Prema dokumentima Ministarstva kulture, riječko je jedino od nacionalnih kazališta kojem je financiranje iz proračuna drastično srezano






Oliver Frljić s mjesta intendanta HNK Ivana pl. Zajca u srpnju ove godine prelazi u tim za realizaciju projekta Europske prijestolnice kulture (EPK), dok će za vođenje Kazališta, do raspisivanja natječaja za intendanta i samog izbora, Gradskom vijeću biti predložen dr. sc. Marin Blažević, dosadašnji ravnatelj Opere, stoji u priopćenju iz riječkog HNK koje je kazalište poslalo jučer nakon sjednice Kazališnog vijeća. Frljić će, kako se navodi, nastaviti blisko surađivati s HNK Ivana pl. Zajca u okviru realizacije EPK programa. Iako se razlozi Frljićeva odlaska ne navode, već se u neko vrijeme u kuloarima priča da su pritisci i prijetnje poznatom redatelju postali preteški te da se stoga odlučio povući s istaknute funkcije. Frljićevoj odluci zasigurno su pridonijela i nedavna događanja - drastično smanjenje sredstava za HNK. Ivana pl. Zajca.

Naime, nedugo nakon što je Rijeka proglašena Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine, a ministar Zlatko Hasanbegović obećao da će u potpunosti podržati taj projekt proglasivši ga strateškim i za Ministarstvo kulture i za Hrvatsku, uslijedio je šok. Odlukom Ministarstva kulture, HNK-u Ivana pl. Zajca, koje je, inače, jedan od nositelja projekta EPK 2020, smanjena su proračunska sredstva za redovni program za čak 450 tisuća kuna u odnosu na 2015. Riječki je HNK tako dobio 1,2 milijuna kuna, i to samo za Operu, Talijansku dramu i Balet, dok je ansambl Hrvatske drame u potpunosti izostavljen iz financiranja. Prema dokumentima koje je Ministarstvo kulture objavilo na svojoj web-stranici, ispada da je riječki HNK jedino od hrvatskih nacionalnih kazališta kojima su ovogodišnja proračunska sredstva drastično rezana. Za usporedbu, HNK Osijek, koje je kazalište sa samo dva ansambla, dramskim i opernim (i čiji je intendant Božidar Šnajder javno hvalio Hasanbegovića), dobilo je 2 milijuna kuna, odnosno 500.000 kuna više nego lani, a HNK Split, kazalište s tri ansambla, 1,5 milijuna kuna.

Udar na riječku kulturu


Sredstva su rezana i festivalu Riječke ljetne noći koji organizira HNK te je za ovu godinu osigurano samo 50 tisuća kuna, dok je lani taj iznos bio 80 tisuća. Za usporedbu, 67. dubrovačke ljetne igre dobile su 4 milijuna kuna, a 62. splitsko ljeto 1,8 milijuna kuna. Svemu tome treba dodati i rezanje sredstava za Edit, riječkog izdavača koji objavljuje novine La Voce del popolo, jedini hrvatski dnevnik na talijanskom jeziku koji u kontinuitetu izlazi više od 70 godina. Oni su od Hasanbegovićeva Ministarstva dobili milijun kuna, upola manje nego lani, s time da je najavljeno da iduće godine neće dobiti ništa pa je sasvim izvjesno da bi La Voce del popolo mogao staviti ključ u bravu.

Obrazlažući zašto je riječkom HNK smanjen novac, odnosno zašto je iz financiranja izostavljen ansambl Hrvatske drame, u Ministarstvu su ustvrdili da HNK na repertoaru nema “relevantnih djela suvremenih i domaćih autora”, nema “projekata vezanih uz sredinu i regiju u kojoj djeluju” ni programa “koji hrvatsku kulturu stavljaju u europski kontekst” nego da repertoarom dominiraju autorski projekti, a spočitano im je i da programska sredstva u 2015. godini nisu ravnomjerno utrošili na Talijansku dramu. Kad je o Editu riječ, Hasanbegović je rekao da je financiranje od strane Ministarstva definirano starim sporazumom Furija Radina i Ive Sanadera, što uopće ne bi trebalo spadati pod resor kulture.

U riječkim je kulturnim i političkim krugovima ovakva preraspodjela proračunskih sredstava proglašena direktnim udarom na riječku kulturu. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel uputio je Hasanbegoviću dva pisma u kojima traži objašnjenje ovakvih odluka vezanih uz HNK i Edit, a Gradsko vijeće na jučerašnjoj je sjednici odlučilo da će od Ministarstva tražiti da pronađe novac za sufinanciranje izdavačke kuće talijanske nacionalne manjine.

Velika i minorna djela


Glavni financijer riječkog HNK je Grad Rijeka, koji godišnje za Kazalište izdvaja oko 50 milijuna kuna, dakle 40-ak puta više nego država. - Bilo bi pošteno javno reći hoće to li kazalište biti nacionalno ili gradsko - rekao nam je intendant riječkog HNK Oliver Frljić ističući da je, rezanjem sredstava Ministarstva, odaslan vrlo jasan signal da će Zlatko Hasanbegović opstruirati projekt EPK. Frljić je, zajedno s Marinom Blaževićem, na cijelu situaciju reagirao i priopćenjem u kojem demantira ocjenu o neispunjavanju programskih smjernica, a započinju ga rečenicom - “Ministar Hasanbegović bi trebao shvatiti da sva hrvatska kultura ne može stati pod njegovu ustašku kapu”.

“U režiji Sebastijana Horvata, jednog od najznačajnijih slovenskih redatelja, Hrvatska drama producirala je ‘Hrvatsku rapsodiju’ Miroslava Krleže. Moguće da zbog ideološke orijentacije ministra kulture Krležin opus ne spada u velika djela hrvatske baštine, ali onda molimo da ministar-apolegeta NDH to jasno kaže, pa ćemo u sljedećoj sezoni postaviti adaptaciju Pavelićeva romana ‘Liepa plavka’ u režiji Jakova Sedlara.

Za pretpostaviti je da istom logikom Hasanbegoviću ni ‘Životinjska farma’ Georgea Orwella, koje također imamo na repertoaru, nije veliko djelo svjetske književnosti. I u slučaju Thomasa Bernharda - čija drama ‘Pred mirovinom’ o sablastima fašizma koje ispadaju iz ormara u suvremenoj Austriji, a koja je svoju hrvatsku praizvedbu imala upravo u riječkom HNK - za Hasanbegovića i Lederer je također vjerojatno riječ o jednom minornom dramskom piscu, a nikako, o čemu u svijetu postoji konsenzus, jednom od najvećih suvremenih pisaca uopće. Što reći o Bulgakovljevu romanu ‘Majstor i Margarita’ koji postavlja zasigurno najbolja BiH redateljica mlađe generacije Selma Spahić? Ili najavljenoj drami ‘Tko se boji Virginije Woolf?’ Edwarda Albeeja, koju smo, zbog bolesti glumca, morali zamijeniti inscenacijom romana ‘Kasandra’ dobitnice svih najznačajnijih njemačkih književnih nagrada Christe Wolf? Toliko o europskim i svjetskim autorima na repertoaru Hrvatske drame.

Euripidova tragedijica


Zaboravili smo i Euripidovu marginalnu tragedijicu ‘Bakhe’. Glede suvremenog hrvatskog dramskog pisma, krenimo od laureatkinje Marulićevih dana, Olje Lozice, čija smo dramu ‘Vincent’ inscenirali već u prvoj sezoni. A tu je i dramski tekst Nataše Antulov ‘Sh, Sh’, te adaptacija romana Vedrane Rudan ‘Kurva’”.

Volio bih da se iza odluke za Ulysses krije politička pozadina


Pod Hasanbegovićevim „budžetskim udarom“ našao se još jedan znameniti riječki kulturnjak, redatelj i glumac svjetskog glasa Rade Šerbedžija. Za program Kazališta Ulysses Ministarstvo kulture ove je godine dodijelilo svega 200 tisuća kuna, što je dvostruko manje u odnosu na prošlu godinu.

Ja bih volio da je iza takve odluke politička pozadina jer ne vjerujem da je umjetnička, s obzirom da i riječki HNK i Ulysses po umjetničkim dosezima spadaju u sam vrh hrvatskog kazališta. Uvrijedilo bi me da se radi o umjetničkim razlozima – komentirao je Rade Šerbedžija koji je Kazalište Ulysses utemeljio 2001. godine zajedno s piscem Borislavom Vujčićem.



‘Ministar u maniri Khuen-Hedervaryja ukida Zarez’


“O navodnim nepravilnostima u poslovanju Zareza obaviješteni smo iz medija. Mi nismo, prethodno, dobili obavijest od Ministarstva kulture. I uopće ne znamo o kakvim je nepravilnostima riječ”, rekli su jučer na konferenciji za novinare Marija Ćaćić, Nataša Govedić i Luka Ostojić, urednici ovog časopisa za kulturu.Naime, kako smo pisali, ove je godine iz proračuna Ministarstva kulture za Zarez izdvojeno – nula kuna, nakon čega su najavili ukidanje tiskanog izdanja i prelazak na web.

Međutim, ministar Hasanbegović Jutarnjem je izjavio kako “u prethodne dvije godine nije dostavljena dopuna izvješću kojim bi se opravdala sva isplaćena sredstva pa je početkom ove godine Ministarstvo kulture pokrenulo pravni postupak za povrat isplaćenih sredstava u 2014.”

Iz Zareza kažu: “Slutimo, jer pouzdano ne možemo znati što je u pitanju, da se u slučaju izvještaja za 2015. radi o iznosu koji je ovršila tiskara Novi list, od oko 200.000 kuna na ime duga starog preko deset godina. Naknadnim uvidom utvrdili smo da je 75 posto tog duga prethodno podmireno te smo ovršeni i za iznos koji nismo dugovali. Zbog toga smo pokrenuli sudski spor koji je u tijeku. “Zarezu je svakako prijetilo gašenje jer DORH protiv izdavača Druge strane d.o.o. vodi sudski spor i traži da povrati sredstva dobivena na natječaju Ministarstva kulture od 1,2 milijuna kuna prema Zakonu o sukobu interesa. Radi se o iznosu koji je namjenski utrošen za rad redakcije i o čijoj je dodjeli odluku donijelo stručno tijelo. Taj je proces u tijeku i još nije donesena presuda da bismo ta sredstva trebali vratiti. Hasanbegović u maniri Khuen-Hedervarya ukida Zarez i poručuje javnosti da trebamo ‘paziti što govorimo’” rekla je, među ostalim, Nataša Govedić. ( P. Kiš)

jutarnji