju, a više od 12 godina s nekom od teških kroničnih bolesti. Za usporedbu, građani Europske unije u prosjeku nakon 65. u dobrom zdravlju žive još 10 godina.

Niža životna dob i slabija kvaliteta života u starosti posljedice su loših životnih navika, ali i neučinkovitog zdravstvenog sustava. Na to ukazuju brojni pokazatelji vezani uz preventivne aktivnosti i liječenje teških bolesti.

Nešto više od polovice svih smrti u Hrvatskoj može se pripisati faktorima ponašanja, uključujući prehrambene faktore, pušenje, alkohol i nisku tjelesnu aktivnost. Po navedenim rizičnim faktorima premašujemo prosjek Europske unije, a posebno vezano uz prehrambene navike i pušenje.

Glavni prehrambeni rizici proizlaze iz prevelikog konzumiranja šećera i soli te nedovoljnog unosa voća i povrća. Posljedice se vide u porastu stope pretilosti, pri čemu osobito zabrinjava gojaznost među djecom, od 2000. povećana za gotovo 50 posto.

Loše prehrambene navike i niska tjelesna aktivnost dovode do dva glavna uzroka smrtnosti, a to su ishemijska bolest srca i moždani udar. Bolest srca vezana uz aterosklerozu krvnih žila srca uzrokuje više od petine svih smrtnih slučajeva. Za razliku od većine drugih zemalja Europske unije, u Hrvatskoj se stopa smrtnosti od ove bolesti smanjila tek neznatno u zadnjih 16 godina. S druge strane, značajno je smanjena stopa smrtnosti od moždanog udara iako je on i dalje drugi uzrok smrti.

Potrošnja duhana drugi je glavni faktor rizika ponašanja za zdravlje, odgovoran za petinu smrtnih slučajeva. U izvješću se posebno upozorava na zaostajanje Hrvatske u borbi protiv pušenja. Pritom se ističe da je pušenje u zatvorenim javnim prostorima i dalje rasprostranjeno, a stopa tinejdžera pušača treća najviša u Europskoj uniji.

U Hrvatskoj i dalje puši četvrtina odrasle populacije, što je znatno iznad prosjeka Europske unije (19 posto). Posljedica loše zdravstvene politike je i visoka stopa smrtnosti od pušenja koja se ne smanjuje od 2000. godine. Stoga ne čudi to da je rak pluća i dalje najčešći uzrok smrti od malignih bolesti.

seebiz

1 comment

  1. Najstrašnije su bolesti u RH iz i u glavi stanovnika: mitomanija, ekstremno domoljublje, mržnja drugih i drukčijih, hvalisavost…

Odgovori