Za one koji prate tržište dionica, nije neka novost da su dionice industrije i tvrtki povezanih s umjetnom inteligencijom zadnjih godina u enormnom rastu. Naravno, stručnjaci predviđaju i daljnji rast te još veću prodaju, a posebice se to odnosi na industriju određenih komponenti i čipova. Vjerujem da je donekle poznata činjenica kako su specifični čipovi temelj za generativnu umjetnu inteligenciju, a jedna tvrtka prednjači u toj vrsti proizvodnje. Radi se o Nvidiji. Naime, ova tvrtka sa sjedištem u Kaliforniji ima tržišnu vrijednost od oko 1,7 bilijuna dolara i zasjenila je Alphabet, čiji je vlasnik Google, kao treća najvrednija tvrtka na burzi. Još 2024. godine analitičari Goldman Sachsa dionicu Nvidije proglasili su „najvažnijom dionicom na planetu Zemlji“.
No osim ove dionice, cijeli je niz drugih koje su zanimljive, ne samo tržišno ili zato što su povezane s umjetnom inteligencijom, nego i zbog još jedne činjenice: kupuje ih aktualni američki predsjednik. Najnovije izvješće u kojemu su navedene transakcije iz Bijele kuće, detaljno opisane u dokumentima podnesenima američkom Uredu za vladinu etiku koji obuhvaćaju više od 100 stranica, navodi kupnje i prodaje u širokim rasponima. U prvom tromjesečju ove godine američki je predsjednik kupio udjele u tvrtkama u vrijednosti čak 5 milijuna dolara, uključujući i dionice spomenute Nvidije, ali tu su još i dionice Oraclea, Microsofta i nekih drugih tvrtki. Doduše, iz tog izvješća nije razvidno koliko transakcija uključuje dionice, jer za razliku od izvješća koja podnose članovi Kongresa, američki predsjednik ne mora navesti klasu imovine kojom trguje. Nedvojbeno je da najnovija financijska izvješća američkog predsjednika jasno svjedoče kako je u prvom tromjesečju ove godine obavio niz kupnji dionica i obveznica od velikih američkih tvrtki u ukupnom iznosu od desetaka milijuna dolara, a moguće i više.
Prikaz najvrednijih svjetskih kompanija u travnju 2026. godine prema podacima MarketCapa izraženih u milijardama dolara / Izradio Marko Picek / PIXSELL
Svjedočili smo povijesnom dolasku američkog predsjednika u dvodnevni posjet Kini, ali oni koji dodatno prate ove teme, mogli su primijetiti još jedan zanimljiv detalj. U pratnji američkog predsjednika bili su izvršni direktor Tesle Elon Musk i izvršni direktor Nvidije Jensen Huang. Odmah je, naravno, skočila i cijena dionice Nvidije na Wall Streetu, nakon što je SAD odobrio prodaju H200 čipova te tvrtke kineskim tvrtkama. I to je to. Nismo rekli ništa što se već odavno ne radi. Ipak, danas je svijet „ono što se radilo i prije“ doveo na novu, nikad prije viđenu razinu. Ne samo u munjevitom razvoju umjetne inteligencije, nego i u svim oblicima mešetarenja i hibridnih sukoba, ratova i sl.
Međutim, dodat ću ovome još jednu činjenicu koja nije uvijek dovoljno razvidna: glavno obilježje za 2026. godinu kada govorimo o zaradi tvrtki iz sfere umjetne inteligencije može se definirati izrazom „dominacija rijetkih“. Stvari ni približno nisu onakve kakvima se čine na prvi pogled. Predviđa se daljnje produbljivanje jaza između najuspješnijih i prosječnih na tržištu. U kombinaciji s rastućim cijenama dionica Nvidije, Mete, Microsofta i drugih tvrtki povezanih s umjetnom inteligencijom, zajedno s infrastrukturnim kompanijama koje grade podatkovne centre i računalne kapacitete, umjetna inteligencija stvara osobno bogatstvo u razmjerima zbog kojih sav prijašnji tehnološki napredak izgleda kao „hladno predjelo“. Možemo slobodno reći da ako pogledamo podatke u posljednjih stotinu i više godina, nikada nismo vidjeli stvaranje bogatstva ovakve veličine i ovolikom brzinom.
