«

»

srp. 10 2018

Botoksirani Brod

Ne mora se biti socijalnopolitički i kulturološki oštrovidan kako bi se zamijetilo da je nestalo sve što je u Slavonskom Brodu nastalo bez stranog utjecaja, samorodno, vlastito, starosjedilačko. Dostatan je samo uobičajeni pogled-dva. Njegova autohtnost zadržala se samo u tragovima, konzervirana tek u postojanju zgrada u nekoliko ulica najužeg centra grada. Nekadašnji mentalitet, te kontinuitet urbane tradicije, pojeo je povijesni novum  koji se prevratnički nametnuo vidu sirove, frankensteinevske obnove kapitalizma, impregnirane hipertrofiranim nacionalnim identitetstvom i bosanskoposavskim pridošlištvom, koje je, doduše, gradu donijelo stanovitu vitalnost, ali i posvemašnju migrantsku ravnodušnost spram istinske brodskosti. Ukratko, Brod je posljednjih četvrt stoljeća zamjetno i tragično izgubio nekadašnje gospodarske kapacitete, i ono malo duše.

Neposredno nakon ratnih djelovanja devedesetih, poslije prekograničnog granatiranja u kojima je platio veliku cijenu, poslije pretvorbenog sloma gospodarstva u pljačkaškoj tranziciji, Brod je, poput mnogih drugih gradova, utihnuo, gotovo zamro od apatije i odsustva perspektive. Stanovnici, ta amorfna masa, entuzijazmirana neumjerenim obećanjima o vlastitoj državi, slobodi i blagodatima koje donosi ratn(ičk)o razintimljenje s bivšom mrskom državom, i povratak u Europu, vrlo brzo su shvatili katastrofalne razmjere prevare koja još uvijek traje, i… pomirili se s povijesno-geografskom činjenicom da su bili i ostali stanovnici periferije slavonsko-hrvatske provincije, na samom južnom rubu blatnog korita između Drave i Save, i, usprkos tzv. demokraciji koja im daje moć izbora, prepustili u ruke paranoidnim vlastima.

Tijekom svih ovih godina sadašnji, poslijeratni Brod uspoređivan je s nekadašnjim, prijeratnim Brodom, po svemu na štetu sadašnjeg, osim u jednome – u vanjskom izgledu. Sadašnji Brod je nedvojbeno ljepši. No, po snazi, značaju i značenju u državi, Brod iz prošlosti nije dostignut. Svi poslijeratni gradonačelnici, a posebno aktualni dr. Mirko Duspara, nastojali su političko-komunalnim utjecajima na njegovu vanjštinu povećati asertivnost odnosno ulagali su napore da grad bude oku ugodniji, skladniji, čime bi Brodu porasla samosvijest i pouzdanje u sebe, a što je po mišljenju očeva grada, preduvjet obnove, napretka, melem za nastale psiho-socijalne ozljede i sigurno polazište za nadolazeće godine sigurnog življenja. S obzirom da je poljepšavanje u biti pomlađivanje, primijenile su se i primjenjuju metode plastične kirurgije. Gradonačelnici nisu vitalnost Broda obnavljali pomlađivanjem gospodarstva u smislu jačanja i forsiranja mišića i spretnosti lokalnih šansi u industriji i informatici, nisu niti pomišljali na demografske stimulacije, nisu imali ideje za ekipiranje mladih ljudi s ciljem trendovskog prednjačenja, nisu pokušali postaviti visoke kadrovske ljestvice za članove gradske upravu, nisu podržali istraživanja javnog mijenja (demoskopije), nisu raspisivali natječaje za najbolje ovo ili ono u kulturi i medijima… oni su od svih mogućih alata i materijala upotrebljavali lopatu, miješalicu, asfalt i beton. Oni nisu podržali odgoj i ulaganje u ljude, njihovo znanje, pravedno zapošljavanje, nove ideje, oni su novac usmjerili u popravke postojećeg, čišćenje, krpanje, remonte, krečenje, kadrovske ringišpile…

Na način plastičnih kirurga gradski oci bavili su se surogatima pomlađivanja. Bore i ožiljke na koži lica Broda zatezali su, a ispod je ostajalo oronulo, pa čak i trulo tkivo. Nitko nije toliko botoksirao Brod kao sadašnji gradonačelnik Duspara. Stručnjak je za botulinske preparate, meke punjače iliti filere, za implatante, punila. Kružni tokovi, bazen, podna svjetla na pješačkim prijelazima, zelenilo, pristupi za invalide, parkirna mjesta- zahvati su za eliminaciju gradskih bora, borica, nabora i faldi. Sve to grad čini privlačnijim, ispeglanim. Dobiva se dojam prirodnog, mladolikog izgleda. A ispod plastičnih tretmana ostaje, poslužimo se medicinskim pojmovima, loša probava, neuredna stolica, sipljivost, krhke kosti, tumor na plućima, znojenje i povraćanje, bol u grudima, alergije, proširene vene, neishranjenost…grad u agoniji. Dusparini podrepaši i ulizice emfatično fotkaju aplikacije botoksa, filere i zategnuto lice i objavljuju na društvenim mrežama kao da su to dokazi i izraz zdravlja grada. Ali ne mogu uslikati sveprisutni mijazam, unutarnju trošnost, mlitavost, deficit poduzetničkih enzima, iskontaminiranost otrovima nepridržavanja solidarnosti u smislu izjednačavanja interesa pojedinih organa, strah od smrti … A kada malobrojni kritičari botoksiranja grada konstatiraju da fizička nadogradnja treba biti nešto drugo i puno više, i da ju treba provoditi simultano s mentalnim snaženjem i planiranjem u skladu sa svjetskim smjerovima, reakcija je bahato ignoriranje, eliminacija disputa i zanemarivanje zdravorazumskih prijedloga rješenja. Jer, plastičnu kirurgiju i botoksiranje gradska vlast nudi kao terijak, univerzalan lijek u starom i srednjem vijeku; pripravljao se od velikog broja različitih sastojaka i praktički nije imao nikakve vrijednosti. Gradonačelnik-plastičar igra na moć sugestije: grad će (vam) biti zdrav i mlad, samo mora(te) vjerovati u metode koje (mu) se nude. Problem je popriličan, kao kod pokvarenih zubi. Naime, kako uvjeriti nekoga da redovito pranje zubi, pa i najboljom pastom, nije dovoljno?! Zubi se često moraju popravljati, pa i izvaditi kako bi cijeli organizam bio zdrav. Ali, što će ti lijepi osmijeh, ako trpiš bol i prijetnju zdravlju zbog trulosti zuba! Što će ti pedest kružnih tokova kad mladi brodski vozači odlaze u Irsku? Pod egidom navodne odgovornosti, neiznevjeravanja birača i umišljenosti u pogrešne ideje o asertivnosti, gradonačelnik ne konzultira eksperte, zanemaruje struku i nastavlja s botoksiranjem. Grad je ljepši, ali to je isto kao da se živi pijesak u koji se može propasti, prekriva skupocijenim ćilimima.

 

19 comments

Skip to comment form

  1. Lara

    Neka je Brod barem lijep za one koji će u njemu ostati. Jeste li primijetili kako je sve prostraniji?

  2. dika

    Duspara je anesteziolog. Uspavao je pozornost birača i može im po mozgovima raditi što god hoće.

  3. sex pistol

    Brod ipak nije povećao čvalje. U Brodu su male i zašivene. U Brodu se šuti, a naročito o plastičnom kirurgu.

  4. Jagma

    Lijep je Brod kao žensko dupe. A glavurda prazna.

  5. Mrsunja

    Duspara je tvrdoglav, a mogao je pomladiti Brod na obje razine. samo, što bi on imao od jačanja brodskog gospodarstva i medija koji njega ne podržavaju. isključiv je i zato nikad neće biti prihvaćen od više od polovice Brođana.

  6. Stalker

    U tekstu se spominje pojam “brodskost”, njegovo nestajanje. Mislim da to nikada nije ni postojalo. Što je brodskost? Po čemu se brod ističe u Hrvatskoj? Po kojim to specifičnim kvalitetama?

    1. Po čemu je drugaćiji.Po mnogo ćemu i po lošem i po dobrom.Ako su Rimljani ovdje napravili svoj grad ,ima tu nečeg.Ako je IBM u Vinororju napisala ponajbolje svjetske priče,ima tu nečeg.Ako je Franjo Josip pio vino iz Vinogorja,ima tu nečeg.

      1. Popac

        Apsolutno si u pravu. Međutim, što će se reći za razdoblje od 1990, pa na ovamo? Pije li netko sada Jasinjsko vino? Tko u Brodu više stvar? Po čemu se Brod pamti i po čemu će se pamtiri. Centar grada, Sava, Poloj, demilitarizirana Trđava, Samostan… sve od nekad. Novi su neki hoteli i spomenik Tuđmanu.

        1. Car nije pio Jasinjsko vino,već vino privatnog proizvođaća.Zašto njih nema nije kriv HDZ ,više je kriv HSS .Za sve je pak kriva globalizacija,a mi,Jugoistočna Evropa , ju ne znamo okoristiti,nego povijeno motrimo,i propadamo.

  7. gungula

    To je kao i s komadima. Biraj između ružne i pametne ili lijepe i glupe. Duspara je izabrao glup Brod.

  8. sitna

    Bitno je da je Brod ravan drugim gradovima, da se u njemu navija za repku. Tko ne navija taj je šupak i sumnjiv tip. S botoksom ili bez kad navijaš ti si knez.

    1. Zambata

      Onaj čija je reprezentacija ispala, ne treba nevoljko navijati za reprezentaciju Hrvatske.
      Mimikrija se prepoznaje i ne priznaje.

      1. sitna

        Nije još, ali mogla bi večeras. A onda ćeš reći kako je lopta okrugla. Koga li ćeš onda optuživati za tu geometrijsku činjenicu, ti, kojem je navijanje lozinka za prolaz.u svijet naših.

        1. Zambata

          O čemu ti, rodice?
          Tko su tvoji?

    2. Zambata

      Drugarice, jel’ ti žao…

      1. sitna

        Dapače. Još više mi je drago jer sad sam sigurna da si ti kao portalski gardist i i branitelj domovine i na internetu, doprinjeo pobjedi nacije u dresu. Da ne bi tvoje brige i navijanja i podjebavanja ljudi koji se usude ponekad u općoj euforiji otvoriti jedno oko, od pobjede ništa. Očekujem da kao i predsjednica odeš u svlačionicu i Modrića izljubiš od glave do pete.
        Oprosti ako si invalid koji je rane stekao oko Vukovara ili Zadra!

        1. Zambata

          ” ljudi koji se usude ponekad u općoj euforiji otvoriti jedno oko”
          Ne otvarate vi samo jedno oko, vi ste uvijek budni.
          Morate tako, jer ni neprijatelj ne spava…

          1. sitna

            Sve uvrede koje si ovdje popio bile su opravdane, to sada vidim. Ti si ona lošija strana jedne lijepe zemlje, ti si, kako se to veli, prijenosnik zaraze. Zbog takvih kao što si ti, i zbog tvojih četničkih pandana, rat nikada neće završiti. Ti si neizlječivo bolestan, to si kroner.

            1. Zambata

              Gdje ti pronalaziš rat sa četnicima, pobogu?
              Mi se samo “nohamo” s komunofašistima i drugim sličnim tipovima.

Odgovori