Prije par dana s objavom članka s naslovom: “Brodski onečišćeni zrak: Zna li desna, što (ne) radi lijeva?”, pokrenuo sam raspravu o najnovijim potezima Vlade RH, o potpisivanju ugovora s BiH o graničnim prijelazima i dodjeli bespovratnih sredstava za projekte razvoja zelene infrastrukture u RH.
Još dok je članak čekao na svoju objavu, saznao sam neke nove podatke i informacije: Cjeloviti popis svih 72 pojedinačnih odluka i projekata nalazi se unutar službene prezentacije s popisom odobrenih projekata koju je Ministarstvo priložilo uz svoju službenu objavu i može se na PowerPoint prezentaciji (https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages/slike/Ministar/2026_06_10_ZI%20svecano%20urucenje%20OOF%20%E2%80%93%20slajd%20show.pdf?vel=6760581 ) vidjeti da:
Grad Slavonski Brod će dobiti nešto više od milijun eura bespovratnih sredstava, a Brodsko-posavska županija ukupno oko šest i pol milijuna, a ukupna vrijednost tih projekata je veće od 7,7 milijuna eura!
Kako smo još mogli saznati, u sklopu ove velike podjele ugovora, Gradu Slavonskom Brodu uručen je ugovor za projekt „Botanički vrt Slavonski Brod – Faza I.” u iznosu od 1.053.738,12 eura.
Projekt se gradi na prostoru Tvrđave Brod. To će službeno biti prvi botanički vrt u cijeloj Slavoniji i najveća nova zelena oaza istočno od Zagreba.
Radovi na prvoj fazi (Arboretum zona) započeli su još prošle godine i obuhvaćaju sjeverozapadni i sjeverni dio tvrđave (kod OŠ Huga Badalića i Doma zdravlja). A cijeli kompleks botaničkog vrta u budućnosti će se prostirati na više od 25 hektara povijesnog prostora.
Evo još o tome, što o svemu ‘kaže’ Umjetna inteligencija (AI), a uz to svaki i svjesni Brođanin i misli:
“Nažalost, sadnja Botaničkog vrta i zelenog pojasa neće riješiti problem onečišćenja zraka lebdećim česticama (PM2.5 i PM10) u Slavonskom Brodu.
Pitanje naše je, zašto drveće ne može zaustaviti PM2.5 čestice?
Prevelika koncentracija, premali kapacitet: Urbano zelenilo može apsorbirati plinovite zagađivače (poput CO2 ili NOx) kroz puči (stome) na listu, ali lebdeće čestice PM2.5 su krute i tekuće mikroskopske čestice. Drveće ih ne može "upiti", već one samo mehanički padaju na površinu lišća.
Sezonski problem: Najgora onečišćenja u Slavonskom Brodu događaju se zimi (zbog grijanja na kruta goriva i specifičnih meteoroloških uvjeta poput temperaturne inverzije). U tom razdoblju listopadno drveće nema lišća, što znači da je njegov učinak filtracije tada ravan nuli.
Fizikalna ograničenja: Zeleni pojas uz granicu može djelovati samo kao djelomična mehanička barijera za krupniju prašinu (PM10) i buku s graničnog prijelaza, ali najsitnije čestice (PM2.5) nošene vjetrom lako prolaze kroz krošnje i šire se gradom.
Na kraju uz dužno poštovanje prema troje ministara: potpredsjednik Vlade Branko Bačić, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković i ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Mikuš Žigman, koji su 10. lipnja ispred svojih ministarstava podijelili Odluke o financiranju jedinicama lokalne samouprave, moramo navesti da zelena infrastruktura je korisna za smanjenje ljetnih "toplinskih otoka" i ljepši izgled grada, ali ona je samo estetska i mikroklimatska mjera. Za stvarno smanjenje PM2.5 čestica u Brodu potrebni su koraci koji režu zagađenje na samom izvoru:
- Modernizacija kućnih ložišta: Prelazak kućanstava s drva, nafte (i ugljena) na ekološki prihvatljivije sustave grijanja (toplinske pumpe, plin, gradska toplana).
- Prekogranična suradnja: Trajno rješavanje emisija iz industrijskih postrojenja s druge strane Save (termoelektrane u BiH, nedefinirani zagađivači iz Bosanskog Broda, isl.).
- Prometna regulacija: Smanjenje gužvi u Gradu i zadržavanja teretnih vozila na samom graničnom prijelazu.
Zeleni projekti iz EU fondova stoga su dobrodošli za proračun i izgled Tvrđave, ali predstavljati ih kao "spas za brodski zrak" je politički spin, a ne stvarno ekološko rješenje. Zaista razlogon pitamo: Zna li desna, što (ne) radi lijeva?
I ako svemu tome dodamo najnovije informacije o najnovijim saznanjima vezano za 'pogubnost' onečišćenog zraka na zdravlje građana i zašto je tako opasan i kako točno djeluje onečišćeni zrak na naše srce, što je objasnio ugledni stručnjak, kardiolog prim. dr. sc. Marko Mornar Jelavić u Jutarnjem listu, situacija Brođana je nezavidna:
“Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u svijetu čak devet od deset ljudi udiše nezdrav, odnosno zagađen zrak, što je najizraženije u urbanim sredinama. Onečišćen zrak smatra se najvećom ekološkom prijetnjom ljudskom zdravlju, a brojke dovoljno govore o njegovoj ubojitosti. Upravo zagađenje zraka svake godine doprinosi otprilike 7 do 7,9 milijuna preuranjenih smrti u svijetu. …” ( https://www.jutarnji.hr/zivim/ucim/kardiolog-upozorava-zagadeni-zrak-moze-izazvati-infarkt-aritmije-i-mozdani-udar-posebno-kod-ovih-ljudi-15718413 ).
Napomena: Slike (naslovna i dodatna uz članak) prikazuju grube konture i približni izgled budućeg brodskog arboretuma, a u pozadini se vidi Dom zdravlja i Granični prijelaz.
