Dva mjeseca uoči otvorenja obnovljenog dvorca Erdödy u Kerestincu, gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec otkrio je da u osvježenom prostoru neće biti mjesta za „laži“ iz „crvene tvornice“. Odbacio je „mit o krvavom ustaškom dvorcu“ i ocijenio da je neprihvatljivo govoriti o Kerestincu kao o mjestu stratišta i mučenja u Drugom svjetskom ratu. Povijesne činjenice o ustaškom zatvoru, a potom i pokušaj proboja zatočenika u julu 1941., načelnik je nazvao stigmatizacijom, laganjem i blaćenjem.
I baš kako je najavio, na svečanom otvorenju obnovljenog dvorca 14. septembra nitko nije trošio riječi i vrijeme na taj mračni period. Sve o čemu su govorili načelnik Zurovec, premijer Andrej Plenković i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek može se svesti na banalnu zadivljenost slojevitom arhitekturom i grofovskom obitelji Erdödy koja je izgradila zdanje u Kerestincu u 16. stoljeću te općenito bajkovitu interpretaciju Srednjeg vijeka.
Izvjesno je da će budući posjetitelji ostati uskraćeni za potpune informacije jer će im se servirati isključivo uljepšana i dovoljno daleka povijest. Zanimljivo je da se i u medijima koji su pratili otvorenje prešućuje pretvaranje dvorca u tamnice minimalno dva puta: 1941., ali i 1991. godine. U posljednjem ratu ove zidine su služile kao „konačište ratnih zarobljenika“, gdje su zajedno s civilnim stanovništvom mučeni i seksualno zlostavljani.
U novembru 2011. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv Stjepana Klarića, zapovjednika logora te pripadnika HV-a Dražena Pavlovića, Viktora Ivančina, Željka Živeca i Gorana Štrukelja, zbog sumnje da su počinili ratni zločin nad ratnim zarobljenicima. U februaru 2015. započelo je ponovljeno suđenje, a presuda za ratni zločin donijeta je u martu 2016. Stjepan Klarić je na kraju osuđen na četiri i pol godine, Viktor Ivančan na tri, Dražen Pavlović i Željko Živec na dvije, a Goran Štrukelja na jednu godinu i pet mjeseci zatvora.
Kad se govori o povijesti Kerestinca, kao što su, onda ta povijest treba uključivati sva razdoblja i sve činjenice, pa i one teške, a ne samo one odabrane koje se sviđaju vlastima, kaže Tena Banjeglav iz Documente
Voditeljica Documente Tena Banjeglav smatra sramotnim i štetnim izostavljanje negativnih dijelova povijesti dvorca u Kerestincu.
– Ako se već radi prostorija u kojoj će se informirati posjetitelji dvorca, a posebno mladi o njegovoj povijesti, onda ta povijest treba uključivati sva razdoblja i sve činjenice, pa i one teške, a ne samo one odabrane koje se sviđaju vlastima – govori Banjeglav.
Ona je podsjetila da komemoracije tamošnjih događaja iz 1941. organiziraju antifašističke udruge bez podrške lokalnih vlasti. Ove godine u julu tamo su bili predstavnici Grada Zagreba, ali ne i lokalni predstavnici, govori voditeljica. Štoviše, svega nekoliko dana nakon obilježavanja 85. godišnjice proboja zatočenika iz Kerestinca, načelnik Zurovec se putem društvenih mreža obračunavao s „crvenom tvornicom laži“.
– Takav stav jasno se može iščitati i iz govora lokalnih vlasti na otvorenju dvorca, kao i onih državnih te iz činjenice da postojanje niti jednog od spomenutih logora nije spomenuto. Ispred dvorca se od 1961. nalazi ploča s imenima žrtava iz 1941. I nakon obnove, ona i dalje stoji te je u dobrom stanju. Lokalno nitko ne brine o lokacijama iz Drugog svjetskog rata, kako o Kerestincu, tako i o Rakovom Potoku i drugim lokacijama koje se nalaze na području Grada Samobora, općina Svete Nedelje, Stupnika i drugih. Svaki poziv i dopis završava bez odgovora ili dolaska na komemoraciju, što samo za sebe govori o tome koliko je lokalnim vlastima stalo do žrtava i obilježavanja lokalnih mjesta stradanja – zaključuje Tena Banjeglav.
