Industrija hrane ruši rekorde deficita, a tek stiže efekt izlaska iz Cefte

Višak uvoza nad izvozom dosegnuo je 2,2 milijarde kuna, što je nova rekordna vrijednost petomjesečnog deficita prehrambene industrije.

Uvoz izvoz

Prehrambenih proizvoda u pet smo ovogodišnjih mjeseci uvezli u vrijednosti čak četiri milijarde kuna, a u isto vrijeme domaća je prehrambena industrija izvezla hrane za 1,8 milijardi kuna. Višak uvoza nad izvozom dosegnuo je tako 2,2 milijarde kuna, što je nova rekordna vrijednost petomjesečnog deficita prehrambene industrije.

U istom lanjskom razdoblju manjak je, primjerice, bio pola milijarde kuna manji, a prije samo šest godina bio je upola manji nego danas. Snažno ovogodišnje povećanje robnog deficita kod prehrambenih proizvoda samo dodatno naglašava strepnje vezane uz utjecaj ulaska Hrvatske u Europsku uniju na tu industriju. Kako će tek izgledati brojke za razdoblje nakon pristupanja Uniji, pribojavaju se mnogi. Kako god bilo, proizlazi da su i prije punopravnog članstva u EU i izlaska iz režima Cefte kao jednom od glavnih prijetnji za domaću industriju, proizvođači hrane suočeni s ozbiljnim problemom konkurentnosti i gubitka nekih tržišta.

Gubitak na tržištima Cefte  
Zasad je teško procijeniti koliko su izvozno-uvoznoj slici već pridonijela najavljena prebacivanja dijela proizvodnje u susjedne zemlje zbog napuštanja povlaštenog carinskog režima s tržištima Cefte. No, za analitičare nema mnogo dvojbi oko toga da će za Hrvatsku to značiti gubitak pozicija na tim tržištima, što će pak iskoristiti izvozno konkurentnije zemlje. Prema jučer objavljenim podacima Zavoda za statistiku, izvoz prehrambenih proizvoda do kraja svibnja je u odnosu na isto lanjsko razdoblje pao za čak 13,4 posto, dok je u isto vrijeme njihov uvoz u odnosu na godinu prije porastao 4,5 posto.  Vanjskotrgovinski skor cijele prerađivačke industrije (unutar koje je prehrambena  peti najveći izvoznik) nešto je manje nepovoljan; izvoz svih grana prerađivačke industrije okopnio je u odnosu na lani 4,2 posto,, ali je uvoz smanjen i nešto je veći 5,2 posto.

Pad izvoza bilježi većina izvozno važnijih djelatnosti, osim u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda (osim strojeva i opreme) koja je povećala izvoz 23 posto. Izvoz rafiniranih naftnih proizvoda smanjen je istodobno za 1,1 posto,  a i izvoz strojeva i uređaja pao je 1 posto.Rastom izvoza  prerađivačke industrije prednjačila je djelatnost opskrbe električnom energijom, a najveći pad, očekivano, i dalje se bilježi kod izvoza brodova. U odnosu na prvih pet mjeseci 2012. vrijednost izvoza tzv. ostalih prijevoznih sredstava manja je za trećinu ili za 700 milijuna (1,3 prema 2 milijarde kuna).

Brodovi kao izvozni uteg 
Pad izvoza brodova uvelike je pridonio i padu vrijednosti ukupnog robnog izvoza Hrvatske koji je dosegnuo 27,3 milijrde kuna i u odnosu na usporedivi lanjski okopnio je oko 1,2 milijarde kuna ili 4,5 posto. Ukupni uvoz, pak, ove je godine od lanjskog manji oko 1,6 milijardi kuna, ali kako se tu radi o 50-ak milijardi kuna, uvoz je okopnio samo 3 posto. Na kraju svibnja je, dakle, ukupni manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske premašio 22,3 milijarde kuna, ili 2,9 milijardi eura. U odnosu na godinu prije petomjesečni je deficit izraženo u kunama 1,3 posto manji, a u eurima je smanjenje 1,8 posto.

Izvor: Poslovni

 

 

Odgovori