Podsjetnik: Gdje ima više ljudi, ima i više svinja?!

Dolasci u Zagreb neminovno me potaknu na uspoređivanje s Brodom. Jednostavno, Zagreb je veći po svemu. Pitanje je samo što ću za vrijeme šetnji njegovim ulicama uočiti kao dokazne primjere. Davno, na Fakultetu političkih znanosti, na kolegiju Statistika, profesorica nam je jednom prilikom rekla da je statistički dokazano da u mjestu u kojem ima više roda ima više djece, a u gradu gdje ima više časnih sestara „radi“ više prostitutki. Studentima je svanulo tek kad su čuli jednostavno statističko obrazloženje. Dakle, gdje ima više roda, ima više kuća i dimnjaka na kojima rode grade gnijezda, a gdje ima više kuća, ima više ljudi, mladih ljudi, parova koji imaju djecu. U gradu u kojem ima više časnih sestra, ima više samostana, što znači da je grad velik, a u velikom gradu ima svega više pa i poroka. Povezanost je samo na prvu paradoksalna.

Svega toga sam se sjetio prilikom jučerašnjeg obilaska prizemlja Dolca, legendarne zagrebačke tržnice. U prizemlju su smještene mesnice, prodavonice piletine, puretine, mjesta s mliječniim proizvodima, boksovi s proizvodima od brašna, tijesta, ukiseljeno povrće, sjemenke i druge domače delicije od kojih se zavrti u glavi. Mesnice su impresivne. U osvijetljenim izlozima izloženi čvarci, (cijene su im astronomske), krvavice, švargle, suha vratina, kobasice svih vrsta, šunke, suhe kosti, po kategorijama istranširana svježa svinjetina, junetina, teletina – odresci, lungići, mljeveno meso…
Snimam automatski, po nevidljivoj zapovijedi potencijalne teme. Pomislim da samo u prolazu koji sam snimio, s obje njegove strane, a takvih prolaza ima barem pet, posluje više mesnica nego u cijelom Slavonskom Brodu. Tone i tone svježeg mesa i njegovih prerađevina na raspolaganju su kupcima. Jedan zagrebački gospodin traži od mesara da mu odreže 10 deka tlačenice. Mesar reže, ali ne može odoljeti da mu ne kaže: „gospon, bude vam to previše.“

Što zaključiti, a da je u vezi rečenog statističkog paradoksa? Gdje ima više ljudi, ima više i svinja?! Je li to prednost ili samo istina o malim gradovima, to, da u njima ima manje ljudi?

sbperiskop

8 comments

Skip to comment form

  1. Poželjan cinizam, vješto obrađen.

  2. Trpki, a osvježavajući prilog. Po tome se ovaj mini portal razlikuje od velikih, a zagušljivih internetskih stranica.

  3. U Brodu ima političkih kokoši, purana, teladi, krava, ovaca… U Tvrđavi ima konja.

  4. Na stranu metafora. Zanima me uporedba slavonske provincije i Zagreba. Seljaci u Slavoniji nemaju mašte kao prerađivači mesa. Jebi ga, nude dvije-tri vrste čvaraka. U Zagrebu ih ima barem desetak vrsta. U Slavoniji se nudi slanina, krvavice, švargl, kobacice domaće i… kraj ponudi. U Zagrebu boli glava. U Slavoniji je tako desetljećima. Zagreb je sabiralište ideja, mesa, zlatnih ruku… Zato ovdje tržnice i propadaju.

    • dika on 18.01.2021 at 15:53

    Teško je razlikovati svinje i ljude. Ne po izgledu, nego i jedni i drugi grokću.

    • Frog on 18.01.2021 at 19:07

    U prilog komentara Bart Simpsona,kada je počeo uzgoj lubenica u Slavoniji? Kada su došli prognanici iz Vojvodine i pokazali našima da je moguće. Do tada su se naši držali žito, kukuruz,repa. Bez mašte,bez rizika da se proba nešto novo.

  5. Ovo izvođenje zaključaka metodom dedukcije, u uvodu teksta, podsjetilo me na misaone bravure mitskog detektiva Sherlocka Holmesa, a i sinoć je na TV bila izvrsna serija po Ecovom romanu Ime ruže u kojem baš poput Sherlocka jedan od dva glavna lika, fra Vilim iz Baskervillea, zaključuje i povezuje što je običnom umu nedostižno. “Prvi čas – gdje se stigne u podnožje opatije, a Vilim pokaže veliko oštroumlje.” To najviše razlikuje čovjeka i svinju – um i spoznaja. Mudri um moralnog čovjeka je najdeficitarnija osobina u ovome političkom društvu u kojem se danas krećemo među sitnim prevarantima i velikim kriminalcima na svakom koraku. Oni su puno bliže svinjama nego umnim Scherlocku i fra Vilimu 🙁

  6. Dobro, ne može se uzgoj ljudi nazvati svinjogojstvom.

Odgovori