Rusija i Kina jačaju savez protiv padajućeg hegemona

Rasprave o mjerama u suzbijanju pandemije u nas i Europskoj uniji se često pretvore u panično pitanje što ćemo jesti, od čega ćemo živjeti i kao ćemo plaćati račune ako ekonomije potonu u recesiju? S druge strane, ako čitate kineska izdanja agencije Xinhua ili Global Times, to uopće nije tema rasprave. U Rusiji također, iako ima manjih rasprava te vrste u liberalnim izdanjima poput Nove Gazete, Vedomosti ili na portalu radija Eho Moskve. Međutim, čak i na kolumne takve vrste u komentarima nema straha ili panike. Za prosječnog preplašenog Europljanina će vijest o jačanju ekonomske suradnje i obaranju rekorda u trgovini između Rusije i Kine izgledati još čudnije. Ali se čini da sve ide baš onako kako treba ići i

Kina s razlogom podržava rusku ekonomiju i jača savezničke odnose s Moskvom.

Rusija će uzvratiti, to je sigurno. I ovo nije propaganda ili navodi koji se temelje na emocijama, već na činjenicama.

Ministarstvo trgovine Kine govorilo je o stvarnostima i perspektivama kinesko-ruske trgovine u 2020. godini. Opseg trgovine između Kine i Rusije od siječnja do ožujka porastao je za 3,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznosio je 25,35 milijardi dolara, rekao je glasnogovornik kineskog Ministarstva trgovine Gao Feng.

Gao Feng napomenuo je da je ovo druga najveća stopa rasta između Kine i njenih glavnih trgovinskih partnera u prva tri mjeseca ove godine, što ukazuje na “stabilnost i moć kinesko-ruske trgovine”. Ne znam sjeća li se netko susreta Vladimira Putina i Xi Jinpinga u Šangaju 21. i 22. svibnja 2014., kada su se ruski predsjednik i kineski vođa dogovorili da će bilateralnu razmjenu podići na vrijednost 100 milijardi dolara godišnje. To je ostvareno i sada se postavljanu novi ciljevi, bez određivanja gornje granice trgovinske razmjene, što potvrđuje da se glavne ekonomske aktivnosti, a time i protok kapitala, seli u Aziju.

U prvom kvartalu ove godine, kineski uvoz ruske robe je dosegao vrijednost od 16,2 milijarde dolara, što je porast od 17,3% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Zanimljivo je da je Kineski izvoz u Rusiju opao za 14,6% i iznosio je 9,15 milijardi dolara, ali je razlog bio poremećaj u industrijskoj proizvodnji i fluktuacija valuta u prvom kvartalu. Sada, kada je Kina obuzdala koronavirusnu epidemiju u pokrajini Hubei, ova će brojka nastaviti rasti.

Kineski drugovi, čija se ekonomija tek počela oporavljati od epidemije, marljivo podržavaju Rusiju, pokušavajući kupiti više ruske robe.

Štoviše, tijekom naftnog rata je Kina u ožujku smanjila otkup nafte od najvećeg dobavljača Saudijske Arabije za 1,6% i povećala otkup nafte iz Rusije za čak 31%. I to ne piše neka vrsta “kremaljske propagande”, već „ugledni“ Reuters.

I to se dogodilo usprkos svim popustima i odgodama koje su za svoju naftu nudili Saudijci.

Vrijeme je da neki nesvjesni, možda čak i potpuni ignoranti, shvate da je sukob u svijetu odavno prešao granice čisto ekonomske logike.

Gost u emisiji poznatog ruskog novinara i televizijskog voditelja je rekao “kako su dnevnom redu danas samo tri pitanja: vodstvo, vodstvo i vodstvo”. Na globalnoj razini, naravno.

I tako je stiglo vrijeme u kojem je prevladano ono što piše u Ekonomiji i uspješne uprave se vraćaju dobroj staroj političkoj ekonomiji, gdje glavni pokazatelj učinkovitosti i uspjeha nije profit.

Zemlje bivše Jugoslavije imaju brojne stručnjake iz političke ekonomije, koji su iz struktura protjerani s dolaskom „slobode i demokracije“, a čini se da baš oni posjeduju potrebna znanja za izlazak ili obuzdavanje krize, a ove „ekonomiste“ s plesnim tečajevima raznih škola ekonomije iz Velike Britanije i Sjedinjenih Država se slobodno može poslati da beru šparoge ili rano voće i povrće, jer su njihova „znanja“ nepotrebna, ali prije svega štetna.

Sjedinjene Države su odavno izgubile ekonomsko vodstvo, iako je nevjerojatna njihova tvrdoglavost da to i priznaju.

SAD su izgubile i ideološko vodstvo. SAD su izgubile diplomatsko vodstvo, jer je Obama već bio slab, a Trump se svim silama trudi da sve upropasti. I to mu ide od ruke. SAD su izgubile i vojno vodstvo, što potvrđuju izvješća da je polovica nosača zrakoplova neispravna i stoje čekajući dovršetak remonta, a na drugoj polovica su posade zaražene.

I sada su Sjedinjene Države zauzele tužno prvo mjesto u smislu „učinkovitosti“ zdravstvenog sustava. Imaju najveći broj slučajeva zaraze u svijetu, najveći broj smrtnih slučajeva od koronavirusa i najveći broj ljudi koji zajedno s otkazima ostaju i bez zdravstvenog osiguranja, što se, uz ispriku afričkoj naciji zbog usporedbe, ne događa ni u Zimbabveu. Naime, u Americi oko trećina radnika koji su ostali bez posla, a brojka s bliži 30 milijuna, ostaje i bez zdravstvenog osiguranja, što može biti ravno smrtnoj presudi.

Kako funkcionira američka „bolnička industrija“, kako je zove Bloomberg, vidi se u Zapadnoj Virginiji, gdje je trgovačka tvrtka kupila tri bolnice, nakon toga je otpustila liječnike, a pacijenti kojima je potrebna skrb bili su prisiljeni potražiti drugu bolnicu, prenosi The New York Times .

Prije dva tjedna u regiji su pacijenti mogli biti odvedeni u bolnicu za samo 5 minuta. Zatvaranjem bolnica vrijeme za prijevoz pacijenata hitnom pomoći do najbliže medicinske ustanove povećalo se na 30 minuta. Bolnice je 2014. godine kupila komercijalna kompanija Alecto Healthcare Services. Zaposlenici su očekivali da će s novim vlasnikom financijski poslovi biti bolji. Ali je jedna odluka “učinkovitog privatnog vlasnika” odvela instituciju u financijske probleme i dovela do zatvaranja spomenutih bolnica.

U Sjedinjenim Državama se seoske bolnice desetljećima bore s financijama i na pragu su zatvaranja. Posljednjih godina se sve više zatvaraju, jer lokalno stanovništvo opada. Od 2005. je zatvoreno otprilike 170 seoskih bolnica.

Neke neprofitne ili zajedničke bolnice, poput one koju je Alecto kupio u Zapadnoj Virginiji i Ohaju, okreću se komercijalnim mrežama u nadi da će im, ako se usredotoče na zaradu, pomoći da opstanu. No, kako je pokazalo nedavno savezno istraživanje, komercijalne bolnice zatvaraju se čak češće od neprofitnih. Utvrđeno je da komercijalne ustanove čine 11 posto seoskih bolnica, ali 36 posto u ovoj skupini ih je zatvoreno.

Što ovo govori? Tržište je, kako kažu, reklo svoje. Točno, i hegemon je ispružio koliko je dug i širok i uvaljao se u blato, dok ljudi piju deterdžent za staklo, što je potvrdio Illinois Department of Health, gdje su rekli da se broj slučajeva trovanja jakim sredstvima za čišćenje posljednjih dana značajno povećao. Trump se tako uspješno „šalio“ kako tretirati koronavirus sa sredstvima za čišćenje da je na kraju za svoj pad optužio Rusiju i Kinu.

A onda je tu i američka nafta marke WTI, koja je ponovno pala na 12 dolara i više od jednog i pol puta je jeftinija od ruskog Urala, koji se kreće između 19 do 20 dolara po barelu. Ovdje će situacija za američke naftaše biti i gora, jer su skladišni prostori u Cushingu gotovo puni i naftu jednostavno nema gdje staviti.

U takvim okolnostima, američke elite nemaju drugog izbora nego pokušati ići i u krajnost u njihovom kolapsu, a za sve histerično okriviti zlonamjerne aktivnosti Rusije i Kine. Zapravo im ne preostaje ništa drugo. Čitam da je Wall Street, nakon kratkog oporavka, opet krenuo silaznom putanjom. Istina, FED računa da će odštampati još dolara, paket od nešto više od 400 milijardi dolara za male i srednje poduzetnike ida će te toksične obveznice uspjeti „dati“ nekome od saveznika. Onda će za otplatu dividendi, ma kako niske bile, opet upaliti štampariju i toksične obveznice opet pokušati ugurati u nečije „devizne rezerve“. Ali je u svijetu sve manje budala, a zemlje koje se moraju pokoriti volji Bijele kuće nemaju financijskih mogućnosti da spašavaju „Velikog brata“.

Što se tiče potencijalne gladi, opet su krivi Rusi. Bloomberg javlja da se svijet suočava s manjkom ruske pšenice, jer ruske izvozne kvote za žito završavaju dva mjeseca prije planiranog roka. Sve se to događa na pozadini povećane potražnje.

„Rusiji je jedino stalo da u pandemiji ne ostane bez zaliha žita“, prenosi Bloomberg, kao da je Moskva dužna proširiti ranije dogovorene kvote zato što je Zapad vjerovao da je kriminalni „Wall Street Casino“ toliko jak da za profit nema potrebe obrađivati zemlju i unaprijediti poljoprivredu.

Rusija je sada ograničila prodaju žita do kraja lipnja, čineći iznimku samo za četiri zemlje iz bivšeg Sovjetskog Saveza. I sada raste panika i sve se češće postavlja pitanje „što ćemo jesti“?

U takvim okolnostima Kina s razlogom podržava rusku ekonomiju i jača savezničke odnose s Moskvom. Logika je jednostavna: padajućeg hegemona je lakše pobijediti zajedno.

Nebojša Babić

1 comment

  1. Sjaši Kurta, da uzjaše Murta. Ipak, Murta nosi neku nadu, a Kurta je sijao smrt.

Odgovori