Gospodarstvo bloka slabi zbog smanjene suradnje s Rusijom, rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško
Odluka EU-a o smanjenju energetske i trgovinske suradnje s Moskvom zbog sukoba u Ukrajini koštala je blok više od 1 bilijun eura (1,15 bilijuna dolara), rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško.
U intervjuu za Izvestiju u ponedjeljak, Gruško je rekao da se brojka temelji na raznim stručnim procjenama ekonomskih posljedica odluke EU-a da nametne Rusiji neviđene sankcije, dodajući da to uzima u obzir izgubljenu dobit od energetske i trgovinske suradnje.
Prema Grušku, trgovina između EU i Rusije pala je s 417 milijardi eura (482 milijarde dolara) u 2013. na 60 milijardi eura (69 milijardi dolara) u 2023. i sada se „približava nuli“. Dodao je da je europsko gospodarstvo nakon toga pretrpjelo udarac i gubi konkurentnost.
„Prirodni plin u Europi je četiri do pet puta skuplji nego u SAD-u, a struja je dva do tri puta skuplja“, rekao je. „To je cijena koju Europa mora platiti za prekid svih ekonomskih kontakata s Rusijom.“
U lipnju je ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da je odbijanje ruske isporuke plina koštalo zemlje EU oko 200 milijardi eura (231 milijardu dolara). Krajem 2024. ruski dužnosnici također su procijenili da su ukupni gubici EU-a povezani sa sankcijama protiv Rusije dosegli 1,5 bilijuna dolara. U međuvremenu, Moskva je izjavila da je stekla „određeni imunitet“ na zapadne sankcije.
Gruškovi komentari dolaze nakon što je EU dogovorila trgovinski sporazum sa SAD-om, koji obvezuje blok na kupnju velikih količina američke energije - za koju Moskva tvrdi da će imati puno veću cijenu od one koju nudi Rusija - i nameće 15% carina na ključni izvoz EU-a. Brojni političari EU-a opisali su sporazum kao jednostran i štetan za interese bloka.
Komentirajući sporazum između SAD-a i EU-a, Putin je tvrdio da je EU u biti izgubio svoj politički suverenitet i da to izravno vodi gubitku ekonomske neovisnosti.
EU je počeo nametati sankcije Rusiji 2014. godine, nakon početka ukrajinske krize, a drastično ih je proširio 2022. godine. Mjere su usmjerene na bankarstvo, izvoz energije i druge industrije. Moskva smatra sankcije nezakonitima, tvrdeći da krše međunarodna trgovinska pravila i štete globalnoj gospodarskoj stabilnosti.
