Vanjskopolitičke smjernice NR Kine koje su predmet ove analize, predstavljene su na 67. sjednici Opće skupštine Ujedinjenih naroda koja je održana u rujnu ove godine. Ova analiza neće se baviti svim kineskim stajalištima o međunarodnoj situaciji, već samo onima koja inače pobuđuju najveći interes u javnosti.

O Ujedinjenim narodima i međunarodnoj situaciji općenito

Kinezi smatraju da međunarodna situacija prolazi kroz duboke i složene promjene. Navodi se jačanje mnogopolarnosti i ekonomske globalizacije, te jačanje povezanosti i međuovisnosti država, dok istovremeno rastuće ekonomije i zemlje u razvoju postaju sve snažnije.

Vidljivo je da kineski stav istovremeno detektira dva temeljna procesa: ekonomsku globalizaciju koja predstavlja glavno tijelo suvremene povijesti tj. njezin sadržaj, te mnogopolarnost koja predstavlja željeni smjer kretanja ekonomske globalizacije tj. njezinu formu. Ekonomska globalizacija stoga predstavlja proces, dok je mnogopolarnost njezin potproces.

Kina inzistira na mnogopolarnosti s ciljem postizanja ravnopravnosti u međunarodnim odnosima, dakle s ciljem slabljenja američke supremacije i samovolje. "Kina je uvijek zagovarala, podupirala i prakticirala multilateralizam, te činila velike napore u promociji središnje uloge UN-a u međunarodnim poslovima." Sjetimo se kineskih kritika na račun američke invazije na Irak 2003. godine, invazije koju je i Kofi Annan, tadašnji čelnik UN-a, nazvao ilegalnim činom koji se protivi Povelji Ujedinjenih naroda.

"Kina podupire nužne i razumne reforme UN-a, kako bi on povećao svoj autoritet i učinkovitost, ojačao svoje kapacitete za rješavanje novih prijetnji i izazova, kako bi se omogućilo što bolje ispunjavanje dužnosti povjerenih Poveljom Ujedinjenih naroda." Kinezi smatraju da treba povećati utjecaj zemalja u razvoju, afričkih zemalja i zemalja srednje veličine koje čine većinu država članica UN-a.

Moguća je i reforma Vijeća sigurnosti UN-a. Kina kritizira sadašnji model, te se zalaže za Indiju kao stalnu članicu Vijeća sigurnosti. Pošto se Indija često percipira kao budući rival Kini, kako zbog mnogoljudnosti, tako i zbog brzorastuće ekonomije, kinesko zauzimanje za Indiju, kao stalnu članicu, dokazuje da Kina teži istinskoj mnogopolarnosti.

Kina se s druge strane protivi Japanu kao stalnoj članici, razlog tome ne treba tražiti u povijesnoj pozadini (japanski ratni zločini i nekadašnji imperijalizam), već u tome što je Japan protivnik mnogopolarnosti, te predstavlja ogledan primjer države koja je uklopljena u američki jednopolarni koncept, u kom samo Sjedinjene Američke Države imaju status istinski nezavisnog političkog subjekta.

Politička i sigurnosna pitanja

Po pitanju zaštite civila u oružanim sukobima, Kina ističe principe "nepristranosti, objektivnosti i neutralnosti", smatra da je nužno pribaviti suglasnost države domaćina, da bi došlo do pokretanja međunarodne misije. Kinezi polaze od principa suvereniteta i teritorijalnog integriteta, te pozivaju na suzdržanost od uplitanja u lokalne političke sporove. Kinezi terorizam smatraju zajedničkim svjetskim neprijateljem, a od terorističkih grupacija spominju samo "Istočno turkestanski islamistički pokret".

- Afganistan - Kina podržava jačanje afganistanske vlade i njezinu borbu protiv terorizma, te se zalaže za obnovu i izgradnju mira. Kina je za tješnju suradnju s zemljama u regiji i za poboljšanje sigurnosnog okruženja. Kina se zalaže za stvaranje uvjeta u kojima bi afganistanska vlada preuzela sigurnosnu odgovornost. Navodi se i pomoć Afganistanu u gospodarskom i društvenom razvoju. Krajnji cilj bi trebao biti da "afganistanski narod upravlja Afganistanom". Kinezi su dakle za Afganistan koji bi bio nezavisan od Sjedinjenih Američkih Država. Afganistanski predsjednik Karzai smatra da: "Kina može odigrati veoma značajnu ulogu u povezivanju Afganistana i Pakistana, s ciljem stvaranja kooperacije u borbi protiv terora i radikalizma". Kina se također zalaže za veću ulogu Afganistana u Šangajskoj organizaciji za suradnju. Ne treba zaboraviti da je ista organizacija odbila zahtjev Sjedinjenih Američkih Država koje su od nje tražile status promatrača.

- Iranski nuklearni program - Kina podržava poštivanje međunarodnih ugovora o neširenju nuklearnog naoružanja, te smatra da Iran ima pravo na mirnodopsko korištenje nuklearne energije. Naravno, Kina istovremeno poziva Iran na ispunjenje preuzetih obveza. Za razliku od zapada koji razmatra upotrebu sile protiv Irana, Kina poziva isključivo na dijalog i pregovore. Kinezi planiraju igrati konstruktivniju ulogu u pronalaženju sveobuhvatnog, dugoročnog i prikladnog rješenja za ovaj problem, stoga možemo očekivati da će Kina svojim utjecajem u međunarodnoj zajednici i dalje čuvati leđa Iranu.

- Sjeverna Afrika i Libija - Kina poštuje želje i težnje naroda u regiji za reformama i promjenama. Ona podržava regionalne zemlje i njihove narode u razvoju kakav odgovara njihovim nacionalnim uvjetima, te se nada da će različite suprotstavljene strane pomiriti svoje razlike kroz miran politički dijalog. No istovremeno, Kina se sukladno doktrini Šangajske organizacije za suradnju, protivi vojnom upletanju vanjskih sila ili prisilnim "promjenama režima". Što se same Libije tiče, Kinezi smatraju da se ona nalazi u ključnom stadiju političke tranzicije i da je Libija istodobno suočena s bezbrojnim izazovima u postizanju nacionalnog pomirenja, održavanja jedinstva države i liječenja ratnih rana. "Kina je uvijek poštovala volju i izbor libijskog naroda i vjeruje da će libijski narod imati mudrosti i sposobnosti da uspostavi politički sustav i razvojni put koji odgovara njihovim nacionalnim uvjetima.“ Očito da je Kina zabrinuta zbog upletenosti zapadnih sila u Libiji i Sjevernoj Africi, koje prema kineskom viđenju, pokušavaju nametnuti rješenja koja ne odgovaraju specifičnim nacionalnim uvjetima sjevernoafričkih zemalja.

- Palestina - Kinezi su dosta izravno opisali svoje viđenje ovog problema. Oni spominju da su uvijek podupirali bliskoistočni mirovni proces, tj. rješenje spora diplomatskim putem na temelju relevantnih rezolucija UN-a. Konačni cilj jest osnivanje samostalne palestinske države i postizanje normalizacije u odnosima između Izraela i svih arapskih zemalja. "Kina podupire palestinski narod u naporima za uspostavom nezavisne palestinske države koja uživa punu suverenost, s Istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom, na temelju granice iz 1967. godine." Ovaj kineski stav nalazi se u suprotnosti sa službenim izraelskim viđenjima o Jeruzalemu i granici iz 1967. godine.

- Sirija - Kinezi izražavaju duboku zabrinutost situacijom u Siriji, osuđuju terorizam i nasilje prema civilima. Kinezi navode da poštuju izbor sirijskog naroda i njegovu predanost da zaštiti svoje temeljne interese. Kina se protivi miješanju u unutrašnje sukobe u Siriji ili vojnoj intervenciji pod krinkom "humanitarne" pomoći.

Energetska sigurnost

Kinezi navode veliku važnost energetske sigurnosti, koja je usko povezana sa stabilnošću i rastom svjetske ekonomije, te blagostanjem ljudi u svim zemljama svijeta. "Nasuprot pozadini svjetske financijske krize, osiguranje energetske sigurnosti je od vitalne važnosti za učinkovito rješavanje krize, promicanje potpunog oporavka i dugoročnog razvoja svjetske ekonomije".

Posebno je zanimljivo kinesko pozivanje na nove poglede u energetskoj sigurnosti, na razvoj u smjeru raznolike i koordinirane opskrbe energijom. Poziva se na zajedničke napore u stabiliziranju cijena energenata i sprečavanju prekomjernih tržišnih špekulacija, kako bi se zadovoljile energetske potrebe svih zemalja, a posebice zemalja u razvoju.

Kina ističe važnost skladištenja i davanja prioriteta domaćoj energiji, te energetskom razvoju i istraživanjima. Možemo zaključiti da kineski stav predstavlja ono što oni zapravo rade u praksi – od fokusa na istraživanja do težnji za raznolikošću opskrbe, koju su podigli na višu razinu izgradnjom raznih cjevovoda prema Središnjoj Aziji i Rusiji.

Reforma međunarodnog financijskog sustava

U svjetlu međunarodne financijske krize, došlo je do konsenzusa da su reforme međunarodnog financijskog sustava neophodne. Kinezi smatraju da je cilj reformi uspostava jednakopravnog, nepristranog, uključivog i dobro vođenog međunarodnog financijskog poretka, na načelima sveobuhvatnosti, uravnoteženosti, veće zastupljenosti i orijentacije ka rezultatima.

Kina ističe važnost četiri aspekta:

Prvo - poboljšati upravljanje međunarodnim financijskim sustavom - na način da se poveća uloga tržišta u nastanku i uloga zemalja u razvoju.

Drugo - poboljšati međunarodni financijski nadzor i regulatorni režim, jačanjem nadzora nad razvijenim gospodarstvima u kojima se nalaze važna financijska središta.

Treće - poboljšanje međunarodnog monetarnog sustava - na način da se poboljša regulatorni mehanizam izdavanja rezervnih valuta, te održavanje relativne stabilnosti glavnih rezervnih valuta.

Četvrto - ojačati funkcije međunarodnih financijskih institucija u razvoju i smanjiti siromaštvo sužavanjem jaza između sjevera i juga. I ovdje je, kao i drugdje, prisutno suptilno suprotstavljanje američkim konceptima i američkoj dominaciji: od traženja ravnopravnijeg položaja u dominantno američkom financijskom sustavu, do kritike Wall Streeta i dolara kao rezervne svjetske valute.

Izvori:
- POSITION PAPER OF THE PEOPLE'S REPUBLIC OF CHINA AT THE 67th SESSION OF THE UNITED NATIONS GENERAL ASSEMBLY (http://www.fmprc.gov.cn/eng/zxxx/t970926.htm)
- Iraq war illegal, says Annan (http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3661134.stm)
-Ananth KRISHNAN – "China ready to support Indian bid for UNSC" (http://www.thehindu.com/news/international/article2233806.ece)
- Damian GRAMMATICAS – "China - and Russia-led Shanghai bloc eyes Afghan role" (http://www.bbc.co.uk/news/world-asia-china-18349607)
- Dilip HIRO – "Shanghai surprise" (http://www.guardian.co.uk/commentisfree/2006/jun/16/shanghaisurprise)
- Jennifer WISHON – "Netenyahu Tells Obama 1967 Borders 'Indefensible'" (http://www.cbn.com/cbnnews/insideisrael/2011/may/israel-us-headed-for-showdown-over-border-issue/)

 

Izvor: Advance