Nakon što se već dva tjedna na hrvatskoj kulturnoj sceni forsira cenzura, otkazuju se festivali i projekcije filmova, Nacional je istražio zašto umjetničke organizacije ne reagiraju, zašto šute o tome u trenutku kad šutjeti ne bi smjeli jer je najviše ugroženo njihovo pravo na rad
Nakon što se već dva tjedna intenzivno na hrvatskoj kulturnoj sceni provodi cenzura, otkazuju se festivali i projekcije filmova – kao što je festival Nosi se u Benkovcu i projekcija filma ”Mirotvorac” u Zadru – a najavljuju se i daljnje akcije koje dovode do zabrane prije svega umjetničkih sloboda i prava na rad, Nacional je istražio zašto umjetničke organizacije uglavnom ne reagiraju, zašto šute o tome u trenutku kad šutjeti nikako ne bi smjele jer su najviše ugrožene upravo njihove slobode i pravo na rad. Nacional je ta pitanja poslao na 15-ak adresa umjetničkih organizacija koje okupljaju umjetnike iz svih grana – glazbe, filma, kazališta, dizajna, arhitekture, plesa, nezavisne umjetnike – ali i na adresu Matice hrvatske. Odgovorilo je njih samo nekoliko, uglavnom s jasnim naznakama da konkretnijih akcija neće biti. U razgovoru sa sedam istaknutih ”kulturnjaka” koji su za ovu prigodu ostali anonimni, Nacional je saznao da je razlog šutnje taj što je riječ o ”najgorim poslušnicima u društvu”, da je ”epohalno skandalozna ova šutnja, ali nije neobična jer ih je ministrica sve ”postrojila i daje ogromne pare za njihove festivale i proslave”, pa primjerice jedan od komentara je i da ih se ”toliko uhljebilo u te urede da ih se ne može prebrojati”.
Jedino umjetničko društvo koje je – reagirajući na ”slučaj Benkovac” – snažno i konkretno odmah reagiralo jest Hrvatsko društvo pisaca HDP. To je strukovna organizacija pisaca utemeljena 2002., nakon raskola u Društvu hrvatskih književnika, a ima oko 300 članova. Oni su 29. kolovoza poslali ”Otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske”, u kojemu su istaknuli da HDP najoštrije osuđuje recentna događanja oko i nakon festivala Nosi se u Benkovcu kao još jedan brutalan napad na kulturu, umjetnost i slobodu govora:
„Apsolutno je neprihvatljivo da skupine građana, koje sebe nazivaju braniteljima i navijačima, silom sprječavaju umjetnička nastojanja oko izgradnje boljeg društva, poput ovog festivala. Nakon onemogućavanja benkovačkog festivala represije su već krenule prema šibenskom Fališu i korčulanskom KaPu, otvorile vrata nedvosmislenim prijetnjama sa životnom ugrozom književniku Miljenku Jergoviću, pa možemo očekivati da će se zastrašivanja nastaviti i prema drugima. To je put k umjetničkoj autocenzuri, goroj od svake cenzure.
Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, izrazila je solidarnost s organizatorima festivala s nadom da se takve situacije neće ponoviti. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL
Progovaranje i rasprava o problemima nužna je ako težimo boljitku za sve, ne samo za pojedince. Neobjektivna i agresivna denuncijacija kulturnih programa i umjetničkog stvaralaštva, samo zato što se zabraniteljima ne sviđaju neka imena (o programima, dokazano, nemaju nikakve spoznaje), a naročito prešutno odobravanje takvih ekscesa, vode prema propadanju društva i stanju iz kojeg će biti teško izići.
Zato tražimo od Vlade Republike Hrvatske, a naročito od Ministarstva kulture i medija da provođenjem zakona zaustave ove sada već sustavne napade na kulturu, jer je bez čvrstog stava uskoro neće ni biti u obliku kakav bi morala imati kao prostor umjetničke slobode i društvenog dijaloga.“
Ovim obraćanjem, istaknuli su u HDP-u čiji je predsjednik Edi Matić, traže hitno postavljanje granica agresiji kako bismo zaštitili kulturu koju gradimo i koja se temelji na osnovnim načelima demokratskog društva – na slobodi izražavanja, pluralizmu mišljenja i poštovanju ljudskih prava. Kultura i umjetnost nisu i ne smiju biti taoci nasilnih skupina. Svako nasilje, zastrašivanje i onemogućavanje kulturnih događanja izravno je nasilje nad demokracijom. Njihova zaštita je zaštita same demokracije i dostojanstva građana Republike Hrvatske, stoji u ”Otvorenom pismu Vladi RH” koje je poslalo Hrvatsko društvo pisaca.
Spomenuti benkovački festival Nosi se 22. kolovoza prekinula je grupa građana predvođena Nediljkom Gendom iz Udruge hrvatskih dragovoljaca Benkovac, a uslijedila je i najava istog scenarija u Šibeniku, kad su neke braniteljske udruge zaprijetile da će spriječiti održavanje još jednog festivala, Fališ. To se nije dogodilo jer su Željko Burić, gradonačelnik Šibenika, i Sandro Santini, zapovjednik šibenske policije, odbili prihvatiti da se u demokratskoj Hrvatskoj, za koju su se uostalom branitelji borili, ne mogu održavati festivali, pogotovo oni koji se financiraju javnim novcem, odnosno koje financira Ministarstvo kulture i medija.
Benkovački festival Nosi se 22. kolovoza prekinula je grupa građana predvođena Nediljkom Gendom iz Udruge hrvatskih dragovoljaca Benkovac. FOTO: Sime Zelic/PIXSELL
Neshvatljivo je da se to i dalje događa, pa je u Zadru, primjerice, prošlog tjedna otkazana projekcija dokumentarnog filma ”Mirotvorac”’ Ivana Ramljaka, a neke braniteljske udruge koje podršku imaju i u Tomi Medvedu, ministru branitelja i potpredsjedniku Vlade, najavljuju prosvjede i razne druge akcije protiv svih onih koji se, prema njihovu mišljenju, prema Domovinskom ratu ne odnose s poštovanjem. Na sve ove dosad nečuvene zabrane ”lijepo” se nadovezao prošlotjedni dopis Hrvatskog društva likovnih umjetnika, točnije ”Preporuke Upravnog odbora HDLU-a umjetnicima/icama članovima/icama HDLU-a koji realiziraju radove u javnom prostoru”. U tom se dokumentu, na zaprepaštenje i nevjericu mnogih, likovnim umjetnicima otvoreno nalaže cenzura. Posebno se to odnosi na preporuku da ”u slučaju da se umjetničko djelo realizira u okruženju u kojem bi zbog teme ili sadržaja moglo izazvati društvene/svjetonazorske prijepore ili konflikt provjere s organizatorima jesu li različite društvene skupine, kod kojih je moguć prijepor, prethodno senzibilizirane za realizaciju umjetničkog djela”.
Ovakvo skandalozno priopćenje neke umjetničke udruge koja djeluje u državi članici Europske unije naišlo je na osudu mnogih, posebno umjetnika. No isti ti umjetnici drugih struka nisu se baš iskazali kad je u pitanju zaštita sloboda, posebno umjetničkih sloboda koje zastupaju. Međutim, neki su barem poslali odgovore na pitanja. Nataša Antulov iz SPID-a, Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela, koji ima 121 redovnog člana i 23 pridružena, poslala je ovaj odgovor:
„Što se tiče festivala Nosi se, SPID je objavio reakciju iste večeri, nakon što je otkazana predstava ‘Ubu Ovo Ono’. Prije svega, zato što su u program uključeni naši članovi koje želimo i moramo zaštititi, zatim zato što je napadnuta novinarka Melita Vrsaljko, s kojom iako nije naša članica, dijelimo područje borbe i naposljetku nam je bio cilj simbolički zaštititi zajednicu koja ne misli da bi osobe koje ni na koji način ne sudjeluju u kreiranju kulturnih programa trebali krojiti kulturne politike RH, pogotovo u situaciji u kojoj su svi ti sadržaji odobreni od Ministarstva kulture i medija.
Otvorena pisma Vladi RH u ovom trenutku smatramo više simboličkim gestama nego stvarnim političkim alatima. Nažalost, instrumentaliziraju se braniteljske udruge i mali kulturni festivali kako bi se održao privid ‘javne rasprave’ i kako bi ChatGPT neumorno ispisivao rečenice o toleranciji, ali i kako bi se skrenula pažnja s činjenice da se i u kontekstu skrbi za branitelje kao i u skrbi za kulturu i medije ne čini dovoljno. Najviše se štedi na kulturi, medijima i socijali i sada te dvije pozicije ulaze u sukob iako mnogi branitelji, lokalne zajednice i festivali u Benkovcu i Šibeniku imaju više zajedničkih problema nego što im se na prvu loptu čini. Fališ je tu dobro taktizirao, naglašavajući da nema nikakvog sukoba, i da festival ide dalje.“
Edi Matić, predsjednik Hrvatskog društva pisaca, jedine umjetničke organizacije koja je reagirala ‘Otvorenim pismom Vladi RH’. FOTO: Ivana Ivanovic/PIXSELL
U tom smislu, kaže Nataša Antulov, SPID zasad ne planira igrati igru formalnih apela jer tvrdi da problem nije u nedostatku informacija, nego u nedostatku političke volje da se stane iza onoga što Hrvatska stvara. Riječ je o umjetničkim radovima za koje se svi, ističe, možemo složiti da su sjajni i da možemo na njih biti ponosni i kao vjernice i kao ateistkinje i kao domoljubi i kao kozmopoliti, kao ratne veteranke ili netko tko sada ima 20 godina:
„Što se tiče uputa HDLU-a, tu je situacija nešto kompleksnija zato što u njoj možemo prepoznati uporabu jezika koji dolazi s lijevih pozicija, odnosno pozicija koje bismo prije mogli zateći na sveučilištu Ivy League, nego u pravilniku HDLU-a. Kada izmjestimo stvari izvan konteksta, konkretno, Amerike u kojoj živi toliko i toliko različitih etniciteta, koja ima bolnu povijest rasnih politika i tako dalje, kada takvu političku sliku preselite u Hrvatsku, zateći ćete drugačiju situaciju. E sad, u kakvoj su relaciji godine 2025. domoljubni osjećaji Nediljka Gende i problemi indijske studentice na Harvardu, to je teško objasniti. U svakom slučaju dopis HDLU-a djeluje kao aproprijacija lijevih politika i retorike koje se najvjerojatnije odnose na skupine tzv. desnog političkog spektra, odnosno vrlo je moguće da su osjećaji i senzibiliteti o kojima se tu piše oni ‘vjerski’, ‘domoljubni’ i tako dalje.“
Kad je riječ o odgodi ili otkazivanju projekcije filma ”Mirotvorac” u Zadru, Nataša Antolov kaže da nije sasvim jasno što se dogodilo. Moguće je, kaže, da je film otkazan zbog pritisaka, ali ne postoji jasna potvrda te tvrdnje:
„’Mirotvorac’ je sjajan, sjajan film, koji osim što je dobio Zlatnu arenu, glavnu filmsku nagradu u Hrvatskoj, priča priču o čovjeku koji je vjerovao u mir. Riječ je o filmu u kojem se koriste arhivske snimke HRT- a koje nikada nisu puštene u javnost i koji nudi drugačiji pogled na dominantne narative koji su oblikovali ovo društvo. Već smo stajali i stajat ćemo u obranu umjetničke slobode i prava na rad i to, prije svega, kroz organizirano djelovanje, radionice, diskurzivne programe, suradnje s drugim strukovnim organizacijama, javne kampanje.“
‘Neobjektivna i agresivna denuncijacija umjetničkog stvaralaštva, samo zato što se zabraniteljima ne sviđaju neka imena, a naročito prešutno odobravanje toga, vode ka propadanju društva’, kažu u HDP-u
Silvia Marchig iz Udruge plesnih umjetnika Hrvatske (UPUH), koja ima 227 članova, poslala je šture odgovore:
„UPUH svojim djelovanjem i svakim javnim istupom djeluje u smjeru obrane umjetničkih sloboda te smatra slobodu izražavanja neodvojivu od demokratskog, civiliziranog sustava u kojem živimo. Dovoditi u pitanje umjetničke slobode u 21. stoljeću smatramo anakronim i potpuno promašenim. Svojim djelovanjem nastavit ćemo štititi svoje članove i njihov umjetnički i ljudski integritet, u skladu s Ustavom i zakonima RH.“
Matija Štahan, tajnik Društva hrvatskih književnika (DHK), s 518 članova, kaže da DHK nema komentara na ovakve zabrane ili pokušaje zabrana festivala koji se financiraju javnim novcem. Kako je rekao, Društvo hrvatskih književnika uvijek, načelno, i kada medijska pozornost nije usmjerena na stvarne i izmišljene skandale namijenjene povećanju čitanosti ili moralnoj ucjeni, stoji na strani umjetničkih sloboda, slobode izražavanja i prava na rad umjetnika, napose hrvatskih književnika:
„DHK je strukovna udruga koja okuplja hrvatske književnike, kritičare, povjesničare književnosti i književne teoretičare. Svrha postojanja DHK promicanje je hrvatske književnosti, zaštita hrvatske književne i jezične baštine te zagovaranje autorskih prava hrvatskih književnika. Obrana umjetničkih sloboda i slobode izražavanja utkana je u djelovanje DHK od njegova osnutka 1900. Za razliku od mnogih drugih udruga u Hrvatskoj, DHK se ne bavi političkim aktivizmom. Iz tog razloga, odražavajući pluralitet stajališta vlastita članstva, uprava DHK nije se opredijelila za komentiranje tema o kojima pitate. Osobno držim da za javnom artikulacijom stajališta DHK kao cjeline treba doći onda kada je neki naš član ugrožen, pa smo zato poslali priopćenje o prijetnji Miljenku Jergoviću. Sve ostalo je, po mojem mišljenju, politikantstvo.“
Ivana Bakal predsjednica je Upravnog odbora ULUPUH-a, Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, nevladine, neprofitne strukovne organizacije s oko 1400 članova u sedamnaest sekcija koja ove godine slavi 75. godišnjicu djelovanja. Kako kaže, povijest je pokazala kako su mnoge zabrane kontraproduktivne, pogotovo ako se radi o umjetnosti i umjetnicima:
„Izražavamo stoga zabrinutost zbog eskalacije pritisaka na demokraciju i na umjetničke projekte. Živimo u 21. stoljeću u kojem smo priželjkivali toleranciju, mir i slobodu izražavanja, a ne ratove, bolesti, pritiske i iskaze netrpeljivosti ili napade putem društvenih mreža i medija na umjetnost i umjetnike. Svi se zajedno, kao pojedinci i društvo, umjetnici i građani, moramo zalagati za bolje danas i još bolje sutra. Moramo jasno pokazati da smo nešto naučili iz povijesti i ne dozvoliti da budemo zemlja okrenuta samo prošlosti. Kultura i umjetnost su ono što čini svaku zemlju osobitom i to je ono bez čega se ne može, a o tome svjedoče Sokrat, Platon, Aristotel, Da Vinci, Držić, Shakespeare, Bošković, Molière, Tesla, Picasso, Meštrović, Papandopulo i mnogi drugi veliki svjetski i hrvatski umjetnici i mislioci.“
‘Izražavamo zabrinutost zbog eskalacije pritisaka na demokraciju i na umjetničke projekte. Kultura i umjetnost su ono što čini svaku zemlju osobitom’, kaže Ivana Bakal iz ULUPUH-a
Ivana Bakal kaže da je svima Ustavom zajamčeno pravo na rad. Smatra da ne treba dizati tenzije, nego treba prepustiti struci da stvara umjetnost i da evaluira doprinos umjetnika, kao i do sada:
„Moramo misliti na naše mlade i njihovo mjesto u društvu te ih umjetničkim stvaralaštvom poticati na kritičko promišljanje povijesti i svijeta koji ih okružuje. U redu je propitivati, ponekad i provocirati, ali ne vrijeđati i omalovažavati. Za nas je demokracija društvo napretka i rasta, a ne društvo koje nas je zaustavilo u vremenu i prostoru.“
Marko Gregur, tajnik Hrvatskog društva dramskih umjetnika (HDDU), koje ima 1300 članova, kaže da je HDDU već reagirao na događanja u Benkovcu, istaknuvši da žali zbog incidenta koji se dogodio. To se odnosi na status na Facebooku koji nije dobio pretjerano dobre komentare. Status glasi:
„Hrvatsko društvo dramskih umjetnika žali zbog incidenta koji se dogodio prilikom otvorenja festivala Nosi se u Benkovcu. Sloboda umjetničkog izražavanja pravo je svakog pojedinca i ukazuje na razinu demokracije pojedinog društva. Ovakvi pritisci podsjetnici su na neka prošla vremena u kojima je samo određena skupina ljudi imala pravo odlučivati o društvenim i umjetničkim vrijednostima. Domovinski rat kojim je stvorena samostalna Hrvatska temelj je demokratskog uređenja i poštivanja različitih vrijednosti pa i onih umjetničkih.“
Iako su članovi HDDU-a međusobno dijelili ovaj status, ta izjava zapravo je ostala neprimjetna i nedovoljno konkretna, a neki komentari iz redova dramskih umjetnika govore mnogo. Primjerice, redateljica Franka Perković najprije je komentirala ”a jeste zauzeli stav smrzla sam se”, da bi nakon toga dodala i ”mi smo Društvo trezvenih i principijelnih, uostalom mi znamo napamet Krležu, a Krleža je, kao što se zna, davno sve rekao pa mi sad možemo vječno u miru trezveno šutit”.
Marko Gregur, tajnik Hrvatskog društva dramskih umjetnika, kaže da je sloboda umjetničkog izražavanja pravo svakog pojedinca. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO
Gregur za Nacional kaže da je sloboda umjetničkog izražavanja pravo svakog pojedinca i ukazuje na razinu demokracije pojedinog društva:
„Ovakvi pritisci podsjetnici su na neka prošla vremena u kojima je samo određena skupina ljudi imala pravo odlučivati o društvenim i umjetničkim vrijednostima. Branitelji su se u Domovinskom ratu borili za samostalnu, demokratsku i slobodnu Hrvatsku, što podrazumijeva pravo na svaku pa i umjetničku slobodu te poštovanje različitih vrijednosti.
Važno je uspostaviti dijalog i voditi brigu o drugome i drugima, pogotovo o slabijima. Kaže se da moja sloboda završava tamo gdje počinje tvoja – na tom tragu pozivamo da se smire strasti i da unatoč različitim stajalištima poštujemo demokratske vrijednosti i pravo na različito mišljenje te zajedno gradimo još bolju i pravedniju Hrvatsku.“
Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija koju su više puta prozvali zabranitelji, protiveći se tome što upravo Ministarstvo financira kulturne festivale koji njima nisu baš po volji, za Nacional kaže da ponavlja već objavljenu izjavu, kojom je odmah osudila bilo kakav oblik nasilja ili prijetnje i prekidanje bilo koje kulturne manifestacije koja se odvija godinama i koja je sufinancirana javnim sredstvima grada, županije, Ministarstva kulture i medija i drugih. U Ministarstvu kulture i medija kažu da je ministrica izrazila solidarnost s organizatorima, sudionicima i publikom s nadom da se takve situacije neće ponoviti ni u Benkovcu niti bilo gdje drugdje u Hrvatskoj:
„Ministrica je istaknula je i kako svaki umjetnik, svaki novinar kao i svaki drugi građanin Republike Hrvatske ima pravo svoje stavove slobodno javno iznositi što je zajamčeno Ustavom i zakonima naše zemlje. Podsjetila je i kako je u demokratskom društvu legitimno izražavati neslaganje s drugačijim stavovima ili svjetonazorima, ulaziti u polemike, izražavati i javno protivljenje, međutim, upozorila je kako je potpuno neprihvatljivo prijetiti ili ugrožavati sigurnost bilo kojeg sudionika bilo kojeg kulturnog ili drugog javnog događanja.
Ministrica je podsjetila i kako se Hrvatska prije više od trideset godina plebiscitarno odlučila napustiti jednopartijski sustav koji je propisivao što i kako smijemo misliti, pisati ili govoriti i kako slobodu koju baštinimo moramo u prvom redu zahvaliti hrvatskim braniteljima koji su nam je svojom žrtvom omogućili. ‘Upravo zbog toga, i danas smo svi pozvani te demokratske vrijednosti čuvati i razvijati’, zaključila je ministrica i pozvala sve sugrađane, ako se ne slažu ili im smeta neki sadržaj ili neko događanje, da svoje stavove iznose u duhu uvažavanja, poštovanja jednih prema drugim, poštovanja različitih mišljenja i uvijek sa sviješću da u demokratskoj državi moramo osigurati taj prostor slobode.“
Ivana Bakal predsjednica je Upravnog odbora ULUPUH-a, Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. FOTO: Matija Habljak/PIXSELL
