Boris Rašeta za SBPeriskop: Katastrofa na Baniji može biti šansa za novi razvojni ciklus, ali i za reprizu starih mućki.

Kad sam prije nekog vremena uredniku meni jako dragog portala Veljku Lukiću obećao napisati tekst za SBPeriskop (portal koji ima podjednako pristojne autore i publiku) nosio sam u glavi  ideju od koje sam, zbog potresa, odustao – život je sam nametnuo drugu temu. Treća u seriji katastrofa koje su  nas pogodile, korona, potres u Zagrebu i sad evo ovaj zadnji, doveli su nas naime do stanja u kojemu će – opstanka radi – biti nužno prevrednovanje svih vrijednosti.

Hrvatska je u slijepoj ulici. Stanovništvo opada i stari; mladi bježe, prostori se prazne. Tko god misli da ljudi odlaze samo zbog novca, u zabludi je. Dr. Tado Jurić dokazao je istraživanjem da pretežno odlaze zbog devastacije javnog morala, zbog afera, zbog dominacije politike nad znanjem i stručnošću i drugih problema koji spadaju u isti kompleks. Prostor se prazni. Zagora i Lika već su postale neka vrst staračkog doma, sličan proces vidljiv je u Slavoniji, a efekte banijskog potresa tek ćemo vidjeti. Zagreb su nakon potresa 1880 napustile tisuće stanovnika – ali kad je krenula obnova, u dva naredna desetljeća, postao je demografski najbrže rastući grad carevine. Ljepota starog centra, urednost Lenucijeve potkove, sklad tada izgrađenih građevina, pokazuju zašto je to bilo tako – to je slika sređene, uredne države, u kojoj vladaju pravo, znanje i struka. Sve što mi danas nismo. Prostor središta Zagreba uredan je, osmišljen prostor. Niti to danas nemamo. Zagreb je dezurbaniziran do razina palanke.

Proljetni zagrebački potres, kao ovaj zimski banijski,  mogao bi – poput onoga iz 1880.  biti prekretnica – i Zagrebu, i Hrvatskoj.

„Potres, koji se u prvi čas smatrao katastrofom za Zagreb, pokazao se po svojim posljedicama upravo blagotvornim, jer se u čitavoj Evropi organizirala sabirna akcija za  postradale; u Zagreb je došlo novaca sa svih strana, da se  njime poprave štete“, napisao je kasnije povjesničar Ćiro Truhelka. „Oštećenici su dobivali obilne potpore za  obnovu kuća, zajmove za novogradnje, i Zagrebom razvila  se na sve strane građevna djelatnost, kakve taj stari grad  ne pamti. Novogradnje nicahu kao pečurke, nastaše nove  ulice, a stare se širile i produživale kao kraci polipa prema  sve daljoj periferiji te grad postade iz dana u dan ljepši i  prostraniji, a ono 30.000 stanovništva pomnožalo se brzo na  40.000. Sve je to bila posljedica potresa i plod evropske solidarnosti, koja je pod dojmom prirodne katastrofe pritekla  u pomoć gradu, koji se od potresa probudio iz stoljetnog drijemeža“ napisao je Truhelka.

Hoće li tako biti i ovaj put? Moglo bi. Obnova Zagreba i Banije bit će golema investicija, u koju ne bi – kao  u onoj nakon rata – trebalo pripustiti nekompetentne predatore, pajde i ortake, koji djeluju po načelu “uzmi pare i zbriši”. Oba prostora zahtijevaju stručno promišljanje, ne samo seizmičko, već i razvojno, demografsko i, prije svega, gospodarsko. Brođanin Tomislav Pupić osmislio je model tzv “impulsne ekonomije” koji bi se svakako mogao primijeniti na prostoru Banije. “Model se” piše Pupić,”sastoji u slijedećem: Gospodarska ekspertna skupina koju odabire Vlada, radi na utvrđivanju komparativnih prednosti za moguće gospodarske aktivnosti pojedinih mikro regija.  Paralelno sa naprijed navedenim aktivnostima definiraju se gospodarske djelatnosti koje su u nastajanju, a koje imaju perspektivu uzlaznog trenda.  Nakon utvrđivanja kompatibilnosti, odnosno sukladnosti pojedine specifične gospodarske djelatnosti s određenom mikro regijom treba pristupiti izradi studije izvodivosti, ekonomske isplativosti i ekološke prihvatljivosti. Ukoliko naprijed navedene studije pokažu opravdanost moguće investicije u određenoj mikro regiji, tada bi trebalo raspisati nagradni natječaj za idejno rješenje takve investicije. Treba planirati moguće investicije pretežito na zemljištima ili nekretninama koje su u nespornom vlasništvu RH.

Nakon toga, kada se definira mogući projekt, treba ga ponuditi na svjetskim burzama za prikupljanje dioničarskih uloga. Ukoliko se prikupi dovoljno dioničarskih udjela, tada treba osnovati dioničarsko društvo u kojem će RH imati samo udjel u naprijed spomenutim pripremnim projektnim troškovima i zemljištu, tj. nekretninama te nakon pokretanja cijele investicije svoj dioničarski udjel prodati-prepustiti ostalim dioničarima. Nadalje, takvo dioničarsko društvo funkcionira po principu klasičnog dioničarskog društva na slobodnom tržištu…”

Ukoliko se na prostoru Siska, Petrinje i Gline obnove samo kuće i poprave postojeći porušeni gospodarski objekti, kraj će ubrzano izumirati. Dio stanovništva će ga nakon potresa trajno napustiti, ostat će stariji, novi neće dolaziti. A riječ je o prostoru koji je u predvorju Zagreba, s druge strane, riječ je o pograničnom kraju koji je važan i u aspektu nacionalne sigurnosti (od Velike Gorice do Dubrovnika pogranični pojas uz BiH ubrzano se prazni). U Petrinji bi se mogao pokrenuti sveučilišni kampus, Topusko je već lječilišni centar –  država je malo truda uložila u razvoj medicinskog turizma, što je grana koja ima velike perspektive rasta – dok Sisak i bez potresa mora, zbog gašenja rafinerije, osmisliti što i kako dalje. Nakon potresa u L Aquilli, obnova grada digla je regiju na vrh talijanskih, po razvoju – naša je obnova nakon rata Baniju pretvorila u zapušten prostor lišen perspektive. Katastrofa može biti šansa za novi razvojni ciklus, ali i za reprizu starih mućki.

Uvjet svega ovoga je razumna, stručna vlada i sređena pravna država. Zasad ne vidimo naznaka da Markov trg razumije vitalnu potrebu pročišćavanja scene, što se jasno vidi iz činjenice da im je  Bandić trajni saveznik. Bandićevština nije put u bolje sutra. Rado bismo  napisali kako vjerujemo u preokret, ali on zasad nije izgledan.  Ali evo, napisali smo i spasili dušu svoju.

10 comments

Skip to comment form

  1. Ugledni gost besprijekorno dijagnosticira bolest organizma Hrvatska. I predlaže lijekove. Ima smisla. Kako se riješiti rak rana, kako nastaviti. Banija je lakmus papir.

  2. Prijedlozi za viši stupanj obnove su intrigantni. Vizionarski. Ali, ništa od toga, jer vlas vidi samo kontejnere i građevince.

  3. Citat Truhelke pravi je užitak za čitanje.

  4. Hrvatska podsjeća na čovjeka koji sjedi u invalidskim kolicima. Glava i ruke (Središnja Hrvatska) funkcioniraju, ali noge (Slavonija, Banija, Lik…) ne.

  5. Svega toga nema u Plenkovićevoj razvojnoj strategiji. Nastavit će se tapkati na mjestu.

    • Goli on 11.01.2021 at 08:08

    Danas je ovdje objavljen i ovaj tekst

    http://www.sbperiskop.net/biznis/kratak-pregled-unistene-privrede-banije

    Rašeta, kako pokrenuti eksploziju razvoja, bez firmi koje su upokojene?

  6. Na kraju Rašeta zaključuje: “Uvjet svega ovoga je razumna, stručna vlada i sređena pravna država.”

    E, moj Boris, traži se nemoguće. Nikad se to u RH ostvariti neće.

    • Frog on 11.01.2021 at 11:08

    Jedan mladi psiholog je rekao, da bi se u Hrvatskoj počele stvari mijenjati na bolje , da nam za promjene treba promjena svijesti. Kada mi je objasnio tu svoju misao, shvatio sam da je zapravo riječ o onome što je Rašeta napisao u drugom odlomku ovoga članka, te na kraju u zaključku.Primjer kako za promjenu svijesti ne treba puno, kada je bio ministar turizma Niko Bulić bila je uvedena obveza održavanja WCa u svim javnim prostorima, pod zaprekom novčane kazne. Danas je uredan WC u javnim prostorima standard. Promjena svijesti u našem društvu, treba biti potaknuta,podržana od Vlade RH, po principu mrkve i batine.Ovi naši komentari su samo djelić onoga što nama u smislu promjena treba. A ponajviše odgovornosti, morala i hrabrosti naše Vlade. Sada se to ništa ne vidi, imamo samo”tapkanje u mestu” i tavorenje.

  7. ” U Petrinji bi se mogao pokrenuti sveučilišni kampus, Topusko je već lječilišni centar – država je malo truda uložila u razvoj medicinskog turizma, što je grana koja ima velike perspektive rasta – dok Sisak i bez potresa mora, zbog gašenja rafinerije, osmisliti što i kako dalje………”C/P

    Odlična formulacija ali ne za ovdje, nego za Vladu koja odlučuje ( izuzimam nadutog i bahatog Horvata u čije ministarstvo ovo spada ), ali graniči s utopijom , jer, krateri u zemlji proglašeni su statičarima kao vrlo nepogodan teren zas bilo kakvu gradnju, Topusko je odlična odskočna daska zanemarena totalno , Sisak odavno i prije potresa vegetira kao grad učmalog života i bez perspektive (nezaposleni iz rafinerije ) , tako, kad se sve sumira ( a Zagreb unatoč pomoć još uvijek “stoji” ) mislim, da su ideje Rašetine hvale vrijedne kao i nadanje, koje je sasvim isprazno…..
    Čovjeku njegova iskustva i znanja trebalo bi to biti jasno!

  8. Razumno zbori Rašeta, ali njegov ALi koji onemogućava istinsku obnovu i prosperitete je poput potresa. Ruši ta ALI moguće.

Odgovori