„Balkanizacija“ Sjedinjenih Američkih Država – Fantapolitika ili realnost?

Proteklih godina se često govori o „balkanizaciji“ suverenih zemalja. Libija, Sirija i Irak su samo neke od njih, a kao razlozi se navode nepravedno nametnute kolonijalne granice, različite etno-religijske skupine koje su prisiljene živjeti u tim umjetnim granicama, sektaški sukobi i slično. Najčešće takve ideje dolaze od strane američkih stratega, koji su ujedno jedini krivci za probleme zemalja koje danas potresaju etnički i sektaški sukobi. Po mnogima je problem najlakše riješiti na način da se presiječe „gordijev čvor“ i na razvalinama starih stvore nove države.

Amerika je još uvijek velika svjetska supersila i carstvo koje može nametati ovakva rješenja. Međutim, što kada bi netko spomenuo „balkanizaciju Amerike“ i kao rješenje unutarnjih problema u toj zemlji predložio „Razjedinjene Američke Države“? Netko će reći „kako se radi o fantapolitici“. No, je li baš tako? Kao što je rekao francuski ekonomist, pisac i državni dužnosnik Jacques Attali: „Nijedno carstvo, čak i ako izgleda vječno, ne može trajati zauvijek!“

Iako već godinama mnogi govore o skorom padu Sjedinjenih Država, propasti i dekadenciji, multipolarnom svijetu i tako dalje, ta je zemlja još uvijek svjetska supersila, čak i s dolarom koji gubi određene prednosti u odnosu na ostale svjetske valute. Međutim, isto tako postoje brojni signali koji upućuju da se carstvu i američkom režimu ipak bliži kraj.

Uzmimo najnoviju vijest da su SAD odlučile zatvoriti svoju povijesnu bazu u Jemenu i povući vojno osoblje, uključujući specijalne postrojbe i diplomatsko osoblje, zbog sve većeg nasilja između šiitskih Houthi milicija, militanata jemenske Al Qaede i vladinih snaga. Treba reći da su se američki vojnici sve do sada uvijek povlačili na kraju sukoba, a ne u vrijeme eskalacije. Još više čudi da je evakuiran kontigent u Jemenu koji izravno nadzire strateški važan Adenski tjesnac. Ovakvo što je prije nekoliko godina bilo nezamislivo i Washington bi svim silama branio svoje interese. Dakle, ista ona vojska koja je godinama čekala bilo kakav izgovor i zapovijed za intervenciju bilo gdje u svijetu sada je pobjegla.

No, ovo je samo vrh ledenog brijega, koji ispod krije nagomilani javni dug, etničke i socijalne napetosti u samoj Americi, gospodarske teškoće i niz drugih unutarnjih problema, što su sve znakovi propadanja jedne velesile.

Koji su očiti znakovi slabljenja Sjedinjenih Država? Na primjer, predsjednik Obama je potpuno nevažan i nemoćan s Kongresom u rukama republikanaca. Institucionalna pat-pozicija je vrlo ozbiljna i već je u ovom mandatu jednom dovela do gašenja rada vlade (tzv. „shutdown“), a sve bi se opet moglo dogoditi u rujnu ove godine. Tada bi blokada mogla potrajati do 2016., kada se održavaju izbori za novog predsjednika. Tu je i poniženje američkog predsjednika od strane izraleskog premijera Netanyahua, koji je govorio u Kongresu bez da se susreo s Obamom.

Potom kriza u odnosima s ključnim saveznicima, kao što su Saudijska Arabija, Turska i Katar, a čini se i da zahlađuju odnosi s Izraelom, kao i brojnim čelnicima zemalja Europske unije.

U svijetu financija Washington gubi svoj najmoćniji instrument: utjecaj MMF-a i Svjetske banke, a za sve je „kriva“ Kina koja stvara paralelnu globalnu financijsku instituciju i kojoj se pridružuju brojni američki saveznici. Ne treba posebno spominjati gubitke zbog odustajanja od dolara u bilateralnoj trgovini, posebno među zemljama Azije, što je opet zajednički dugoročni plan Kine i Rusije.

Američka administracija se pokazala nesposobnom da se suoči s izazovima u vanjskoj politici, što se posebno vidjelo u kaosu Bliskog istoka i nemoći kada je u pitanju Rusija Vladimira Putina.

Unutar vlastitih granica se Amerika suočava s porastom kriminala, ali je za vladu najveći izazov  pobuna koja je započela u kolovozu prošle godine u Fergusonu (Missouri). Naime, nakon što je policajac Darren Wilson (bijelac/28) potpuno nepotrebno ustrijelio mladog Afroamerikanca Michaela Browna, diljem Amerike je počeo val prosvjeda koji su često prerastali u sukobe s policijom, a situacija se nije smirila sve do danas. Napetosti između američke policije, Nacionalne garde i Afroamerikanaca, te ostalih koji ne žele živjeti u policijskoj državi su za Washington nerješiv problem.

Kao da nema dovoljno problema, prije nekoliko dana su se u Americi pojavili naoružani crnački odredi. U Austinu (Texas) su pripadnici streljačkog kluba „Huey P Newton Gun Club“ marširali kroz središte grada i zaustavili se s dugim oružjem ispred zgrade Savezne državne uprave Texasa (Texas Capitol). Klub je dobio ime po suosnivaču stranke „Crne pantere“, a svi su članovi nadahnuti njegovim likom i djelom, što priznaje i pripadnik kluba Erick Khafre.

„Crne pantere“ u Americi povezuju s ekstremističkim taktikama borbe, ali Khafre je rekao „kako njegova skupina nije zainteresirana za nasilje“.

„Mi smo zainteresirani za to da ljude naučimo što su njihova prava i želimo braniti svoju zajednicu. Solidarni smo sa svim ljudima koji su marširali i protiv policijskog terora“, rekao je Khafre.

Međutim, desničarski konzervativni list Conservative Tribune ovako opisuje okupljanje sljedbenika „Crnih pantera“:

„Marširali su prema Texas Capitolu, nosili dugo oružje i neprobojne prsluke. Riječ je o članovima Crnih pantera koji su pozvali za ubojstvo policajaca. “Svinja je svinja, a jedina dobra svinja je mrtva svinja” i “Oink, oink, Bang! Bang “. To su samo neki od brojnih opscenih napjeva prosvjednika koji su poticali na ubijanje policajaca. Događaj dogodio u ponedjeljak tijekom mimohoda na kojem se promovira pravo nošenja oružja. No, prosvjednici nisu bili tamo kako bi pokazali svoju ljubav  prema oružju, nego da potaknu strah u ljudi koji štite građane ove zemlje, kao što kaže Tea Party. Kasnije je navedeno da su prosvjednici članovi skupine poznate kao “Naoružani ujedinjeni front” (Armed United Front).

“Naoružani United Front” je skupina navodno sastavljena od više crnih organizacija, uključujući članove “Nove stranke Crnih pantera”, kao i pripadnika pokreta u nastajanju “Black Lives Matter”.

Conservative Tribune dalje optužuje milijardera Georga Sorosa da je on izdvojio najveći dio sredstava za pokret “Black Lives Matter” koji je stekao masovnu pozornost u prosincu prošle godine kada su članovi pokreta na prosvjedima u New Yorku skandirali: “Što želimo? Mrtve policajce!”.

„Ništa ne iznenađuje, jer Obamina administracija još nije osudila ili komentirala prosvjede, unatoč smrtnoj opasnosti koju oni nose za one Amerikance koji svaki dan stavljaju svoje živote na kocku kako bi zaštitili svoje sugrađane“, zaključuje američki desničarski konzervativni dnevni list.

Pripadnici Crnih pantera iz kluba “Huey P Newton Gun Club” ispred Texas Capitola 16. 03. 2015. :

Tu je i opasnost za dolar kao svjetsku valutu, a nakon odgode rasta kamatnih stopa od strane FED-a mnogi prognoziraju njegov skori kolaps. Pad vrijednosti novčanica se mjeri na dnevnoj bazi, kao što piše Wall Street Italia.

Sve poluge kojima se služi Wall Street počinju slabiti, a to je najčešće znak skorog pada burze, kao što pojašnjava burzovni analitičar u kolumni o navodnom kalkuliranom riziku.

Sve navedeno su ključni znakovi strukturnog pada američkog carstva. Govoreći o građanskom ratu, treba reći da je to ozbiljna stvar, kao i „balkanizacija“ Sjedinjenih Država, ali nije scenarij koji treba isključiti. Tome treba dodati i jaz između bogatih i siromašnih, kao i količinu oružja i streljiva danas u Americi.

SAD je moćno svjetsko gospodarstvo i ovakav scenarij se mnogima čini nemoguć, ali razorni kolaps dolara i jednako poražavajući kolaps Wall Streeta, „shutdown“ i institucionalni sukob, mogući teroristički napad (čak i veći od onog 11. 09. 2001.) ili izvanredna prirodna katastrofa bi također mogli biti katalizator propasti SAD-a kao svjetske velesile.

No, kako se sada čini, najveća opasnost se krije u samoj strukturi Sjedinjenih Država i heterogenosti te zemlje. Sve do prije nekoliko godina je Amerikance povezivao „američki san“ i mogućnost prosperiteta, odnosno, relativno lak ulazak u klub srednje klase. Danas toga više nema i sve naglašenje postaju rasne i etno-religijske razlike među stanovništvom, kao i rastući antagonizam između bogatih i siromašnih, bez obzira kojoj skupini ovi drugi pripadali.

Navedeni su mnogi uzroci koji bi mogli dovesti do kolapsa američke velesile i koji bi mogli biti okidač za početak građanskog rata. On bi mogao izbiti neposredno nakon nastanka bilo kojeg od navedenih razloga ili zbog nepoštivanja političke volje građana. Na primjer, sukob Bijele kuće i Kongresa koji bi uzrokovao prestanak rada vlade ili čak usvajanje zakona protiv posjedovanja oružja, kao i moguća pobjeda republikanaca 2016. Poznato je da su republikanci zagovornici sile, a predstavljaju uglavnom bjelačko stanovništvo i ekonomski prosperitetniji dio zemlje. No, postoje li uvjeti za građanski rat u SAD-u? Analizirajući situaciju, ispada da su uvjeti idealni.

Trenutno u Americi postoji i deset relativno jakih separatističkih pokreta i svi su itekako ambiciozni. To su Južna liga (Dixienet.og), Nacionalistički pokret Teksasa (Texnat.org), Teksaški secesionisti (Texassecede.com), Stranka za neovisnu Aljasku (Akip.org), Pokret za suverenitet Havaja (Hawaii-nation.org), Druga republika Vermonta (Vermontrepublic.org), Republika Lakotah (North Dakota, South Dakota, Nebraska, Wyoming i Montana/Republicoflakotah.com), Pokret „California Rebellion, Pokret „Cascadia Now“ za stvaranje nove države u koju bi ušle British Columbia, Washington, Oregon, Idaho, Aljaska i sjever Kalifornije (Cascadia Now) i Stranka za neovisnost Portorika od Sjedinjenih Država koju podržavaju Venezuela, Kuba i druge socijalističke vlade.

Odavno je poznato da Amerika kao zemlja nije politički homogena i podijeljena je u tradicionalno republikanske države i tradicionalno demokratske.

Međutim, ono što je važno je da SAD više nisu etnički homogena zemlja kao u vrijeme Tocquevilla, nego je to multietnička zemlja, ali ne i ravnomjerno multietnička. Ova karta pokazuje dominantne etničke skupine u svakom dijelu zemlje:

Na ovoj drugoj karti je navedena prisutnost Afroamerikanaca u pojedinim američkim saveznim državama i okruzima, a riječ je o etničkoj skupini  koja u SAD-u najviše trpi segregaciju, socijalnu i društvenu nepravdu:

Kao što je poznato, nedavni ratovi u Siriji, Iraku, Libiji, Ukrajini, Jemenu i Nigeriji su etničke, političke i vjerske komponente posebno važna. Analizirajući prethodne karte Ameriku bi se lako moglo podijeliti demokrataki zapad zemlje, ali s Kalifornijom demokratskom i Hispano-amerikanskom. Sjeveroistok je demokratski s etničkim Europljanima. Od Teksasa do sjevera su bijelci i republikanci, a onda imamo jugoistok zemlje gdje većinu čine Afroamerikanci kojima vladaju bijeli republikanci. To je svakako najopasnije područje potencijanih sukoba.

U religijskom smislu su Sjedinjene Američke Države multi-religiozna zemlja par excellence, a  taj čimbenik također može biti važan u budućnosti.

Sjedinjene Američke Države imaju najveći broj dobro naoružanog stanovništva s 90 komada vatrenog oružja na 100 stanovnika. Uz sektaštvo i snažnu prisutnost naoružanih bandi  to svakako predstavlja jedan od glavnih razloga koji bi mogli dovesti do oružanih sukoba.

Sada se vidi da je itekako moguć scenarij u kojem bi došlo do kolapsa američke moći i buknuti građanski rat. Dakako, sve dok dolar i američko gospodarstvo koliko toliko stoje na nogama, od svega ovoga vjerojatno neće biti ništa.

Ali što ako se dolar po pritiskom drugih sila (Kine i Rusije), inicijativa brojnih drugih zemalja, ali i unutarnje politike FED-a i američke administracije u jednom treutku pretvori u prah? Tada ćemo svjedočiti kraju „Američkog carstva“ i izvana promatrati borbe sukobljenih frakcija i kako carstvo nestaje u unutarnjih podjelama.

Pad svjetskog policajca bi nas sigurno uveo u najtežu fazu Trećeg svjetskog rata koji je već u tijeku, a svi zamrznuti sukobi bi se istog trenutka odmrznuli.

Propast nacije koja u pravom smislu riječi predstavlja kapitalistički sustav bi nas istovremeno  uvela u razdoblje post-kapitalističke tranzicije, koju već sad mnogi vide kao neminovnost. To će biti bolna tranzicija, gdje će kapitalizam i dalje postojati, ali neće imati ideološku podršku koju su mu osiguravale SAD. Mnogi se pitaju na što nam slijedi? To nitko ne zna, ali sigurno već sad treba tražiti model dostojan svih ljudi koji žive na ovoj planeti. Obzirom da ne postoji univerzalni model demokracije, koji se u obliku zapadne demokracije htio nametnuti kroz unipolarni svijet, vjerojatno će narodi ili skupine naroda morati pronalaziti različite modele primjerene samo njima i koje neće izvoziti po svijetu.

Vezano za temu:

Jaz između bogatih i siromašnih i 300 milijuna komada vatrenog oružja Ameriku pretovrili u bure baruta) 

Analiza: Štrajk lučkih radnika u SAD-u, nadolazeća kriza i kraj „američkog sna

SAD i bumerang efekt sankcija – Najveći štrajk rafinerija od 1980.

Gallup:VELIKA LAŽ: Pad stope nezaposlenosti u SAD

Religijska mapa Sjedinjenih Američkih Država:

altermainstreaminfo

 

Odgovori