Svijet ulazi u novo poglavlje tehnološke povijesti. Roboti više nisu samo strojevi koji ponavljaju zadatke. Oni sada osjećaju, uče iz pogrešaka, predviđaju udarce i prilagođavaju se kao živa bića. Ono što smo donedavno gledali u znanstveno-fantastičnim filmovima sada izlazi iz laboratorija i ulazi u stvarni svijet – i to u obliku koji je istodobno zadivljujući i pomalo zastrašujući.
Kad roboti nauče padati – i ustati
Kineska tvrtka Unitree svojim je humanoidnim robotom G1 pokazala što znači nova generacija mehaničke inteligencije. Inženjeri su ga doslovno udarali, rušili i bacali iz ravnoteže – i on se jednostavno nastavljao kretati. Umjesto da se sruši poput limene igračke, G1 se prilagođava, predviđa smjer udarca i reagira kao sportaš koji zna kako se dočekati na noge.
Tajna leži u sustavu koji su nazvali anti-gravity mode. Nema tu stvarnog prkosa gravitaciji, već savršene kontrole ravnoteže i oporavka. Dubinske kamere, 3D lidar i mnoštvo senzora tvore digitalnu sliku prostora oko robota u stvarnom vremenu. Svaki zglob ima vlastiti motor, svaki mišić reagira kao u ljudskom tijelu. Kada udarac dolazi, G1 već izračunava kako će sletjeti i kako će amortizirati silu.
Za industriju, ovo nije samo inženjerska igračka. Roboti koji mogu izdržati udarce bez resetiranja znače manje zastoja i niže troškove. A kada znamo da se G1 prodaje za oko 16.000 dolara, postaje jasno da se humanoidna robotika više ne odnosi samo na laboratorijske pokuse, već na ozbiljnu proizvodnju.
No Unitree tu ne staje. Njihov direktor Wong Shing Zing najavio je humanoida visine 1,8 metara koji će biti predstavljen krajem godine. Sve to događa se u zemlji koja trenutno ima više od 2 milijuna industrijskih robota, što je više nego ostatak svijeta zajedno.
Kina – svjetska tvornica umjetne inteligencije
Kineska industrija robotike raste brže nego ikada prije. Samo u prvoj polovici 2025. prihod sektora porastao je za gotovo 28%, dok je proizvodnja industrijskih robota skočila više od 35%. Ta eksplozija nije slučajna – riječ je o državnoj strategiji Made in China 2025 koja u robotiku ulaže milijarde dolara.
U tvornicama diljem zemlje roboti ne samo da sastavljaju električne kamione u rekordnom roku, već međusobno komuniciraju putem 5G mreža i donose odluke u stvarnom vremenu. Koncept rojne inteligencije omogućuje im da rade u koordinaciji poput kolonije mrava – bez centralnog nadzora, ali savršeno usklađeno.
Roboti poput Tien Gong procesuiraju 550 trilijuna operacija u sekundi, a nove generacije poput Deep Seek R1 već pokazuju obrise kolektivnog uma. No kako tehnologija napreduje, tako raste i zabrinutost. Stručnjaci sa sveučilišta Tsinghua upozoravaju da bi poluautomatizirane linije mogle postati potpuno samostalne unutar samo pet godina, što bi radikalno promijenilo tržište rada.
Lice koje previše nalikuje našem
Dok jedni roboti savladavaju ravnotežu, drugi uče – izraz lica. Kineska tvrtka A Headform razvila je humanoidne glave koje oponašaju emocije s nevjerojatnom preciznošću. Njihovi modeli iz serije Elf imaju čak 30 stupnjeva slobode samo u licu.
Mišićne mikro pokrete izvode pomoću posebno dizajniranih bešumnih motora koji omogućuju prirodno treptanje, pokrete očiju i izraze lica koji izazivaju nelagodu upravo zato što su previše ljudski.
Osnivač Huyu Hong vjeruje da ćemo za deset godina razgovarati s robotima koji će se doimati gotovo kao ljudi, a za dvadeset – obavljat će iste zadatke. Realistično priznaje da potpuna kopija čovjeka još nije moguća, ali tempo napretka govori suprotno.
U međuvremenu, androidi iz Šangaja već su prisutni u trgovinama, hotelima i školama, gdje privlače pažnju svojom uvjerljivom pojavom. Iako su mnogi od njih još uvijek statični, cilj je jasan – stvoriti robote s kojima će interakcija biti prirodna i emocionalno razumljiva.
Umjetna inteligencija koja preživljava – i bez nogu
Jedan od najšokantnijih trenutaka u novijoj povijesti robotike stigao je iz startupa Skilled AI. Njihov inženjer doslovno je prerezao robotu noge motornom pilom – i robot je nastavio hodati.
Ono što se činilo grotesknim eksperimentom zapravo je pokazalo moć novog koncepta koji nazivaju omnioided robot brain. Umjesto da se AI trenira za jedno tijelo, algoritam je obučen na više od 100.000 različitih oblika robota.
To znači da um ne ovisi o fizičkom obliku. Bez obzira na to ima li robot kotače, noge ili ništa od navedenog, sustav uči kako se prilagoditi. Čak i kada se suoči sa situacijom koju nikada nije “vidio” u treningu, pronalazi način da funkcionira.
Neki istraživači vjeruju da ovo označava prvi korak prema istinskoj inteligenciji u svijetu fizičkih sustava – onome što bismo mogli nazvati svijetom atoma. Kad jednom um i tijelo postanu odvojeni entiteti, granica između čovjeka i stroja više neće biti jasna.
Kada roboti izvode kung fu
U Šangaju, tvrtka Fourier Intelligence pokazuje svoju verziju humanoida pod nazivom N1, poznatu i kao Nexus 01. Ovaj robot je pravi performer – radi kolute, skokove i rotacije od 360 stupnjeva, sve s iznenađujućom gracioznošću.
No iza spektakla krije se duboka ideja. N1 je open-source platforma, što znači da su nacrti, softver i kontrolni sustavi dostupni svima. Sveučilišta, laboratoriji i entuzijasti mogu slobodno mijenjati i poboljšavati robota, čime Fourier gradi zajednicu koja dijeli znanje umjesto da ga skriva.
S visinom od 1,3 metra i težinom od 38 kilograma, izrađen od aluminijske legure i inženjerske plastike, N1 se može kretati brzinom od 3,5 metara u sekundi i raditi više od dva sata bez punjenja. To ga čini jednim od najagilnijih humanoida današnjice, a pritom ostaje dostupan svima koji žele eksperimentirati.
Napomena: video nije ubrzan tj. radi se o realnoj brzni
Tijelo iz noćne more, um iz laboratorija
Na drugom kraju Europe, poljski Clone Robotics izgradio je humanoidnog prototipa koji izaziva nelagodu svojom gotovo “leševskom” pojavom. Njihov Proto Clone koristi sintetičke mišiće i ligamente koji se ponašaju kao ljudski.
Tvrtka, osnovana 2021. pod vodstvom Danisha Radakrishnana, prvo je razvila robotsku ruku s umjetnim tetivama, a zatim i cijelo tijelo pogonjeno hidrauličnim srcem. Novi model, Neoclone, trebao bi imati osjetljivu kožu koja omogućuje precizne dodire.
Koristeći senzore sile, momenta i položaja, te procesore Nvidia Jetson, Clone Robotics pokušava replicirati ljudsku anatomiju ne samo izvana, nego i iznutra. Cilj im nije estetika, nego funkcionalna biologija stroja.
Što zapravo znači kad roboti postanu nalik nama
Dok Kina ubrzano industrijalizira svoje robote, a Europa i Amerika pokušavaju uhvatiti korak, postavlja se pitanje – kamo sve to vodi. U tvornicama, bolnicama i domovima roboti već preuzimaju uloge koje su donedavno bile rezervirane za ljude.
No postoji dublja dimenzija. Kada roboti nauče učiti, osjećati, preživjeti oštećenja i izražavati emocije, prelazimo iz ere automatizacije u eru umjetne evolucije. Strojevi više nisu alati, već entiteti koji stječu vlastitu adaptivnost.
Ako ih programiramo da se ponašaju kao mi, pitanje nije hoće li nas zamijeniti, nego kada će nas prestati trebati.
U tom smislu, svaka demonstracija poput one gdje G1 prima udarac i ustaje, ili kada N1 izvodi akrobacije, više nije samo tehničko postignuće. To su prvi koraci prema društvu u kojem granica između mehaničkog i biološkog više ne postoji.
Svijet robotike ne ide prema budućnosti u kojoj su roboti naši sluge. Ide prema budućnosti u kojoj će oni biti – naši odrazi.
