«

»

kol. 04 2018

Vanja Krnić: Brod bez pluća

Po povratku s mora u moj rodni Brod, prva stanica mi je bila pošta u kojoj sam podignuo 1250 kn osobne invalidnine.

I sam sam se iznenadio da se stepenice na Trgu hrvatskog proljeća popravljaju. Možda dobiju i rukohvat, pa budu prilagođenije za OSI  koji hodaju.

http://www.sbperiskop.net/kolumne/vkrnic/vanja-krnic-pisi-propalo-konacna

Dva mjeseca nakon kolumne… Ne ne utvaram si da zbog nje popravljaju  stepenice. Uostalom i drugi portali su pisali o tome.

Primijetio sam da je svježe asfaltirana traka buduće brodske „ aleje“ lišene samog svog pojma, svog značenja i…  drvoreda. Gdje su nekad stanovala pluća našeg grada, sad stanuju asfalt i beton.

Drveće me od djetinjstva podsjeća na naš grad. Ispred rodne kuće u Gupčevoj stanovalo je drveće. Na putu do škole Nade Božić prolazio sam pored prekrasnih japanskih trešnji. Možda  sam fulao naziv drveta. Danas u Gupčevoj caruje beton, a drveća oko moje, već zaboravljene rodne kuće, više nema, a u ostatku ulice postaju ugrožena vrsta.

Hladovine na betonu nema, kao ni mjesta drveću. Svi se, mislim, sjećamo Cesarčeve i kestena na potezu od Državnog arhiva do Derbija, nadam se da je tamo drveće pošteđeno. Svako drvo su pluća grada Broda, a mi već kontaminirani  prekosavskim karcogenim zrakom, koji reže naša pluća. I iz ovostranog dijela Save. Mi ih održavamo podrezivanjem i rezanjem drveća. Jedino su asfalt, beton i papirnato plišana rodica postojani u našem gradu. Zašto na mjestu te papirnato plišane rodice ne naprave prekrasno betonsko parkiralište?

Drveće ima svrhu, ono nema stranku i treba nam. Uostalom,

  1. Drveće proizvodi kisik. Svako biće na planeti, udiše kisik, i bez njega, život kakav znamo ne bi bio moguć. Planeta bez drveća je planeta bez kisika, a planeta bez kisika je planeta bez ljudi. Jedno stablo prosječne veličine proizvede u jednoj godine dovoljno kisika za jednu četvoročlanu porodicu.
  2. Drveće upija ugljendioksid. Ljudi izdišu, drveće udiše. Ta veza je nešto što održava ovaj svijet u savršenom skladu.
  3. Drveće sprečava eroziju. Klizišta mogu da budu veoma opasna po živote i imovinu ljudi, a ne postoji bolji način da se klizišta spriječe nego da se kritična područja prekriju šumom.
  4. Drveće prečišćava zemljište. Drveće apsorbira štetne supstance i kemikalije iz zemljišta i ponaša se kao filter, prečišćavajući tako zemlju, čineći je pogodnom za uzgajanje i rast drugih biljaka.
  5. Drveće nam osigurava hlad u toku vrelih ljetnih dana. Mjesto bez drveća može biti i do 6 stepeni toplije od mjesta na kojem krošnje blokiraju zrake sunca. Svako ko je doživio da se nađe na plus 40 stepeni, bez ijednog zaklona oko sebe, zna koliko je hlad drveta ili šume poželjan u tom trenutku.
  6. Drveće prigušuje buku. Buka se smatra vidom velikog zagađenja životne sredine, a koje je naročito izraženo posljednjih decenija, s razvojem tehnologije.
  7. Drveće je dom, sklonište i zaštita za mnoge životinje. Ono im, također, predstavlja i nepresušan izvor hrane.
  8. Drveće štiti od jakih vjetrova. Dobro je poznato da drvoredi i šume mogu zaštititi cijela naselja i gradove od udara jakih vjetrova, tako što prave živi zid i sprečavaju vjetrove da dostignu maksimalnu snagu.
  9. Drveće uljepšava okolinu. Svakako je ljepše da vam pogled puca na nepregledne šume, nego na nepregledne divlje deponije otpada… Pogled na zelenilo ima opuštajući efekat, usporava rad srca i smanjuje stres

U ulici Ksavera Šandora Đalskog više nema ni jednog drveta. Od  pješačkog mosta do novog  kružnog toka s desne strane ima ravno nula drveća. A toliko ih ima  i s lijeve strane. Prije je ta ulica bila poznata po prekrasnim jablanima, koji su posječeni, a na njihovo mjesto je došao pobjednik beton, a zelenilo je otišlo u aorist. Sigurno ima još takvih primjera, ali pošto dobro ne vidim, tu ću stati…

Ne znam zašto kod nas se cesta ne bi prilagodila drvetu, kao cesta s ilustracije, koja je višekratno prilagođavana drvetu. Slika je u uslikana u Donjem Okrugu na Čiovu; prirodan kružni tok. Drvo kao  kružni tok samo na moru,  „ turbo kružno drvo“. U  Slavonskom Brodu do takve fotografije ne bi mogli doći,  zbog toga što je eliminacijom drvo uvijek višak.

Zelenilo naspram betona i asfalta, parkovi protiv popločenih trgova, drveće umjesto velebnih građevina. Naši preci  što su znali da su parkovi pluća grada, da stabla snižavaju temperaturu, da je oku milija zelena od sive boje. Zato su i sadili, a pri tome nisu mislili da će sljedeće generacije to zapustiti i postepeno postepeno sjeći i gradu kao primarnu boju priuštiti sivu umjesto zelene.

 

10 comments

Skip to comment form

  1. Frodo

    Drveća je sve manje, jer u upravi grada sjede balavani.

  2. Vitrina

    Majka mu stara, trebalo je uvrstiti barem dvije ilustrativne fotografije iz Slavonskog Broda.

    1. Maja

      Slažem se. Propust koji će nas potaknuti da sami tragamo u Mreži.

      1. Vanja Krnić

        Vruce mi je da hodam do Hebranga ili do Lidla da slikam 🙂

  3. Popac

    Svojevremeno su htjeli rušiti dio drvoreda u Pilarevoj ulici. Pokojn Duško Svilar nazvao je tadašnjeg gradonačelnika Jozu Metera u i zamolio ga da to grad ne čini. Meter je poslušao sugestiju.

  4. sitna

    Da li se broj 7 i 8 odnosi na gradonačelnika Dusparu. On živi na najvišoj razini i sere po ostalima. A opstaje zahvaljujući suradnicima, drveću koje ga štiti od šoakačkih vjetrova.

  5. gungula

    Evo, Krniću, nešto uz tvoju ljubav za drveće: https://www.youtube.com/watch?v=X2hsF6wDMMA

  6. PeterTDj

    Vanja, svaka čast! Bojim se da svi mi pričamo onima koji nas ne čuju!

  7. dron

    Kad god se nemilosrdno pravi šteta gradu i stanovnicima, a nema veće štete za jedan grad od eksterminacije drveća i drvoreda, treba se zapitati koji barbarin i profiter će profitirati uklanjanjem drveća, i gdje će i kod koga posječeno drveće završiti. Uništavaju ljude, tamane drveće da bi zbetonirali plato za nečiji kafić ili napravili parkiralište na kojem će profiteri umjesto drveća zabiti parkirne brojače, ili povećali kvadraturu “javne površine” koju će naplaćivati, jer identitet grada i zdravlje građana su zadnja rupa na svirali gradskih svirača koji sviraju gradu rekvijem. Uništili su onaj nezaboravan drvored jablanova uz Glogovicu, uništene su one prekrasne lipe uz Malu crkvu, sjeku drveće u Gupčevoj, uništili su skoro svo drveće na gradskom groblju, uništavaju pojedinačne vrbe, lipe, kestene, platane po gradu, znaš dobro neko drvo na svom svakodnevnom putu kroz grad, što kaže Vanja, uljepšava ti dan i daje zrak i hladovinu, i najednom ga nema, neki barbarin je počinio drvocid. Što više režu drveće, to više ružnoća i zapuštenost kvartova i gradskih zgrada izlazi na vidjelo, jer barbarima što više sve plaćaš, to više sve propada.

    Čovjek kupi grob na gradskom groblju na prekrasnom mjestu, klupe, drveće, milina, za godinu dana barbari sve posjeku i naprave sistem sardina. Što više zbijenih ploča, više grobarine za ubirati. Kakva grobljanska estetika i arhitektura, nema toga više kod barbarina.

    Njihove vikendice i kuće po brdima rastu, gradska naselja propadaju.
    Oni na gradu zarađuju, ali u njemu ne žive. Zato im nije stalo. Pa nije to njihovo dvorište čije zelenilo njeguju kao što gradsko uništavaju.

  8. Hugo

    Nekom rođi treba drva za zimu, a ne vadi mu se kesa, pa će mu to rođo iz uprave sredit, ma za rođu ima da riknu sva drva u Gupčevoj. To je projekt, makneš drveće, naliješ asfalt. Drveće podijeliš s rođom, a ulicu zaliješ asfaltom i označiš s kredom prvu zonu parkiranja i pošalješ roba da ti po suncu i kiši i snijegu kupi pinku od parkiranja. 3 kune po satu. Za Gupčevu može i 5. Sjediš u fotelji i čekaš keš. Poso i po. Za uništit stoljetno brodsko ulično drveće i unakazit grad stvarno treba imat velka muda i mali mozak. Koliko samo jedan štetočina na vlasti može za svog života uništiti, toliko cijele generacije ekologa i humanista ne mogu za njim popravit. Pa da onaj zagrebački mafijaš krene rušit zagrebačku zelenu potkovu i drveće po gradu, svi bi se građani digli na noge, u Brodu samo Vanja. A šteta je ogromna, u svakom pogledu.

Odgovori