Occupy SB: „Monetizacija“ Korza

Franjo Tuđman Spomenik
occupySBBivšoj prijeratnoj općini Slavonski Brod gravitirali su brojni žitelji okolnih sela, sve od Grižića do Đakova, uključujući i žitelje bosanske Posavine. U grad su dolazili prema potrebi ili iz nužde. Ako nije bilo zdravstvenih problema, odredište je bilo unaprijed zacrtano – centar grada. Dolazilo se u zgradu sjedišta općine (današnja županija), na sud ili na Korzo, koje je tada obilovalo brojnim sadržajima: razne trgovine, knjižare, robna kuća Vesna, ugostiteljski i kulturni objekti. U malom gradu kakav je Brod, sve je bilo koncentrirano oko centra grada, kako bi se žiteljima, ali i pridošlicama olakšalo obavljanje poslova. Centar grada je imao svoj smisao i svoju dinamiku, užurbanost. Istina, povećani broj posjetitelja ponekad je stvarao probleme i iritantne gužve, naročito zbog nedostatka parkirališta, ali konfiguracija prometnica, pješačkih tokova i sadržaja bila je prilagođena takvom postavu. Nakon kratkotrajnog popodnevnog zatišja, Korzo bi se pred večer ponovo napunilo stotinama ljudi te je središte grada pulsiralo svojom posebnom vibrom.

Iako je od tog vremena broj žitelja značajno porastao, središte Slavonskog Broda, posebno u popodnevnim satima i navečer, izgleda kao pustinja. Ulice Petra Krešimira IV, Mesićeva, Starčevićeva, šetalište braće Radić pa i samo Korzo većinom su prazni, tu i tamo poneki slučajni prolaznik ili posjetitelj kafića i drugih ugostiteljskih objekata, praktički jedinih sadržaja koji su se održali na Korzu i u središtu grada. Bolji poznavatelji prilika kažu kako ni svi kafići ni preostale trgovine neće dugo, kako će biti prisiljeni na zatvaranje kao što su već zatvoreni  brojni drugi objekti  u gradskom središtu. Zadnjih godina, Korzo se puni svega par puta godišnje, kada su povorke maturanata ili rijetki kulturno-zabavni programi. Postavlja se pitanje gdje su nestali ljudi?

Tko god se u to doba provoza gradom, od njegova istočnog do zapadnog ulaza te se posebno, ciljano proveze kroz Svačićevu ulicu, uvidjet će da su stotine, ako ne i tisuće ljudi po gradskim trgovačkim centrima. Nakon rata, tijekom kojega o smislenim gradskim tokovima,razumljivo, nitko nije ni razmišljao, politiku urbanog razvoja grada preuzeli su, sada je očevidno, brojni štetočine: korumpirani političari i nekakva nazovi struka. Znalo se i očekivalo kako će i Hrvatsku zahvatiti na zapadu uobičajena manija izgradnja trgovačkih centara, ali se nitko nije nadao da će struka toliko popustiti politici te dopustiti devastaciju i divlji razvoj urbanih sadržaja. Lokacije trgovačkih centara birane su očito prema vlasnicima pojedinih parcela, a ne prema nekakvoj urbanističkoj ili prometnoj logici. Da je tomu tako, pokazuju nepregledne gužve u Svačićevoj, gdje niti za aute, niti za ljude, a da ne spominjemo bicikliste nema dovoljno mjesta i gdje se godinama ne poduzima ništa kako bi se uspostavili normalni prometni tokovi. Prostora za proširenje infrastrukture doduše ima, ali su dežurni arhitekti požurili prilagoditi GUP-ove prema naputcima političara i vlasnika dragocjenog zemljišta, nemajući pri tome niti viziju, niti sredstava pa ni obećanja za prilagodbu prostora novim sadržajima.

Osim devastacije prostora, stvaranja nepreglednih gužvi, sramotni nazovi-arhitekti-urbanisti napravili su zajedno sa svojim nalogodavcima i druge štete. Premještajući uobičajene tokove ljudi od centra ka toj novoj gradskoj transverzali (Osječka, Zrinska, Svačićeva), za koju je više nego očito da postojećim prometnim i infrastrukturnim kapacitetima ne zadovoljava, zadali su fatalni udarac malim poduzetnicima i obrtnicima nekad lociranim u gradskom središtu. Kako sada znatno manje ljudi ima razloga dolaziti u središte grada, tako to središte polako odumire i postaje, paradoksalno, periferija, spavaonica s tendencijom daljnje marginalizacije. Gospodarske štete učinjene malim poduzetnicima i obrtnicima nisu kompenzirane na spomenutoj transverzali, jer ona je, očito, svojom konfiguracijom za njih potpuno nepodesna. Što to znači za gospodarstvo, znat će vam objasniti svaki ekonomist-amater, jer trgovački centri ne donose gotovo nikakve razvojne potencijale, za razliku od obrtnika i poduzetnika.

Tako je nekoliko viđenih brodskih arhitekata osim stručnih propusta, prouzročilo i brojne gospodarske štete. Sebi i njima, političari su u produžetku Korza podigli i spomenik-instalaciju koja zorno pokazuje inicijatora i inspiratora te politike u liku prvog hrvatskog predsjednika te rezultate njihove politike i djelovanja u obličju devastiranog hotela „Park“.

from sb underground

 

13 comments

Skip to comment form

  1. Tekst je točni, oštri snimak Broda koji se pretvorio u veliki grad na način žabe, dižući nogu da ga se potkuje kao konja. U Centru grada vlada mrtvilo, ali je živo u Tvrđavi, administrativnom središtu grada odgovornom za pražnjenje od sadržaja koje Occupy ističe.
    Aritekti odnosno urbanistički planeri samo su slijedili naloge političara čija je pogonska energija voluntarizam i osobna korist.

  2. Odlična kritika postojećih urbanih rješenja koja su devastirala kulturu življenja. Kao argument korištena je i nostalgija, žal za prošlim, ljudskijim vremenima. Sve skupa potiče na razmišljanje kao najviši stupanj akcije. A akcija je najviši stupanj razmišljanja. Jesu li Brođani insuficijentni pameću kad su ih političk garniture ovako preveslale?

  3. Nebriga o poduzetnicima svakako je i posljedica nebrige o gradu. Da barem funkcionira poduzetnička periferija. Ni to. Od katarinskog sajma do Katrinskog sajma. U međuvremenu pustoš i pustinja kao na korzu. Ne može funkcionirati inkubator, ako je onaj koji nasađuje poduzetnička jaja nesposoban.

    1. Poštovani Dur i Mol

      Da bi poduzetništvo bilo gdje funkcioniralo pa i na periferiji, potrebni su ljudi, kupci. Postavljanjem trgovačkih centara u Svačićevu ulicu te smještajem dva velika trgovačka centra na kraj Osječke, odnosno na Jelas, ljudi, odnosno potencijalni kupci su “izmješteni”. Nema ih ni na perifieriji. Pogledate li koliko ima obrta ili malih poduzetnika u Svačićevoj i gdje bi se oni uopće smjestili? Koliko znam, mesnica u Kauflandu radi jako dobro. No treba uzeti u obzir da Kaufland inače biraju ljudi slabijeg imovnog stanja pa tamo vjerojatno neće opstati obrti koji nude luksuznu ili neesencijalnu robu.

      U Svačićevoj kao novoj gradskoj žili kucavici jednostavno nema prostora za obrtnike ili male poduzenike. Čak i da ima, morali bi biti opremljeni za bitku sa snažnim trgovačkim kućama.

      Trgovine, poduzeća i obrti u centru će morati pokušati preživjeti od brojnih turista koji posjećuju naš grad, a čiji itinerer ide preko Korza, od tvrđave do samostana.

      Urbanist treba poznavati duh svoga grada. Malo dijete zna da su na Hebrangu samo malobrojni uspjeli izgraditi nekakav ozbiljan posao, bar prije dok je većina stanovnika bila zaposlena. Dakle, u radno vrijeme nema “poslovnih” ljudi pa se na Hebrangu nema s kime raditi posao, osim s babama, djecom i umirovljenicima.

      Urbanista treba razmišljati i “projektirati” tokove ljudi, roba, prometa u svom gradu. Ne može i ne smije dopustiti da se stvari događaju slučajno ili stihijski.

      Zna li tko tko je glavni brodski urbanist? Koga bi trebalo prozivati zbog ovog stanja?
      Gotovo pa bih ruku stavio u vatru tvrdeći kako i on ima veze s HDZ-om.

      1. Naravno da glavni urbanist ima veze s HDZ-om. Posljednjih 23 godine oni imaju prste u svemu, pa i u uneređivanju grada.

  4. Kako nebriga o poduzetnicima?? Računi stižu u skladu s vremenom, moderni, novi, visoki i poticajni za babu i stričeve.

  5. Monetizacija Korza i centra grada svela se na unovčavanje kava, coca cola i sladoleda koje od travnja do rujna popijemo i poližemo sjedeći po načićkanim gradskim kafićima, i od kojih kratkovidni gradski najmodavci računaju da imaju najviše koristi. Kad je isključivo punjenje gradske blagajne vizija, misija i strategija razvoja grada, naravno da će cvjetati jedino kafići, trgolanci i kladionice, a da će zamrijeti proizvodnja, poduzetništvo, stari obrti i zanati, kultura, umjetnost i kreativnost i sve drugo što hrani građanima dušu, ali ne hrani gazdama guzicu. Koliko je takva monetizacija i uzurpacija grada od strane gradskih “vizionara” štetna i antiproduktivna zorno prikazuje ovaj Occupyjev članak.

  6. Tako je. Za dostojanstvo smo i rad, i moderni grad, a ne za opću monetizaciju, devalvaciju i moralni pad. Mala šala. Hoću reći, sve više ličimo na teksaške gradiće na kojima se glavni gradski prizori odvijaju na parkiralištima ispred koloseuma, kauflanda i super nova, a na koja se kamionetima dolazi s obližnjih farmi u mjesečnu kupovinu. Za to vrijeme stara gradska jezgra polako izumire, posjećena još jedino od strane turobnih penzionera, povremenih aktivista i kulturnih amatera, i stalnih gradskih i županijskih zaposlenika i sabotera.

  7. Koji ružan prizor zapuštenog hotela na slici. A nekad: http://i49.tinypic.com/2jfm9ee.jpg

    “Evo jedan važni tekst :
    Hotel Park zaštićeni spomenik kulture
    Ponedjeljak, 04 Srpanj 2011

    Poruka: Poštovani, svakodnevno prolazim kraj hotela Park koji svakim danom sve više propada. Jučer se moglo vidjeti i razbijeno staklo na stazi kraj hotela, a noću se okupljaju djeca i čuje se vika i lomljava iznutra. Vrata su otvorena kao i prozori podruma kroz koje se može neometano ući u hotel, a kroz koje se s ulice vidi silni građevinski i drugi otpad koji se nalazi unutar zgrade. S obzirom na stanje, kretanje unutar ruševne građevine može biti opasno, pa i pogubno. Isto tako, ugroženi su i prolaznici na stazi pored hotela. Pored svega, hotel je zaštićeni spomenik kulture koji se nalazi u samom centru grada i tisuće prolaznika svakodnevno promatra kako spomenik propada, a iz balkona je čak izraslo i stablo. Ovdje naočigled svih građana dolazi do kršenja zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara za što je predviđena primjerena novčana kazna. Da li je podnešena prijava inspektora za navedeni prekršaj? Isto tako, građevina se mora ograditi kako bi se onemogućio nesmetan ulazak te spriječilo uništavanje unutrašnjosti hotela i opasnost od ozljeđivanja prilikom kretanja po ruševinama. Također, nužno je natjerati vlasnika da spriječi daljnje propadnje kulturnog dobra što je on zakonski obavezan.

    ODGOVOR, 04.07.2011.:

    Pitanje će biti prosljeđeno Konzervatorskom odjelu u Slavonskom Brodu i inspekciji Ministarstva kulture u Zagrebu.

    Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11), za dobra koja se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnog dobra može se kao privremeno donijeti rješenje o preventivnoj zaštiti, a rješenje donosi nadležno tijelo prema mjestu gdje se dobro nalazi (nadležno tijelo je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture – za područje grada Slavonskog Broda to je Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu). Svojstvo kulturnog dobra na temelju stručnog vrednovanja utvrđuje Ministarstvo kulture. Mora biti utvrđen vlasnik kulturnog dobra, a obveze vlasnika utvrđene su odredbom člana 20.Zakona. Nadležno tijelo utvrđuje mjere zaštite kulturnog dobra rješenjem, a ako vlasnik ne provede mjeru propisanu rješenjem u utvrđenom roku tu će mjeru provesti nadležno tijelo na trošak vlasnika. Inspekcijske poslove na području zaštite i očuvanja kulturnih dobara obavlja Ministarstvo kulture.

    Grad Slavonski Brod

    http://www.slavonski-brod.hr/index.p…83&Itemid=2353

    Hotel Park

    Poštovani, budući da su od postavljanja pitanja o opasnoj i ruševnoj zgradi hotela Park prošla već 3 mjeseca, a da ništa nije poduzeto, zanima me kakav je odgovor stigao u gradsku upravu iz Konzervatorskog odjela u Slavonskom Brodu te od inspekcije Ministarstva kulture u Zagrebu? Zašto se Grad Slavonski Brod ne uključi aktivno u rješavanje ovog gorućeg problema? Srijeda, 05.10.2011.

    Odgovor: 06.10.2011.:

    Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu, u svom očitovanju navodi da sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN br. 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11), za dobra za koja se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnog dobra može se privremeno (na rok od 3 godine) donijeti rješenje o preventivnoj zaštiti, a rješenje donosi nadležno tijelo prema mjestu gdje se dobro nalazi (nadležno tijelo je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture za područje Brodsko-posavske županije i grada Slavonskog Broda, t.j. Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu, A.Starčevića 43, pročelnica Željka Perković, dipl.ing. arhitekture).

    Hotel Park je preventivno zaštićeno kulturno dobro koji se nalazi u samom središtu grada. Na zapušteno stanje zgrade trebali bi reagirati Građevinska inspekcija (pri Uredu državne uprave u Slavonskom Brodu) budući da oni mogu djelovati u odnosu na imovinu u privatnom vlasništvu. Djelokrug rada komunalnih redara Grada Slavonskog Broda ograničena je na javna dobra, javne površine i imovinu u vlasništvu Grada kao jedinice lokalne samouprave.

    Za radove obnove i unutrašnjeg uređenja hotela ovaj Konzervatorski odjel nema posebnih uvjeta, dapače podržavamo uređenje, unapređenje i novu namjenu ( o čemu smo se ranije očitovali u postupku lokacijske dozvole za rekonstrukciju zgrade) jer u ovom stanju zgrada nikom nije na čast s napomenom da je potrebno ispoštivati propisanu zakonsku proceduru. U nastojanju da naš grad ne izgubi osobine urbane cjeline s povijesnom arhitekturom iz različitih stilskih razdoblja, preporučamo se pri rješavanju ovog i sličnih problema. (Konzervatorski odjel u Slav.Brodu).

    Gradu Slavonskom Brodu ostaje još mogućnost kontaktirati vlasnika objekta i još jednom skrenuti pozornost na nužnost uređenja objekta, što je i dosad činjeno. Ovdje završava zakonom dopuštena mogućnost utjecaja Grada Slavonskog Broda na vlasnika kako bi zgradu uredio i priveo određenoj svrsi.”

    Nije za vjerovati. Ni nakon dvije i pol godine ništa nije riješeno. Kako to drugi gradovi rješavaju?

  8. Tako rade Mirkovi ljudi. Uvijek se maksimalno peru odgovornosti. No u ovom slučaju, mislim da doista treba reagirati državna, odnosno županijska tijela. Mi imamo više stušnjeva vlasti kako bi se oni mogli međusobno “loptati” s predmetima i prebacivati odgovornost s jednog na drugi.

  9. Bludiša, ma jel to jel to ti spominješ “sveto ime” Igora Ćižmeka?

  10. Kad će metnut friške novine na rupe da se ima šta za čitati?

    1. Valja paziti da ne budu neke pune šupljih priča jer onda džabe metanja 🙂

Odgovori