Izgubljeni u prometu

Općeprihvaćena je predodžba (kao i o izgledu dobrog vojaka Švejka ilustratora Jezefa Lade) da o masovnim disciplinama- seksu, politici i prometu – svi znaju sve, da su svi veliki stručnjaci predavači i praktičari, u skladu s „pobjedničkim“ načelom – važno je sudjelovati. Iako Brođani o prometu puno znaju i puno pričaju, o njemu rijetko javno i kritički iznose stavove. U tom smislu simptomatično je da i vodeći brodolozi Stribor Uzelac Schwendemann, Zvonimir Toldi, Vladimir Rem i Slavko Mirković u svojim feljtonima nikad ne spominju gradski promet i njegovo reguliranje ni u prošlosti, a ni danas. Otkud ta nezainteresiranost, pa i nebriga za čitavo polje pustolovnog istraživanja? Da li je možda riječ o nedostupnosti dokumentarnih izvora ili je, pak, riječ, o temi od koje boli glava, pa ju se izbjegava? U svakom slučaju to je doslovce prizemna tema. Međutim, u nekakvom budućem vodiču kroz kulturnu geografiju Broda i u budućoj knjizi Brod za početnike svakako se mora naći i „glava“ o brodskom prometežu, u prošlosti i danas. Zna se da Brod nije slavonska Brasilia, grad izrastao na temeljima detaljnog urbanističkog planiranja, nego je nastao tijekom 250-300 godina, čije su zgrade i ulice mjerene štapom i kanapom, ali nastale pogreške treba ispraviti. I ne činiti stalno nove.

Da se sva negodovanja i psovke vozača, biciklista i pješaka na račun planera gradskog prometa, naročito u vrijeme najfrekventnijeg cirkuliranja brodskim ulicama, ujedine u kratkom vremenskom intervalu, bila bi to žestoka grmljavina koja bi tek nakratko odčepila tvrde uši odgovornih za rješavanje uzroka i posljedica rastućeg kaosa. Ovog trenutka oni se ponašaju tako kao da samo vide ubrzanu gestikulaciju sudionika prometa, ali i kao da ne čuju njihov opravdani gnjev. Prometnih neuralgičnih punktova ima koliko ti noge i kotači zažele. Osvježimo popis. Jedan jako dobro poznaju vozači koji pokušavaju izaći iz Naselja Andrije Hebranga. Naprosto polude dok se pokušavaju ubaciti lijevo u Zrinsku ulicu. Da nije vozačke solidarnosti kolona bi bila do groblja. Nastavi li se Zrinskom do njenog kraja, nema šanse da se bez težeg stresa skrene ulijevo u Gupčevu ulicu. Vozače ista situacija čeka na skretanju ulijevo iz ulice Petra Krešimira IV u Vukovarsku aveniju. Rampa u Osječkoj i problemi koje ona izaziva davno su prerasli gabarite Broda i postali jedna od većih državnih sramota. Proći podvožnjak i pokušati skrenuti u Svačićevu prema centru spada u veće lokalne rizike. U punoj prometnoj funkciji nisu: Mesićeva, Starčevićeva i Šetalište braće Radić. Ali, zato je Široka primila na/u sebe najezdu vozila. Skrenuti, naravno, ulijevo, iz Ulice Tome Skalice u Široku stvar je izuzetno velike sreće i spretnosti. Itd, itd.

Gužve su sve veće i sve se više u automobilu sjedi bez veze. Izračunato je da prosječni američki vozač godišnje odsjedi u automobilu u prometnim gužvama – 26 sati. Prometne gužve koštaju Sjedinjene Države gotovo 70 milijardi dolara, u koje su uračunati izgubljeni sati rada i uzalud potrošeni benzin. Kako stvari stoje, u Brodu se sve više približavamo američkim standardima. Srećom, recesija je zaustavila ekspanziju tog problema. I nažalost!

Proizvodnju brodskih prometnih komplikacija svakodnevno povećavaju mjesta za dobrovoljno isključivanje vozila iz prometa – parkirališta. Malobrojna su, nedovoljna, neuređena, neredovito kontrolirana, neoznačena valjano. Eventualna izgradnja podzemnog parkinga ohrabrila bi vozače da se upute u centar grada koji je i sada vozilima pun kao oko. Širi centar grada nije povećavao svoju kvadraturu niti broj ulica barem 100 godina, a broj vozila se povećao za pedeset i više puta. Brod je u prometnom smislu doživio samo plastične korekcije. Istinska rekonstrukcija njegovog prometnog sustava nikada nije učinjena. Situacija je samo još pogoršana. Primjerice, uvaliti četiri (!!!) trgovačka megalanca jedan do drugoga u samo središte grada, a okolni promet riješiti na način urbanista političko-voluntarističke provenijencije i na način prometnih amatera, zapravo je potapljanje svih nada za uređenje prometa u skladu sa zadovoljavajućim opcijama. Svakim danom sve smo više udaljeni od stvarnih potreba vozača i pješaka.

Zašto Brod ne bi bio predvodnik primjene vrsnih prometnih rješenja u regiji, u Hrvatskoj? Što ga sprječava u tome? Zašto ne postati grad opozit uobičajenom prometnom kaosu? Stvar je samo u hrabrosti onih koji (pred)vode grad i koji bi trebali brinuti o njegovoj budućnosti. E, da je barem Ivana Brlić Mažuranić pisala bajke i o prometu onda bi prometni metež riješila neka grupa/udruga po motivima iz njenih bajki kao što su instaliranje kipove nametnuli kao estetsko-turističko rješenje! Naši gradski oci, posada Broda, više brinu o staylingu grada i karnevalističkim predstavama, nego o stvarnim potrebama svojih sugrađana, putnika. Urbano ili gradsko planiranje bavi se fizičkim, socijalnim i ekonomskim razvojem urbanih ili gradskih područja. Ostale se profesionalne djelatnosti poput arhitekture, krajobrazne arhitekture i urbanog dizajna bave razvitkom u manjem mjerilu, ali s više detalja. Postoji izravna, dobro istražena veza između gustoće neke urbane okoline i količine prijevoza u toj okolini. Prijevoz dobre kvalitete često prethodi razvoju¹. Javni prijevoz je višestruko učinkovit: vozače pošteđuje od prometnog stresa, štedi energiju, vrijeme i novac, a grad i sugrađane od štetnih posljedica gustog prometa, pa stoga predstavlja dobitak i za pojedinca i za sve građane, ali i za cijeli grad. Evo jednog plusa za gradsku vlast! Kako statistike pokazuju da u jednom automobilu prosječno putuje 1,2 putnika, jedan od oblika pametnog putovanja predstavlja car pooling ili uzimanje suputnika na zajedničkom pravcu. Korištenjem jednog automobila za više putnika pošteđuje se vlastiti auto, štedi novac i smanjuje umor uslijed putovanja na posao i s posla. Naravno, osim putovanja na posao, car pooling je idealan i za prijevoz djece u školu ili odlazak u kupovinu. Uz ovaj oblik pametnog putovanja, u nekim većim europskim gradovima sve je više ljudi koji prihvaćajui car sharing – oblik pametnog putovanja koji podrazumijeva da više ljudi posjeduje i dogovorno koristi samo jedan automobil, te car borrowing, koji funkcionira putem agencija koje vrlo povoljno posuđuju automobile građanima, ovisno o njihovim potrebama, u razdoblju od pola sata do cijelog dana.² Ideje se, uz političku volju, mogu razgibati do neslućenih razmjera.

U kultnom eseju „Jedna dualistička utopija“ Andre Gorza, kritičara s početka osamdesetih godina prošlog stoljeća, sakrosanktnih koncepata o revolucionarnim sposobnostima proleterijata i o mogućnosti-nužnosti socijalizma, ponuđena su „krajnja rješenja“. Evo izvoda koji se tiču i prometa kao ekstremnog poticaja za razmišljanje brodskim „graditeljima budućnosti“:

Kad su se tog jutra probudili, Francuzi su se upitali kakvi ih preokreti očekuju. Poslije izbora, u očekivanju smjene vlasti okupirana su mnoga poduzeća… Oni koji su htjeli poći na posao doživjeli su tog jutra, sutradan poslije preuzimanja vlasti, još jedno iznenađenje: u toku naći na svim cestama velikih prometnica bile su izvučene bijele linije. One su sad označavale prolaz rezerviran za autobuse, dok su paralelne ulice dobile staze za bicikliste i motocikliste. Na prilazima gradu stotine vozila na dva točka stajale su na raspolaganju publici, a konvoji plavih vozila žandarmerije i policije dopunjavali su autobuse. Nije postojala ni prodaja ni kontrola voznih karata.

U podne vlada je objavila svoju odluku da zavede besplatni prijevoz i zabranu kretanja privatnih automobila u gradovima, koja će se postupno sprovesti u roku od dvanaest mjeseci. Sedam stotina tramvajskih linija bit će stvoreno i ponovno pušteno u promet u glavnim aglomeracijama, a dvadeset šest tisuća autobusa proizvedeno za slijedećih dvanaest mjeseci. Porez na promet za bicikle i motocikle bio je ukinut, a njihova cijena smjesta snižena za 20%… Zaboravili smo, rekao je Predsjednik, kako da podižemo djecu, pripremamo svoja jela i pjevamo svoje pjesme. Najamnici su nas snabdjevali hranom i pjesmama u konzervama… Predsjednik Vlade je zaključio da televizija, radi podsticanja mašte i razmjene misli, neće emitirati program petkom i subotom.“
(¹)(²) Vidi brojne internetske stranice

Objavljeno: 09.12.2009 na portalu www.sbonline.net

Odgovori