Na nedavnoj promociji turističke brošure „Graničarsko Posavlje“ – novog turističkog kataloga, u izdanju turističke zajednice Brodsko-posavske županije (Urednica: Ružica Vidaković), jednomišljenički su podržani uloženi autorski i organizacijsko-poduzetnički napori i rezultati. Kako i ne bi, kada su gotovo svi prisutni sudionici u raspravi više ili manje uronjeni u priču oko podrške i finalne izrade projekta u vidu 6 000 ukoričenih komada. S obzirom na međusobnu interesnu povezanost predstavljača brošure, odsustvo i najbenignijih disonantnih tonova i korisnih sugestija za eventualno drugo izdanje, nije bilo neočekivano. Detaljnije izvješće o promociji, recenzenta Petra Bašića, napisano za potrebe news portala sbplus, podsjetilo me na prve sjednice novoizabranog općinskog vijeća 1990. godine. Tada su se premoćni hadezeovci, pa čak i nakon potpuno beznačajnih doprinosa u raspravama o pojedinim točkama dnevnog reda, (jednoj takvoj sjednici sam prisustvovao zajedno sa sindikalcima SOUR-a „Đuro Đaković“ koji su očajnički i naivno, u ime radnika koji će uskoro biti desetkovani, došli za pomoć zamoliti novu vlast) jedni drugima obraćali s hipertrofiranom blagonaklonošću i s pompoznim veleuvažavanjem, uz obligatnu upotrebu zaboravljenih socijalnih fraza, uskrslih iz 19. stoljeća, ili s početka četrdesetih godina 20. stoljeća, kao jasnom i glasnom ovjerom za novu nacionalno-zastupničku paradigmu. Podsjetit ću da su tada, kao ambrozija u kolovozu, dominirale riječi„pučanstvo“ i „djelatnik“. Međutim, ni tada, a ni danas, ni najstroži jezični higijeničari nisu našli novgovorni leksem za pojam „turizam“.
„Novi promidžbeni materijal za turiste koji dolaze na ovo područje i koji žele na jednom mjestu vidjeti koje sve sadržaje mogu posjetiti u Brodskom Posavlju“, brošura od 32 stranice, krcata fotografijama i tekstualnim opisima povijesno-geografskih i kulturno-gastronomskih karakteristika, znamenitosti i kulturnih institucija „područja“, zapravo je u svakom smislu, a najviše u idejno-kreativnom, dosta skromnija inačica vrhunskih turističkih kataloga kakve u nas tiskaju dalmatinski gradovi i županije, a koji se, opet, ugledaju na svjetske zamamne turističke vodiče, sa značajkama suvenira. Ono što vrhunske i originalne propagandne turističke brošure razlikuje od prosječnih i klišeiziranih probitačni je balans između teksta i fotografije. Vizualni habitus na uvjerljiv način odražava i ističe obrasce vrijednosti konkretnog kulturnog miljea. Tekstualni dio čine lirski mikroeseji, nadahnuto opisivanje svojstava, izgleda, osobina, značajki mjesta privremenog odredišta i boravka turista, tih suvremenih nomada, znalački napisani, izrazitih literarnih i stilskih vrijednosti. U to, da tako kažem, glavno jelo spravljeno od datih ljepota i pogodnosti, autori brošura ubacuju mirodijske sastojke sofisticiranih apela koji se serviraju onima što tek trebaju biti nagovoreni na turističko putovanje, ili, ako su već stigli kao gosti, ubacuju se istančani nagovaralački pozivi koji će ih navesti i uputiti da posjete istaknute punktove kako bi se na vlastitoj koži uvjerili u njihovu duhovnu i fizičku poticajnost koja obnavlja posustalu kondiciju ili pobuđuje znatiželju i užitak sudjelovanja u avanturi. Osim uključenih primijenjenih marketinških trikova, turistička brošura mora biti i kulturološki dokument o stanju ponude, svojevrsna ukoričena turistička „sabirnica“ koja slavi lokalne mogućnosti zadovoljavanja raznovrsnih potreba turista.
U mnogočemu, autor Alen Vrlazić, približio se rečenim visokim ciljevima i svrsi objavljivanja brošure. Njegov najveći napor i doprinos na oblikovanju turističko-promidžbeneˡ brošure „Graničarsko Posavlje“, najviše se očitovao tek kao iskustveno-manufakturna moć da vrednuje i izvrši selekciju materijala iz njegovog obilja; relativno je uspio u pokušaju postizanja spomenutog balansa riječi i slike, ali bez grafičkih iskoraka prema inventivnijim rješenjima (Dizajn: Princeps j.d.o.o.) Pokazao je solidnu umješnost oblikovanja jasnih, mjestimično intrigantnih rečenica, te stvaranja stimulativne baze za niz daljnjih priloga/ekstenzija turističkog vodiča. U nadsumativnom smislu projektom je uglavnom potvrđeno da je Brodsko-posavska županija svjesna svojih nemalih turističkih potencijala.
U čemu autor nije uspio, a što se vidi na prvi pogled, i što je narušilo harmoniju vodiča?
- Popustio je „boljim običajima“ izražavanja podređene zahvalnosti, pa je na štetu nečeg puno korisnijeg, nepotrebno, kao suvišnost, uvrstio konfekcijski „pozdrav turistima“ župana Danijela Marušića.
- Povijesni dio je preglomazan. Kao da ima osnovnoškolsku funkciju neprikladno velikog apendiksa za udžbenik Prirode i društva za četvrte razrede, pod nazivom: upoznaj povijest zavičaja svoga kako bi ga se i po tome lakše sjećao iz inozemstva.
- Upravo je nevjerojatno da nema (stilizirane) karte županije sa svim, u brošuru uvrštenim, punktovima, te da nema karti gradova s obilježenim točkama koje se spominju. Jesu li autor i recenzenti mislili da će turisti svaki put pitati prolaznike gdje se, na primjer, nalazi korzo i kako se do njega dolazi? U tom smislu, turistička brošura nema nikakvu praktičnu vrijednost.
- Kad su već uzgred spomenuti poznati i zaslužni stanovnici županije, zašto isto tako nije barem ovlaš dotaknut i legendarni barun Trenk?
- U lipanj mjesec nije uvršten Marsonikon, SF konvencija koja se održava u Tvrđavi.
- Zašto ekipi stvaralaca brošure nije pridodan lektor?
No, i pored samo na prvi pogled uočenih propusta, brošuri u cjelini dajem prolaznu ocjenu- za zalaganje, dojam i tehničke vrijednosti.
_________________________________________________
ˡ Promidžba: izgovor riječi promičba kako se je pisala po pravopisu iz 1944. analogijom prema predoč + ba ← predočba (od promic (ati) + ba trebalo bi pravilno pisati promicba)
„Novi promidžbeni materijal za turiste koji dolaze na ovo područje i koji žele na jednom mjestu vidjeti koje sve sadržaje mogu posjetiti u Brodskom Posavlju“, brošura od 32 stranice, krcata fotografijama i tekstualnim opisima povijesno-geografskih i kulturno-gastronomskih karakteristika, znamenitosti i kulturnih institucija „područja“, zapravo je u svakom smislu, a najviše u idejno-kreativnom, dosta skromnija inačica vrhunskih turističkih kataloga kakve u nas tiskaju dalmatinski gradovi i županije, a koji se, opet, ugledaju na svjetske zamamne turističke vodiče, sa značajkama suvenira. Ono što vrhunske i originalne propagandne turističke brošure razlikuje od prosječnih i klišeiziranih probitačni je balans između teksta i fotografije. Vizualni habitus na uvjerljiv način odražava i ističe obrasce vrijednosti konkretnog kulturnog miljea. Tekstualni dio čine lirski mikroeseji, nadahnuto opisivanje svojstava, izgleda, osobina, značajki mjesta privremenog odredišta i boravka turista, tih suvremenih nomada, znalački napisani, izrazitih literarnih i stilskih vrijednosti. U to, da tako kažem, glavno jelo spravljeno od datih ljepota i pogodnosti, autori brošura ubacuju mirodijske sastojke sofisticiranih apela koji se serviraju onima što tek trebaju biti nagovoreni na turističko putovanje, ili, ako su već stigli kao gosti, ubacuju se istančani nagovaralački pozivi koji će ih navesti i uputiti da posjete istaknute punktove kako bi se na vlastitoj koži uvjerili u njihovu duhovnu i fizičku poticajnost koja obnavlja posustalu kondiciju ili pobuđuje znatiželju i užitak sudjelovanja u avanturi. Osim uključenih primijenjenih marketinških trikova, turistička brošura mora biti i kulturološki dokument o stanju ponude, svojevrsna ukoričena turistička „sabirnica“ koja slavi lokalne mogućnosti zadovoljavanja raznovrsnih potreba turista.
U mnogočemu, autor Alen Vrlazić, približio se rečenim visokim ciljevima i svrsi objavljivanja brošure. Njegov najveći napor i doprinos na oblikovanju turističko-promidžbeneˡ brošure „Graničarsko Posavlje“, najviše se očitovao tek kao iskustveno-manufakturna moć da vrednuje i izvrši selekciju materijala iz njegovog obilja; relativno je uspio u pokušaju postizanja spomenutog balansa riječi i slike, ali bez grafičkih iskoraka prema inventivnijim rješenjima (Dizajn: Princeps j.d.o.o.) Pokazao je solidnu umješnost oblikovanja jasnih, mjestimično intrigantnih rečenica, te stvaranja stimulativne baze za niz daljnjih priloga/ekstenzija turističkog vodiča. U nadsumativnom smislu projektom je uglavnom potvrđeno da je Brodsko-posavska županija svjesna svojih nemalih turističkih potencijala.
U čemu autor nije uspio, a što se vidi na prvi pogled, i što je narušilo harmoniju vodiča?
- Popustio je „boljim običajima“ izražavanja podređene zahvalnosti, pa je na štetu nečeg puno korisnijeg, nepotrebno, kao suvišnost, uvrstio konfekcijski „pozdrav turistima“ župana Danijela Marušića.
- Povijesni dio je preglomazan. Kao da ima osnovnoškolsku funkciju neprikladno velikog apendiksa za udžbenik Prirode i društva za četvrte razrede, pod nazivom: upoznaj povijest zavičaja svoga kako bi ga se i po tome lakše sjećao iz inozemstva.
- Upravo je nevjerojatno da nema (stilizirane) karte županije sa svim, u brošuru uvrštenim, punktovima, te da nema karti gradova s obilježenim točkama koje se spominju. Jesu li autor i recenzenti mislili da će turisti svaki put pitati prolaznike gdje se, na primjer, nalazi korzo i kako se do njega dolazi? U tom smislu, turistička brošura nema nikakvu praktičnu vrijednost.
- Kad su već uzgred spomenuti poznati i zaslužni stanovnici županije, zašto isto tako nije barem ovlaš dotaknut i legendarni barun Trenk?
- U lipanj mjesec nije uvršten Marsonikon, SF konvencija koja se održava u Tvrđavi.
- Zašto ekipi stvaralaca brošure nije pridodan lektor?
No, i pored samo na prvi pogled uočenih propusta, brošuri u cjelini dajem prolaznu ocjenu- za zalaganje, dojam i tehničke vrijednosti.
_________________________________________________
ˡ Promidžba: izgovor riječi promičba kako se je pisala po pravopisu iz 1944. analogijom prema predoč + ba ← predočba (od promic (ati) + ba trebalo bi pravilno pisati promicba)
