Kako izbjeći klopku u kojoj u informacijskom ratu laž uzimamo za istinu

Već duže vrijeme se vodi globalni informacijski rat i mediji više ne igraju ulogu prenošenja informacija, nego oblikuju “stvarnost”. Na primjer, imali smo nedavno zračne udare američke vojske u kojima je prvo ubijeno nekoliko stotina Rusa, potom sirijskih vojnika, a onda nekoliko pripadnika plemenskih milicija kod Deir Ez-Zora. Vijest o napadu je potvrdio Pentagon sa snimkama jednog uništenog tenka i jednog topničkog položaja s haubicom kalibra 155 mm.

Druga vijest je “kako Rusi masovno povlače svoje depozite iz banaka”. Prava “panika”, “što se događa” i “zar svi umiru od gladi”? Ruski stručnjaci su priopćili “odljev depozita sa svih računa dosegao 45%”. Inače, stručnjaci su  vodeći analitičari portala “Banko Drom”, odvjetnik Aleksandar Treščev i profesor Međunarodnog instituta za ekonomiju i financije Evgenij Andrejev.

Tko su svi ti ljudi? Kružok koji surađuje ili radi za ruski Međunarodni institut za ekonomiju i financije, zajednički projekt Visoke škole za ekonomiju i financije iz New Yorka i (High School of Economics and Finance) i Londonske škole za ekonomiju  (London School of Economic), koji u životu nisu napisali jedan pozitivan redak o ruskim financijama, a savjeti njihovih “ekonomista” su zaslužni za devastaciju Rusije devedesetih. Zašto Međunarodni institut za ekonomiju i financije uopće djeluje pri Sveučilištu u Moskvi, još nije poznato. Možda zbog činjenice da je u današnjem svijetu neprijatelja dobro imati blizu, jer ga je tako lakše držati pod kontrolom i doći do vrijednih saznanja. Da im zatvore katedre i urede, Aleksandar Treščev, Evgenij Andrejev i ostala bulumenta bi postali proganjani mučenici okrutnog ruskog režima.

No, mediji poput Vedomosti, RBC, Eho Moskve, Nove Gazete i sličnih, a ima ih na desetine, jer u Rusiji nema “cenzure režima”, kao što se misli, pišu “kako su Rusi izgubili vjeru u bankarski sustav” i “jedu svoje posljednje zalihe, samo kako bi preživjeli”.

A dovoljno je bilo otići na službenu stranicu Središnja banke Rusije, gdje stoji:

  • depoziti fizičkih osoba 1. siječnja 2017. – 24,200 trilijuna rubalja;
  • depoziti fizičkih osoba od 1. siječnja 2018 – 25,987 trilijuna rubalja.

Uz manje ili više nepromijenjen tečaj proteklih godinu dana i nisku inflaciju, depoziti stanovništva su porasli za 1,787 trilijuna rubalja, ili 7,4%. Rusi su tako “osiromašeni” da su banke sakrili dodatni novac, prosječno 12 tisuća rubalja po stanovniku, uključujući i dojenčad. Što reći?

Što se tiče Pentagona, raspolaže li američko Ministarstvo obrane pouzdanim i vjerodostojnim informacijama? Naravno da raspolaže i znaju apsolutnu istinu u realnom vremenu, često i prije, ako u obzir uzmemo njihove operacije, čak i ako nekad krenu krivim smjerom.

Dakle, Pentagon je apsolutno informiran o svemu i mogao bi biti pouzdan izvor informacija. Ali on to nije, jer ga zanima njegova vlastita nepobjedivost i onemogućiti pružanje otpora drugih, strogo u skladu s doktrinom “šoka i strahopoštovanja”.

Možete pratiti CNN, Fox News, Radio Slobodna Europa, Glas Amerike, BBC, The Independent, Index, Jutarnji, Večernji, Politiku, Blic, Pravdu, RT, Sputnik i tako dalje unedogled, načela, procjene i analize informacija su uvijek isti i onda odaberite tko je bliži istini, a tko besramno laže.

Podaci dobiveni na različite načine postat će korisni tek nakon što su svi podvrgnuti potrebnoj analizi i ekstremno preciznoj interpretaciji. Temeljni uzrok mnogih neuspjeha nije ignoriranje informacija, već njihova pogrešna analiza.

Informacije se u pravilu vrednuju po pouzdanosti, značenju, dosljednosti, potpunosti i mogućnosti njihovog korištenja. Na primjer, da se u Japanu dogodio blaži potres nije nikakva informacija, kao što se našalio Branislav Nušić i činu jedne od njegovih komedija kada prikazuje novinare koji zatvaraju sutrašnje izdanje i nedostaje im vijest od dva retka, a urednik kaže da stave kako  se u Japanu dogodio blaži potres.

Novinar pita: “Pa, je  li se zaista dogodio?”, a urednik odgovara: “Kao da je važno. U Japanu se svaki dan dogodi blaži potres.” To su informacije za popuniti normu i nisu opasne kao gore navedene, osim što su gubljenje vremena.

Pouzdanost materijala

Sve informacije koje dolaze izvana obilježene su određenim stupnjem pouzdanosti, što ovisi o izvoru.

Razina pouzdanosti izvora obično je kodirana kako slijedi:

A – apsolutno pouzdan i kompetentan;
B – uglavnom pouzdan;
C – nije posebno pouzdan;
D – nepouzdan.

Kako je taj izvor primio informacije?

1 – sam ih je vidio;
2 – čuo je od nekoga u koga može vjerovati;
3 – glasine.

Ne zaboravite da i izvor A ponekad prenese dezinformacije i potpuno nepouzdane informacije kao izvor D. Imajući u vidu ovo, informacije mogu biti:

I –   potvrđene drugim činjenicama;
II –  vjerojatno istinite
III – vjerojatno upitne
IV –  upitne
V –   neistinite
VI –  neodređene.

Na primjer, možete imati prilično pouzdanog doušnika (B), izjave osoba koje su upućene u situaciju (2), a možda i  “50 – 50”   istinite (III).

Ako sumnjate u pouzdanost informacije, korisno je odgoditi donošenje odluka na temelju istih, čekajući potvrdu ili demanti.

Iskrivljivanje informacija i dezinformacija

Treba uzeti u obzir da informacija može biti:

  • pružena izvoru već kao dezinformacija;
  • namjerno iskrivljena informacija;
  • promijenjena, samovoljno ili nenamjerno, tijekom prijenosa.

Verbalna izvješća koja kruže horizontalnim i neformalnim kanalima manje su sklona izobličenju, ali informacije koje se plasiraju su često uljepšane zbog očite želje da se nekome ugodi, da se dobije nagrada ili izbjegne kazna, a ne obrnuto.

Izbjegavanje kazne, odnosno dobivanja otkaza, čest je slučaj među hrvatskim novinarima, uz časne iznimke, koji znaju da lažu, ali zbog posla ne mogu odbiti prenijeti vijest onako kako je odredilo uredništvo.

Namjerno dezinformiranje lažima i poluistinama nas postepeno tjera na lažne prosudbe.

Najčešće metode ovdje su:

  • izravno prikrivanje činjenica;
  • pristran izbor podataka;
  • kršenje logičkih i vremenskih veza između događaja;
  • plasiranje istine u ovom kontekstu se provodi uz dodatak lažnih informacija ili poluistina, tako da se samu istinu percipira kao laž;
  • najvažnije podatke iznijeti u pozadini zbunjujućih informacija;
  • miješanje različitih mišljenja i činjenica;
  • informirati riječima koje se mogu interpretirati na različite načine;
  • nedostatak ključnih detalja tijekom iznošenja informacije o nekoj činjenice.

Iskrivljivanje istine se može postići:

  • prijenosom samo dijela informacije;
  • prepričavajući ono što je netko čuo svojim ušima, što na kraju ispade kao “gluhi telefon”;
  • preskakanje teksta zbog subjektivnih i osobnih razloga.

Da bi se uspješno borili protiv svih mogućih pogrešnih informacija trebalo bi:

  • razlikovati činjenice i mišljenja;
  • razumjeti može li osoba koja nas informira imati pristup činjenicama koje objavljuje;
  • uzeti u obzir subjektivne elemente, pretpostavke, maštu, obilježja izvora i navodnu vezu s porukom koju se želi prenijeti;
  • koristiti dvostruke kanale informacija;
  • isključiti sve suvišne međusobne veze;
  • imajte na umu da je najlakše zamijetiti pogrešnu informaciju koju očekujete ili želite čuti.

Lažna informacija je vjerojatno ako:

  • nisu prikazani svi materijali;
  • neke od očiglednih činjenica su upitne;
  • sva pažnja je usmjerena samo na ona izvješća koja potvrđuju očekivanja i pretpostavke analitičara.

Dakle, treba poznavati ključne osobine protivnika, mentalno se staviti na njegovo mjesto i shvatiti koliko “lukavu” igru ​​može voditi.

Naravno, ova tema zaslužuje puno više od navedenog, čak i znanstveni rad, dok je ovdje samo nekoliko redaka koji mogu pomoći pri lakšem razlučivanju istine od poluistine, laži i same istine kada se zamuti lažima da dobijemo iskrivljenu sliku o događaju, itd. Ugodno čitanje i ne zaboravite logiku.

5 comments

Skip to comment form

  1. Instruktivan tekst.

  2. Jednostavno. Redovito pratiti periskop i onda veliku većinu okrenuti za 180 stupnjeva 🙂

    Posebno geopolitičke tekstove i one iz Novosti i Novog lista 🙂

    1. tebe treba okrenit za 180

  3. Vagabundov komentar je najmaliciozniji komentar otkada ovo portalče postoji, od 2012. godine. Čestitamo! Znam to, jerbo redovito pratim izljeve ljubavi.

  4. Zaboravih dodati – prvi dobar tekst iz tog logičnog. Naravno, uz mali dodatak: u tekst vrijedi ovako kako je napisan, ali isto tako vrijedi i kada se u tekstu na svim mjestima zamjene rusi amerikancima i amerikanci rusima. Nadalje, umejsto rusa i amerikanaca, tekst je primjenjiv i na srbe i hrvate, albance i srbe, itd itd itd

    Upravo ova zaojenjenost onih koji pišu tekstove-pamflete, ali posebno reakcije zapjenjenih komentataora pokazuju da sam izgleda pogodio pravo u živac.

Odgovori