Lucrezia Carnelos on Unsplash
Hrvatska je po čitanju ispod prosjeka Europe, dijeli 23. mjesto s Portugalom, a manje čitaju samo Talijani, Bugari, Rumunji i Ciprani, rezultati su istraživanja predstavljenog ranije ove godine. Barem jednu knjigu u godinu dana pročitalo je tek 37 posto hrvatske populacije. Za hrvatski standard natprosječno se čita u Istri i primorju, sunčanijim i južnijim dijelovima zemlje. Osim njih, više od prosjeka čitaju žene, visokoobrazovani i oni s visokim primanjima.
Ovo nije trend specifičan samo za Hrvatsku. Svakodnevno čitanje iz užitka palo je za 40 posto u posljednjih 20 godina, prema novoj studiji objavljenoj u srijedu u časopisu iScience. Podaci za SAD navode da su ljudi s nižim prihodima ili obrazovanjem te ljudi u ruralnim područjima doživjeli najveći pad, što naglašava rastuću razliku u pristupu čitanju.
Sarah J. Maas, Freida McFadden i Emily Henry – mogu li ove popularne autorice udružiti snage i spasiti stvar od ogromnog pada čitanja iz užitka?
Čitanje iz užitka važno je iz mnogo razloga, uključujući kritičko razmišljanje i razvoj empatije, ali nije sve izgubljeno. Stručnjaci kažu da postoje alati za povratak čitanju, a put predvode romansa, misterija i fantastika.
Što god volite čitati može biti dobro za vas
Opći trendovi čitanja iz zadovoljstva možda su u padu, ali bilo je uspjeha u divljoj popularnosti serijala, knjiških klubova i razgovora o knjigama na društvenim mrežama.
Žanrovske knjige, posebno romansa, fantastika i misterija, doživjele su porast popularnosti, trend koji ističe dvije ključne strategije za više čitanja: “Pronalaženje onoga što vam se sviđa i stvaranje zajednice”, rekla je Cybil Wallace, koja je prije radila na CNN-u, a sada je glavna urednica Goodreadsa, web stranice na kojoj čitatelji prate svoje čitanje i dijele preporuke s drugima.
“Možda volite ugodan ljubavni roman, debelu povijesnu knjigu, poslovno štivo ili visoku književnost – što god volite čitati može vam ponuditi korist“, rekla je.
“U mnogim aspektima, čitanje je vježbanje za mozak“, rekla je Teresa Cremin, profesorica obrazovanja i sudirektorica Centra za pismenost i socijalnu pravdu na Otvorenom sveučilištu u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Blaz Photo on Unsplash
Čitanje može zahtijevati duboko kritičko i kreativno razmišljanje, kao i njegovati kognitivno strpljenje ili održivu koncentraciju, dodala je. Uključivanje u alternativne svjetove, povijesti, kulture i iskustva kroz izmišljene likove može biti korisno u razvoju suosjećanja i empatije.
Iako čitanje u slobodno vrijeme može kognitivno jačati, također je korisno za opuštanje i smanjenje stresa, rekla je koautorica studije dr. Jill Sonke, koja trenutno radi kao viša suradnica za američku kulturnu politiku na Sveučilištu Stanford. Ona je sudirektorica EpiArts Laba, Nacionalne zaklade za istraživanje umjetnosti na Sveučilištu Florida u partnerstvu s University College London.
Ova je korist posebno ključna u digitalnom dobu – ljudi imaju puno stresa, ali manje slobodnog vremena, dodala je Sonke, koja je ujedno i direktorica istraživačkih inicijativa i profesorica istraživanja na UF Centru za umjetnost u medicini.
Pristupačnost knjiga čini ih korisnim načinom bavljenja umjetnošću i kulturom – knjižnice, knjižare i online resursi često su dostupniji od galerija i kazališta, dodala je. “Čitanje pruža priliku da se odmaknemo od svakodnevnih životnih pritisaka, opustimo se i uronimo u sebe”, rekla je Cremin.
Čitanje je ključno za djecu
“Koristan korak u odgoju čitatelja jest biti sam čitatelj”, istaknula je Cremin.
“Kad se odrasli pozicioniraju kao drugi čitatelji, moje vlastito istraživanje pokazuje da oni modeliraju vrijednost i zadovoljstvo koje pronalaze u vlastitom pismenom životu i uvode mlade ljude u takve užitke”, rekla je.
Srećom, studija nije pokazala nagli pad čitanja djeci, ali obitelji još uvijek ne čitaju dovoljno zajedno.
Od više od 236 000 ljudi u studiji, 20 posto imalo je djecu kod kuće mlađu od 9 godina, ali samo 2 posto čita s djecom.
Michał Parzuchowski on Unsplash
“Znamo da je za djecu čitanje povezano s pripremom za čitanje, pripremom za rano obrazovanje, a povezano je i s postignućima u čitanju kasnije. Naravno, te obrazovne implikacije su zaista značajne i mislim da postaju još značajnije kako ulazimo u ovo doba umjetne inteligencije“, smatra, piše CNN.
Ali, učenje nije jedini razlog zašto je čitanje ključno za djecu. “Moja motivacija za čitanje djeci svakako je bila vezana uz obrazovna postignuća i spremnost, ali to je bilo zaista važno vrijeme povezivanja u našoj obitelji, a također znamo da je povezivanje s djecom jako važno za njihovu dobrobit”, dodala je.
Uživanje djece u čitanju ključno je za rješavanje društvenih nejednakosti, rekla je Cremin.
Ponovno učiniti čitanje cool
“Iako je važno da obrazovni sustav poveća pristup čitanju u školama, putem knjižnica i drugih strukturnih promjena, postoje i stvari koje vaša obitelj može primijeniti kod kuće”, rekla je Cremin.
“Samo naprijed, nabavite audioknjigu ili e-knjigu ako je pristupačnija i odvojite vrijeme bez telefona kako bi obitelj ili prijatelji mogli okupiti zajedno i čitajte naglas ili jedni pored drugih”, rekla je.
“Ako još niste pronašli svoj žanr, pokušajte pogledati filmove, serije ili druge kulturne elemente u kojima uživate i pronađite knjige koje odgovaraju tim interesima”, dodala je Wallace.
U čemu god uživate, vjerojatno ćete pronaći zajednicu oko toga, što je bitno za izgradnju navike čitanja. Bilo da se okupljate s grupom prijatelja, komunicirate s drugim čitateljima na stranici društvenih mreža ili pratite podcast, pronađite ljude s kojima se možete povezati putem knjiga, naglasila je Wallace.
“Samo čitanje je vrlo usamljeno: Sjedite sami satima s knjigom. Ali, mislim da je proces pronalaženja knjiga, dijeljenja knjiga, razgovora o knjigama zapravo druga strana toga”, zaključila je.
