«

»

velj. 13 2018

Sužavanje prostora borbe

Věra Jourová, povjerenica EU za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova: “Ušutkavanje građana dio je populističke politike kojom se želi učvrstiti država bez civilnog društva i cilj takve politike je stvoriti poslušne, a ne kritične građane. Moramo se posvetiti analizi zašto populizam jača u Europi i odgovarajuće reagirati na takve trendove. Rezovi u financiranju organizacija civilnog društva, sve manje uključenje organizacija u kreiranje politika, kampanje koje dovode u pitanje njihov legitimitet – nedopustivi su trendovi kojima se moramo suprotstaviti”.

Svoj stav o sužavanju prostora civilnog društva 7. veljače izložili su predstavnici Vijeća Europske unije i Europske komisije u Europskom parlamentu ispred dvadesetak zastupnika, koji su o izazovima s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva u državama članicama, ali i šire po prvi puta raspravljali u EP-u. Zaključak je jednoglasan – civilno društvo u Europi, posebice u pojedinim članicama, suočava se s ogromnim pritiscima, kako financijskim tako i legislativnim, na što Europska unija mora reagirati i aktivno djelovati da se civilnom društvu omogući nesmetani, nezavisni rad.

Predstavnica Vijeća Monika Panayotova iz predsjedavajuće Bugarske, naglasila je kako je aktivno uključenje građana temelj demokracije i slobodnog društva te da je nedopustivo ograničavati njihovo djelovanje i rad. “Političari moraju osigurati uvjete za nezavisni rad organizacija civilnog društva, naša je pravna i politička dužnost stvoriti takve uvjete”, kazala je.

Povjerenica EU za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Věra Jourová ispred Europske komisije rekla je kako izbori nisu dostatan dokaz demokracije i istaknula kako je važno očuvati prostor za djelovanje civilnog društva jer su ljudska prava pod velikim pritiskom.

“Ušutkavanje građana dio je populističke politike kojom se želi učvrstiti država bez civilnog društva i cilj takve politike je stvoriti poslušne, a ne kritične građane. Moramo se posvetiti analizi zašto populizam jača u Europi i odgovarajuće reagirati na takve trendove. Rezovi u financiranju organizacija civilnog društva, sve manje uključenje organizacija u kreiranje politika, kampanje koje dovode u pitanje njihov legitimitet – nedopustivi su trendovi kojima se moramo suprotstaviti”, rekla je i napomenula kako je upravo zbog kršenja obaveza Komisija podigla tužbu protiv Mađarske zbog ograničavanja rada organizacija civilnog društva koje se financiraju iz inozemnih izvora.

Zastupnica Lynn Boylan u svom izlaganju osvrnula se upravo na činjenicu da Europska unija i dalje financira države poput Mađarske upravo zato što “ispunjavaju svoju ulogu Tvrđave Europe”, zbog čega je pozvala na prekid takve prakse. Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije smatra kako su upravo takva pitanja noćna mora za europske institucije koje stalno važu do koje mjere mogu vršiti pritisak na državu članicu.

“Institucije EU ne bi smjele dopustiti da se članice dovedu u situaciju u kakvoj su danas Mađarska i Poljska, teže je intervenirati kada situacija ode predaleko. Ali, treba postojati i konsenzus u EU da se institucijama EU daju veće ovlasti u takvim situacijama, kojeg za sada nema. Dok se on ne uspostavi, potrebno je kontinuirano raditi na uspostavi vladavine prava, posebno u novim članicama”, smatra Bosanac i ističe kako je prvenstveno riječ o pravosuđu.

“I u Poljskoj i u Mađarskoj vidjeli smo kako su njihove vođe prvo nasrnule na pravosuđe, potom na civilno društvo,medije i nezavisnu kulturu. Tu vidim i razliku između starih i novih članica EU. Iako i u starim članicama postoje problemi s vladavinom prava i ponekim lošim odlukama vlada, ipak postoji učinkovit i neovisan pravosudni sustav koji će stvari vratiti u okvire zakona. U novijim članicama pravosuđe nije stiglo doći do te razine, pa ulogu korektora vlasti više imaju nevladine udruge, mediji i nezavisni umjetnici. Institucije EU bi se primarno morale brinuti da mehanizmi nadzora vlasti – sudovi, mediji i udruge koje nadziru rad vlada funkcioniraju u svim članicama EU”, objašnjava Bosanac.

Kao neke od problema zastupnici su tijekom rasprave istaknuli ograničavanje financijskih sredstava organizacijama civilnog društva, isključivanje iz procesa kreiranja politika, a posebno zabrinjavajućima drže kampanje koje dovode u pitanje legitimitet organizacija i njihove financijere, kao i pokušaj kriminaliziranja djelovanja aktivista diljem Europe te brojne tužbe koje se podižu protiv organizacija civilnog društva. A te tvrdnje potvrđuje i nedavno objavljeni izvještaj Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) o izazovima s kojima se suočavaju organizacije civilnog društva koje se bave ljudskim pravima.

“Preduvjet demokracije jest zdravo civilno društvo, no nažalost, ono se u mnogim državama članicama suočava s ozbiljnim prijetnjama. Rješavanje ovog problema mora biti visoko na ljestvici prioriteta zakonodavaca kako na europskoj tako i na nacionalnoj razini”, kazao je direktor FRA-a Michael O’Flaherty.

Kako izvještaj pokazuje, niti jedna država članica nije imuna na ušutkavanje kritičara vlasti, samo se sredstva razlikuju. U svim država članicama velik problem je dostupnost financijskih sredstava i u gotovo svim članicama se fokus maknuo sa zagovaračkih i ljudsko-pravaških programa na isključivo socijalne usluge. Također, sudjelovanje u donošenju politika, navodi se u izvještaju, često ostaje na online savjetovanju s kratkim rokovima i bez ikakve povratne informacije. Iako je i sama FRA-a upoznata s različitim prijetnjama i napadima na aktiviste, ističu kako niti jedna država članica ne prikuplja službene podatke o tome, što postaje veliki problem. Dodatno, aktivnosti organizacija u dijelu članica se pokušava delegitimirati, ali i kriminalizirati, posebice onih koje provode programe pomoći izbjeglicama i migrantima.

U nekoliko segmenata navode se primjeri iz Hrvatske te se ističe znatan pad u financiranju organizacija civilnog društva od 2016. godine, nedovoljno uključivanje u procese donošenja politika, ograničavanja prava na pristup informacijama, kampanje koje pokušavaju diskreditirati pojedine organizacije i slično. Sama činjenica da se Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2017. do 2021. godine još uvijek nije maknula dalje od javnog savjetovanja, iako je trebala prije više od godine dana biti usvojena, govori dovoljno o tome koliko je civilno društvo visoko na listi prioriteta vladajućih.

Iako Bosanac smatra kako u Hrvatskoj nije situacija kao u Poljskoj ili Mađarskoj, drži kako postoji niz indikatora koji govore kako se situacijamože promijeniti preko noći.

“Nažalost, prošli smo kroz taj eksperiment s prošlom vladom koja je pokazala kako je u samo šest mjeseci moguće uništiti institucije koje su tu da čuvaju demokraciju. Pod krinkom domovinskih vrijednosti nasrnuli su na HAVC, nezavisne medije, kulturu, borbu protiv diskriminacije, obrazovanje, Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva, pučku pravobraniteljicu i druge. Srećom se ta vlada raspala jer bi sljedeći korak sigurno bio napad na pravosuđe. Iako je taj mađarski, poljski scenarij još uvijek moguć, vidjeli smo na primjeru prosvjeda za kurikularnu reformu kako postoji veliki mobilizacijski potencijal građana kada osjete da stvari odlaze radikalno udesno”, kaže Bosanac te navodi kako je u odnosu na to razdoblje situacija danas bolja. No, napominje da se unatoč porukama vladajući o zaustavljanju negativnih trendova u pojedinim segmentima nastavilo urušavanje institucija.

Kao primjer Bosanac navodi Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva koja je dodjeljivati potpore organizacijama koje se zalažu za kršenja ljudskih prava kao i onima u čijim tijelima sjedi sam premijer i bivši ministri, a čime se, drži, Zaklada duboko diskreditirala kao neovisna i profesionalna institucija i izgubila kredibilitet.

 Neka od konkretnih rješenja, a koja su predložena na sjednici Europskog parlamenta jesu osnivanje posebnog Fonda za demokraciju, a koji bi bio namijenjen organizacijama civilnog društva koje se suočavaju s pritiscima poput onih u Mađarskoj ili Poljskoj, ali i pojednostavljivanje procedure za apliciranje na projektna sredstva. Bosanac podsjeća kako su organizacije civilnog društva okupljene u Platformu 112 već prilikom ulaska RH u EU predlagale su uspostavu institucionalnog mehanizma kako na nacionalnoj razini tako i unutar EU koji bi se kvalitetnije i učinkovitije brinuli za očuvanje vladavine prava u EU.

“Uspostava mehanizama financiranja udruga koje na nacionalnim razinama se primarno bave kritičkim nadzorom rada svojih vlada i zaštitom ljudskih prava je prvi korak k izgradnji  jačeg sustava zaštite vladavine prava u EU, ali sam fond neće biti dovoljan. Potrebno je raditi i na drugim mehanizmima, kao što je izvještavanje o stanju vladavine prava i ljudskih prava u EU. Tu temu treba pojačati i EU parlamentu gdje pododbor za ljudska prava danas postoji samo kao dio Odbora za međunarodnu razvojnu suradnju. Vrijeme je i da Europski parlament dobije matični Odbor za ljudska prava koji će osiguravati ljudsko-pravaške standarde u zakonodavstvu EU. Konačno među udrugama u EU je zaživjela inicijativa da se za jednog od budućih pomoćnika predsjednika Europske komisije imenuje osobu s portfeljem zaštite ljudskih prava. Prostora za uvođenje sličnih mehanizama postoji i u Vijeću EU”, zaključuje Bosanac.

Iako je napravljen prvi korak u osvješćivanju europskih birokrata i političara o važnosti nezavisnog djelovanja organizacija civilnog društva u Europi, značajniji koraci na razini EU po svemu sudeći neće biti poduzeti prije 2020. godine, odnosno dok se ne naprave sve potrebne analize za stvaranje šireg okvira za pomoć organizacijama civilnog društva.

h-alter

 

Odgovori