Ljeto s kišom

Izgleda da ćemo ove godine imati i kišovito ljeto, što znači i ne baš pretoplo ( kada kiša padne odmah je hladno, ne smijem se ni sjetiti ona dva dana paklenih temperatura s ovoliko vlage, ali u prosjeku i nije za sad neko ljeto), no jedino što možemo je prilagoditi se. Jer na klimu utječemo, stalno, ali negativno utječu najviše oni koji su veliki, koje ne zanima ekologija. Puno ih je.
 
Utjecaj klime se osjeti jako i kod proizvodnje hrane. Poljoprivreda nije nešto što se radi stihijski ili prepusti okolnostima. To su dokazale zemlje koje izvoze velike količine hrane, a na primjer nemaju slatku vodu ili je imaju jako malo ( Izrael, Portugal, Egipat, Itd). I to utječe na klimu, no prehraniti se moramo, ratovati, vršiti kojekakve pokuse, nepotrebne letove, nuklearne ekperimente i sl. ne moramo. Već prije desetak godina su govorili o tome koliko i kako će se klima mijenjati i tomu se moglo lagano prilagođavati. Treba mijenjati kulture koje se uzgajaju, raditi navodnjavanje i odvodnju viška vode. Natkrivati usjeve, praviti staklenike i sl.Znam da kod nas sve ide sporo i teško, ali morat ćemo se malo mijenjati s okolnostima. Sreća je što uvijek neke kulture dobro rode. Pa ako kiša smeta rajčici, paprika je voli. U proljeće smeta trešnjama i jagodama, no zato su grašak i mahune nikad bolje. Uvijek nešto dobro rodi i kod nas se očito na to oslanjaju.
 
Danas ću o Kopru koji sam spomenula prošli puta. To je trava koja ima divan miris i okus, širi se kao korov pa ga neki i ne vole jer ga se mora kontrolirati i plijeviti stalno. Možda ne znate da liječi puno bolesti pšenice i ječma na poljima! No u vrtu ga možete pokušati malo obuzdati u nekim posudama ili kutu vrta malo ograditi ako ostalo možete na pr. kositi.
 
No koliko je kopar zdrav i ljekovit, kada to znate zanemariti ćete to što raste po svuda. Osim sto je poznato da smanjuje nadutost ( spada u porodice s komoračem) pa se daje djeci i odraslima za smirivanje stomačnih tegoba. Bio je poznat u staroj Grčkoj i Rimu i kao lijek i kao simbol bogatstva.
Djeluje protuupalno i kao antibiotik, a neki njegovi spojevi su poznati u liječenju velikog broja gljivičnih oboljenja. List je blagog okusa i zato više u upotrebi od sjemenki, no one su također izuzetno ljekovite. Esencijalna ulja se koriste u medicini i za razne pripravke. Dobro djeluje i na psihu, za lakši san. Jača imuni sustav, bolesti dišnih puteva, diže energiju i osvježava dah. Još puno dobrobiti ima za naše zdravlje, pa ga zato često dodajte u salate, hladna jela ili na lagano ohlađena jela da mu ne smanjite svojstva termičkom obradom.
 
Recept s koprom ste imali prošli puta, no evo jedan gdje ga također možete dodati na kraju.
 

Košarice s piletinom i mladim graškom

Srednje zahtijevno.
 
SASTOJCI:
 
500 g oštrog brašna
1 jaje
1 žumanjak
250 g maslaca ( ako možete, koristite baš maslac, prhko tijesto je tako ukusnije )
malo soli
malo praška za pecivo
za nadjev:
400 g pilećih prsa bez kosti i kožice
oko 250 g mladog graška
oko 250 g mlade mrkve ( zimi možete koristiti i gotovu zamrznutu mješavinu, sada je šteta)
1 glavica crvenog luka
1 žlica začina ( kao vegeta )
500 ml vrhnja za kuhanje
list kopra (ili bosiljka ili ako to ne volite, peršina)
150 g sira, blažeg, gauda ili trapist, ja sam pravila trakice
šaku sjeckanih oraha
 

PRIPREMA:

Brašno,prašak za pecivo, sol i maslac prstima spojimo u mrvice. Dodajte jaje i žumanjak pa napravite tijesto. Umotajte u foliju i stavite u hladnjak min 30 min. Sada napravite nadjev. Ogulite mrkvu i operite grašak, pa mrkvu nasijecite na kockice veličine graška. Kuhajte u slanoj , proključaloj vodi minutu mrkvu, dodajte grašak pa kuhajte koš kratko, najbolje probajte da ostanu čvrsti.Procijedite. Na malo ulja pržite kockice luka. Kada porumene dodajte kockice piletine i neka se dobro uprže.Kada je porumenila sa svih strana, dodajte povrće i vrhnje za kuhanje. Začinite i kuhajte dvije tri minute. Maknite s vatre pa dodajte svježe nasjeckani list kopra ( kopar ide odlično uz vrhnje, ali odaberite po želji ). Neka se malo ohladi. 
Razvaljajte ga tanko, možete dio po dio, pa pravite krugove veće od kalupa, stavite u namaštene i pobrašnjene kalupe, do ruba. Višak prema van odrežite nožem. Naravno, možete peći i u jednom, velikom kalupu samo pečete duže, 45-50 min. Vilicom ga izbockajte i ako možete, stavite u hladnjak dok ne punite nadjevom. Sve možete pripremiti i kada očekujete goste, pa prije njihovog dolaska samo peći i poslužiti toplo. Sada kalupe napunite nadjevom, iskrižajte trakicama sira i pospite orasima. Pecite u zagrijanoj pećnici na 180°c oko 25 min. Vruće se teško vadi iz kalupa, ali kada se malo ohladi, ide bez problema ako ste ih dobro namazali. Poslužite mlake, ukrasite listićima začina po želji.
 

Semi Freddo s malinama ili višnjama

Ovaj hladni desert možete raditi i sa orasima, lješnjacima i bademima, malinama, jagodama i višnjom, karamelom i čokoladom. Po izboru.
 
Jednostavno.
 
SASTOJCI:
 
Osnovna mjera za cca 1l sladoleda (zapremina!)
4 žumanjka
2 bjelanjka
4 žlice šećera
2,5 dl vrhnja za šlag
100 g malina, jagoda ili višanja
100 g šećera
 

PRIPREMA:

Za voćni dodatak kuhate očišćeno voće sa šećerom na laganoj vatri, dok voda iz voća ne ispari jer ona stvara kristale leda kad se sladoled mrzne. Dobit ćete umak sa gustim sirupom. Ostavite ga da se ohladi. Ako ne volite komadiće voća, možete usitniti štapnim mikserom.
Žumanjke sa šećerom umutite u bijelu gustu masu, odvojeno mutite vrhnje za šlag, na kraju bjelanjak s malo soli.
Spojite prvo vrhnje sa žumanjcima, lagano žicom, pa dodajte po malo bjelanjke lopaticom da ostane više zraka. Na kraju dodajte ohlađeno voće, površno miješajući, ako volite da vidite strukturu sladoleda, a i arome su drugačije. Možete i izmješati da imate roza sladoled s komadićima. Stavite u plastičnu posudu s poklopcem i u zamrzivač. Oko 4 h je potrebno da se ohladi kao sladoled. Možete ga služiti kao sladoled ili ledeni desert.