Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje 5. i 6. studenoga 2026. organizirao je znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem “Kralj Ivan Zapolja (1526. - 1540.) - njegov rod, uspon i vladavina”. Članovi znanstvenog i organizacijskog odbora skupa bili su: dr.sc. Marija Karbić, dr.sc. Stanko Andrić i dr.sc. Petar Seletković (tajnik znanstvenog skupa). Ovaj znanstveni skup još jednom je pokazao koji potencijal ima Podružnica kao institucija koja analizira i sintetizira povijesnu građu. Prvi dan skupa, donio je dvije sekcije i obuhvatio, Slavonski Brod, Novu Gradišku i Zapolje. Tijekom prve sekcije svoja izlaganja imali su Marija Karbić, István Kenyeres, Petar Seletković. Teme su bile sljedeće: “Zapoljski prije Zapoljskih. Gospodari Zapolja u 13. i 14. stoljeću” - riječ je bila o plemićkim obiteljima koje su u navedenom razdoblju držale Zapolje. U ovome izlaganju  govorilo se o vlasništvu sa značajnom srodničkom povezanošću, obiteljskom te povezanošću ženidbenim vezama. Drugo je pak izlaganje izlagača iz Budimpešte naziva “The Basis of Power: Szapolyai  Family’s Estates Before 1526”. U tome izlaganju riječ je bila o vremenu kada su posjedi Zapoljskog i bogatstvo bili samo malo manji od posjeda Marije Habsburške, o čemu svjedoče izvori - registar iz sredine 16. stoljeća i knjiga računa Zapoljskih (1518 -1519.).

Sljedeće predavanje bilo je predavanje Petra Seletkovića “Familijari Zapoljskih iz Požeške, Vukovske i Srijemske županije”. Mogli smo doznati kako je sustav familijara karakterističan za ugarsko društvo razvijenoga i kasnog srednjeg vijeka. Riječ je, dakle,  o mreži odnosa između velikaša i lokalnog plemstva koja je utjecala na položaj i politički utjecaj.

U Zapolju je Ratko Ivanušec predstavio crkvu sv. Nikole gdje se moglo čuti o novim saznanjima o karakteristikama i graditeljskoj slojevitosti. Od srednjeg vijeka, ova crkva je nekoliko puta pregrađivana i obnavljana pa se tako dogodilo primjerice i u razdoblju baroka, te u 19. i 20. stoljeću. Cilj izlaganja bio je pokazati i konzervatorske opservacije o građevini. Crkva u Zapolju je važan spomenik ovoj velikaškoj obitelji a to je nužno spomenuti i u kontekstu činjenice jer se radi o jedinoj kraljevskoj obitelji iz naših krajeva.

U Gradskom muzeju Nova Gradiška Marija Mihaljević, Ana Pavleković Žeruk i Petar Seletković predstavili su “Arheološke lokalitete naselja Zapolja i bliže okolice”. Na tome području vidljiv je kontinuitet života od prapovijesti do danas. Govorilo se o konzervatorsko - arheološkim radovima i iz 2023. godine, a cilj izlaganja je bio pokazati arheološku sliku naselja.

Sljedeći dan svoja izlaganja u prvoj sekciji predstavili su: Silvija Pisk “Naša nesloga bit će propast ovog kraljevstva” - utjecaj sedmogodišnjeg sukoba Zapoljevaca na slavonski kasnosrednjovjekovni prostor, Robert Skenderović “Utjecaj Sulejmanovog pohoda 1532. godine na odnos biskupa Šimuna Erdödya i Stjepana Brodarića prema Ivanu Zapolji”.

U fokusu prvoga izlaganja bio je sukob plemića pristaša Ivana Zapolje i Ferdinanda Habsburškog nakon smrti ugarsko - hrvatskog kralja Ludovika Jagelovića, dok je drugo izlaganje donijelo kontekst drugog pohoda osmanlijske vojske na Beč i štetu koju je nanijela vraćajući se preko Slavonije, a sve zato jer je u pozadini prisutna Zapoljina suradnja s tom istom stranom zbog čega je Erdödy prešao na Ferdinandovu stranu.

Poslije ovih izlaganja uslijedila su još tri u novoj sekciji (četvrtoj). Riječ je o “Reprezentaciji moći dinastije Zapoljskih” Szabolcsa Varge koja je istraživala reprezentaciju moći obitelji Zapoljskih od njezina uspona u 15. stoljeću do njezina izumiranja. Krunidba Ivana Zapoljskog 1526. označila je vrhunac moći ove obitelji čiji utjecaj slabi nakon Mohačke bitke, sukoba s Habsburgovcima i teritorijalnih gubitaka kao i diplomatske izolacije (...).

Sljedeće izlaganje Teréz Oborni “Servants of The Dead Lord” - Croatian Nobles and Soldiers in the Service of Friar George and King John I Szapolyai, zbog odsustva izlagačice pročitao je dr.sc. Stanko Andrić. Izlaganje je donijelo pitanja i odgovore vezane za npr. Juraja Utješenovića/Utješenića - savjetnika Ivana I. Zapolja ali i ostalih plemića i vojnika u službi Zapoljskih u vremenu od 1530- ih do 1540 - ih.

Nakon ovoga izlaganja, sljedeće je bilo Petre Plantosar koja se kroz “Pečuške biskupe i Ivana Zapolja” fokusirala na važnu ulogu crkvenih prelata kroz osobitu važnost područja Pečuške biskupije smještene na područje južnih granica ugarsko - hrvatskog kraljevstva. Tada se u razdoblju od 1526. - 1540. izmjenjuju tri biskupa: Juraj II. Sulyok, Stjepan Brodarić i Ivan IV. Osječki. Sva trojica tada imaju i političku ulogu.

Posljednja, peta sekcija, bila je sačinjena od tri predavanja. Jakov Blagojević govorio je o “Južnoslavenskom” karakteru vlasti ugarsko- hrvatskog kralja Ivana Zapolje?, Stanko Andrić predstavio je temu “Kralj Ivan Zapolja u ugarsko-hrvatskoj historiografiji 16. stoljeća”, dok je Tomislav Matić predstavio temu “The Specter of a Villain - John Zapolja in the Pre-World War One Croatian Historiography”.

Dakle, prvo izlaganje je razmatralo stavove i djelovanja najznačajnijih suradnika kralja Ivana Zapolje koji su bili s područja hrvatskih povijesnih zemalja, kao što su Franjo Frankapan Cetinski, Juraj Utješenović, Stjepan Bradarić, Ivan Statilić i Juraj Srijemac. Drugo izlaganje se bavilo prikazima i ocjenama Ivana Zapolje u historiografskim djelima nastalim u 16. stoljeću, a treće je moglo također pridonijeti razumijevanju hrvatske predratne  historiografije s naglaskom na Ivana Zapoljskog.

Sudeći prema izlaganjima i temama, obuhvaćeno je jedno značajno povijesno razdoblje. Ovaj znanstveni skup okupio je različite stručnjake iz Republike Hrvatske i Mađarske. Osim izlagača s Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba i slavonskobrodske podružnice, izlagači su došli predstavljajući tako i rad različitih institucija: Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” (Zagreb), Područne konzervatorske službe Slavonski Brod, Budapest Föváros Levéltára (Budimpešta), Gradskog muzeja Nova Gradiška, ELTE Bölcsészettudományi Kutatóközpont Történettudományi Intézet - Budimpešta, Filozofskog fakulteta (Zagreb), Katoličkog bogoslovnog fakulteta  (Đakovo), Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže (Zagreb).

Zaposlenici Hrvatskog Instituta za povijest - Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje i ovim skupom pokazali su kako je moguće organizirati ovakav događaj još jednom i u Slavonskom Brodu, s vrsnim stručnjacima iz područja povijesti koje je bilo tematski uobličeno i znanstvenim pristupima raznoliko. Ovaj skup je bio važan jer se ticao velikaške obitelji koja je svoje korjene i ishodište imala u Slavoniji. Uz organizaciju ovakvoga skupa dobro bi došla medijska podrška (o događaju prije i poslije od slavonskobrodskih medija izvijestila je samo Posavska Hrvatska). Motivaciju za dolazak trebala bi predstavljati sama činjenica da je skup međunarodnog karaktera. Nedostatak motivacije govori o tome kako, nažalost, medijska popraćenost ovisi o nekim drugim standardima koji su pak rezultat drugačijih interesa, bez valorizacije događaja u Slavonskom Brodu.