Aktualiziramo: Stribor Uzelac Schwendemann: O jeziku rode…

Na prvom programu Hrvatske televizije nema humorističkih emisija najvjerojatnije stoga što je humorom prožet čitav program. Posebno političko informativne emisije. Međutim, na prvom najblistaviji humor njeguju prevodioci i lektori kojima je u vrijeme Milanovićeve vlade netko dao mig da ne naglo, nego polako, neprimjetno, postepeno ipak legaliziraju „srbokomunistički pozdrav“ zdravo kojim su komunisti uspjeli čak i crkvu natjerati da ga koristi (Zdravo Marijo…). To onda na HTV ekranu izgleda ovako: ide američki film, ulazi žena u auto muža koji ju vozi s posla. Hi kaže ona i to je prevedeno s „bog“, muž joj odgovori hi i to je prevedeno sa „zdravo“.

„Kultura Inka i Maja“ prevedena je kao „kultura Inka i svibnja“, a „burzovne špekulacije“ s „burzovna nagađanja“. U slovenačkom filmu „Slovenka“, prevedenom na hrvatski, Slovenci psuju kao kočijaši i sve se jasno razumije. Međutim, prevodilica prevodi to na uljuđeni hrvatski pa za slovenačko „jebati“ piše titl „hebati“. Konkretno: „Nema hebene šanse.“ Gledalac jasno čuje kako Slovenac i filmu kaže „jebem ti boga“, a u prijevodu čita „k vragu“ ili kako kaže „u pičku materinu“, a prijevod glasi „u tri strinine“…

Shit i fuck su kultni izrazi u američkoj jezičnoj kulturi i najčešće su upotrebljavani. Amerikanci s te dvije riječi označavaju svu silu emocija. I upotrebljavaju ih tako često kao što Karamarko upotrebljava riječ domoljublje. Kako u uljuđenom hrvatskom jeziku, za razliku, psovke gotovo i ne postoje, tv lektori se snalaze kako znaju. Američki no shit prevode s ma daj, fuck you s ti vrapca, dick je pimpač, fuck up – nosi se ili pas m…, fuck je k vragu, holly fuck – jesem ti bingulicu, son of the bitch – k vragu, what’s up je kaj ima, fucking hell je sunce mu poljubim, holly shit svetog mu kakanja, a holly fucking shit je dovraga.

Jezični nesporazum američkih i hrvatskih susjeda i prijatelja potječu još od doba IFORA i SFORA. Evo autentičnog razgovora dvoje uniformiranih Amerikanaca u jednom brodskom kafiću: „Look Charlie, this barmann is deaf as a brush. I said to him that I must have a bog, and you know what he said to me? He said: „Bog stari!“ Does it means that they have not a bog house and I must bog in the middle of this dump or this type take me for a Mickey.“

Za one koji imaju problem s prijevodom bog, u američkom slengu, znači srati. Have a bog znači tera me srati. Boghaus je zahod. Deaf as a brush, u prijevodu HTV-u lektorica zančilo bi glup ko pimpač. Dump je rupa. A take for a Mickey znači zahebavati.

Evo i nekoliko naivnih i blesavih upita lektoricama s HTV-a.

Nije ideja nego je zamisao. Je li onda ideologija zamisaologija? A idealizam zamisaonizam? Može li se reći umrijeti za zamisao?

Nije klavir nego je glasovir. Je li onda klavijatura glasovijatura, a klavirist glasovirač?

Nije zahlađenje nego zahladnjenje. Je li pothlađenost podhladnjenost?

Nije kundak nego je usadnik. Kako bi se onda reklo iskundačiti?

Nije rezervni nego je pričuvni. Što je s rezervom, rezervatom i rezervacijom?

Nije glasanje nego je glasovanje. Kako se onda kaže za glasačko mjesto, glasačku kutiju i glasački odbor?

Nije ekran nego je zaslon. Je li onda ekranizacija zaslonizacija?

Nije brojanje nego je brojidba. Jel, brojno stanje brojidbeno stanje, brojilo brojidblo, a brojčanik brojidbenik?

Nisu radnici nego su djelatnici. Zašto se onda kaže radni dan, radna subota, radno pravo i je li po novohrvatskom sv. Josip djelatnik?

Nije nišan nego je ciljnik. Je li nišanđija ciljađija?

Nije voz nego vlak. Ali je vozna karta, vozni park, vožnja…

Nije kapetan nego je satnik. Je li kapetanija pristaništa satnija pristaništa, a kapetan nogometne momčadi isto satnik?

Nije sigurno nego je zasigurno. Zašto se Državna sigurnosna agencija ne zove Državna zasigurnosna agencija?

Nije akrobatija nego akrobacija. Je li akrobat onda akrobac?

Nije aerodrom nego je zračna luka. Je li onda hipodrom konjska luka?

Ne može krst, nego je križ, ali krsni list, krštenje i krstitke može.

I akcentuacija HTV spikera i voditelja emisija je katastrofalna. U hrvatskom standardnom jeziku postoje pravila za raspodjelu naglaska i mjesto naglaska u riječi. Stoga ovako izgovorene riječi: Slâvonija, Dȕbrovnik, Varȁždin, Zȁgreb, Sȉsak, Rijekȁ, prijâtelj, zaborâviti, pozdrâviti, ostâviti, poprâviti – nisu u skladu s tim pravilima.

Za ilustraciju tog silnog jezičnog meteža prijava onog jadnog novinarskog mučenika i sportskog TV reportera, koji je priopćio cijenjenim TV pretplatnicima da se nogometna utakmica državne reprezentacije održala pred praznim gledateljstvom ili onog što je izvijestio iz Zavoda za zapošljavanje kako su potrebe za zaposlenicima samo u građevinarstvu i graditeljstvu ili one novinarske koze koja izvješćuje o nekoliko tisuća poplavljenih pučanstava.

Gratis poklon, završno finale, retorički govor, verbalna diskusija, nivo razine, radnja fabule, vizualno pogledati, dječji kinderbet, kinološka izložba pasa, pozivni call centar, falilo je pomanjkanje, dobro isplanirana improvizacija, savjetnik eksperta, na koncu kraja, očna optika, drugačija razlika, proporcija mjere, momentalni trenutak, gradska urbana sredina, treća alternativa, tužni happy end, nastaviti kontinuitet, narodna demokracija, obiteljski familijarno, sadržinski supstrat, jedini pojedinac, efikasno i učinkovito, pejsaži vezani uz prirodu – eto male kolekcije suvremenog novinarskog izričaja. Doduše, ne samo na Hrvatskoj televiziji.

sbperiskop

5 comments

Skip to comment form

  1. Utjecaj novgovora na politiku i utjecaj politike na novgovor nema jasnih demarkacija. Bolesno je jedno i drugo. Bolest=Zdravlje.

  2. – Nije aerodrom nego je zračna luka. Je li onda hipodrom konjska luka?

    Oni su dosljedno nedosljedni. Sjeban jezik dolazi od sjebanih misli.

  3. Ruganje je protuotrov na otrov izbezumljivanja jezikom.

  4. Hebiga !

    1. Što je komentator htio reći?

Odgovori