Nakon skupa u Hrvatskoj: “Bruxelles se ne mora bojati Kine, mi nismo faktor propasti EU”

Jučer je u Hrvatskoj završila velika međunarodna ekonomska konferencija “Kina + 16”, koja se dolaskom grčkog premijera na skup na kraju pretvorila u format “Kina + 17”.

Na konferenciji je sudjelovala velika kineska delegacija od 250 dužnosnika i 350 poduzetnika prevođenih premijerom Li Keqiangom. Ostali sudionici ove kineske inicijative su članice EU Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, a njima se pridružila i Grčka, te Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Srbija. Ukupno je, uz kineske goste i razne delegacije i poduzetnike, na radu formata sada će “Kina + 17″sudjelovalo oko 1000 ljudi.

Službeno izdanje kineskog političkog vrha na engleskom jeziku, Global Times, članak o skupu u Dubrovniku započinje uvodom u koje navodi kako su kineski premijer Li Keqiang i njegov hrvatski kolega Andrej Plenković otkrili u četvrtak ploču kojom se obilježava završetak prve faze izgradnje mosta Pelješac, kojeg je izgradio kineski konzorcij.

Provladin kineski list piše kako povećanje suradnje između Kine i zemalja srednje i istočne Europe ne udaljava potonje od europskih integracija niti čini kontinent podijeljenim, istaknuli su kineski analitičari.

Osim toga, kineski premijer Li Keqiang je nazočio osmom sastanku čelnika Kine i zemalja srednje i istočne Europe, ali je prije toga boravio je u Bruxellesu na 21. sastanku na vrhu Kina-EU.

U četvrtak se Li Keqiang sastao s visokim dužnosnicima i državnim čelnicima, uključujući češkog premijera Andreja Babiša, slovačkog premijera Petera Pellegrinija, albanskog premijera Edija Ramu i bugarskog premijera Bojka Borisova s kojima je ponovio zajednički stav o jačanju suradnje.

Dok je u srijedu posjetio Zagreb, prije nego što je otputovao na summit u Dubrovniku, jednoj od lokacija na kojima je snimana popularna serija HBO, Li je rekao: “Naš odnos nije igra prijestolja, nego stvarna suradnja.”

Njegova izjava je uslijedila zbog zabrinutosti oko toga hoće li bliža veza između Kine i zemalja srednje i istočne Europe učiniti Europu podijeljenom s obzirom na to da “16 + 1” donosi konkretne rezultate, unatoč tome što je prošli mjesec Europa označila Kinu “ekonomskim konkurentom” u industrijskim područjima i “sustavnim suparnikom” u političkom sektoru.

Međutim, kao što su primijetili i hrvatski analitičari, Parizu u prvom redu, kao i ostalim zemaljama Stare Europe uopće nisu mrska ogromna kineska ulaganja, dok takva suradnja s Kinom za Bruxelles i razvijene zemlje postaje problem. Rijetko se s hrvatskog državnog televizijskog kanala mogla čuti izjava novinara koji je rekao da je takav stav starih članica EU i Bruxellesa doslovno licemjeran.

Kineski Global Times također tvrdi da se format “16 + 1” pokazao kao mehanizam koji igra pozitivnu ulogu za zemlje srednje i istočne Europe da se bolje uključe u ekonomsku globalizaciju i europske integracije, rekao je Wu Yikang, direktor Centra za europske studije na Šangajskoj akademiji društvenih znanosti.

Ovaj mehanizam, kao i druge platforme za suradnju, nikada nije bio osmišljen kao sredstvo za razdvajanje europskog bloka. To su bili prirodni rezultati snažnije potrebe za suradnjom između Kine i zemalja srednje i istočne Europe, a projekti suradnje u usponu dokazuju vitalnost tih mehanizama, rekao je Wu.

Hoće li EU biti podijeljena ovisi o tome hoće li blok i dalje privlačiti svoje članove u svijetu koji se mijenja, jer Kina nikada nije faktor u propasti EU, kazao je Wu.

Zapravo, mehanizam “16 + 1” pokazuje sve više vitalnosti posljednjih godina i privlačan je za regije izvan zemalja srednje i istočne Europe, kažu kineski analitičari.

Grčka je u petak prihvaćena kao punopravni član mehanizma suradnje između Kine i zemalja srednje i istočne Europe. Sudjelovanje Grčke suradnju pretvara u format “17 + 1”, izvijestila je Xinhua.

Od kada je platforma “Kina-CEEC” pokrenuta 2012. godine, trgovina među njima je porasla za više od 50 posto.

U prvom tromjesečju 2019. godine je trgovina između Kine i zemalja srednje i istočne Europe dosegla je 132 milijarde juana, oko 19 milijardi dolara, što je rast od 13% na godišnjoj razini i čini 15,8% vanjske trgovine Kine, kaže Li Kuiwen, glasnogovornik Generalne carinske uprave na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji.

Kina i zemlje srednje i istočne Europe također su vidjeli rastuća međusobna ulaganja. Prema službenim podacima, ulaganja skupine CEEC u Kinu su premašila 1,5 milijardi dolara, a kineska ulaganja u regiji su veća od 10 milijardi dolara, izvijestila je Xinhua.

U međuvremenu, Kina i zemlje srednje i istočne Europe su postale su važni partneri u okviru inicijative “Novog puta svile”. Svih 16 zemalja iz ovog formata potpisalo je sporazume o suradnji s Kinom, a veliki projekti poput željeznice Mađarska-Srbija glatko napreduju.

Wang Li, znanstvenik na Institutu za suvremene međunarodne odnose za europske studije Kine, istaknuo je kako će zemlje srednje i istočne Europe donositi vlastite odluke koje će služiti njihovim nacionalnim interesima i razvoju, a nema ništa loše u različitim diplomatskim strategijama.

Raspored summita “Kina-EU” i summit “Kina + 16”, sada već “Kina + 17”, kao i njihovi plodovi, pokazali su da je suradnja između Kine i zemalja srednje i istočne Europe uključena u okvir suradnje između Kine i Europe općenito, stoga će u tom pogledu biti više koordinacije, rekao je Wang.

Tijekom svojeg putovanja premijer Li je u više navrata naglašavao da Kina uvijek pozdravlja ujedinjenu i prosperitetnu Europu i da će Kina raditi sa svojim partnerima na stvaranju pravednog i poštenog poslovnog okruženja.

U govoru na svečanosti otvaranja Poslovnog foruma “Kina + 16” u Dubrovniku u petak, Li je naglasio važnost promicanja slobodne trgovine između dviju strana, ističući kako će biti pokrenuta i nova platforma za povezivanje malih i srednjih poduzeća.

Global Times pojašnjava projekt mosta Pelješac kojeg gradi kineski konzorcij.

Riječ je o najvećem prometnom infrastrukturnom projektu između dvije zemlje otkako su uspostavljeni diplomatski odnosi prije 27 godina. Kupljen od strane kineskih poduzeća kroz pošteno tržišno natjecanje i javno nadmetanje, projekt slijedi tržišna načela i poštuje pravila EU, piše kineski list.

“Kad su se dvojica premijera spremali završiti posjetu mostu, kiša se pretvorila u jak pljusak, a Li je rekao radnicima da most mora izdržati sve oluje, te da kineske tvrtke moraju ispuniti sve ugovorne zahtjeve na vrijeme u korist Hrvatske“, navodi se u članku objavljenom na internetskoj stranici kineske vlade u petak.

Kineski predsjednik i premijer izabrali su Europu za svoje prvo putovanje u inozemstvo ove godine. Posjet dolazi mjesec dana nakon državnih posjeta predsjednika Xi Jinpinga Italiji, Monaku i Francuskoj u ožujku.

Kako neizvjesnosti ugrožavaju globalni gospodarski rast, posjete osiguravaju da su Kina i njeni najveći trgovinski partneri predani stabilnom i kooperativnom odnosu te da je njihova suradnja pravedna, transparentna i obostrano korisna, kazali su kineski analitičari.

S porastom Kine, konkurencija između Kine i europskih zemalja bila bi jača, a posjeti dokazuju da dvije strane imaju učinkovite kanale za rješavanje zabrinutosti i sporova, izjavio je Wang za Global Times u petak.

Način na koji Kina i EU rješavaju pitanja od zajedničkog interesa u trgovinskoj i gospodarskoj suradnji bi mogli biti inspiracija za tekuće trgovinske pregovore između Kine i Sjedinjenih Država, kazao je Wang Li, ističući kako bi obje strane, usred izazova i sporova, uvijek trebale gledati širu sliku.

Ulazak Grčke u format “Kina + 16”

Kina i suradnja srednje i istočne Europe, ili blok CEEC, dugo poznata kao “16 + 1”, pozdravile su svoju novu članicu, Grčku, te će od sada format službeno biti poznat kao “Kina + 17”. Prethodno je ostalih 16 zemalja članica uglavnom činilo istočnoeuropsku regiju bivšeg Sovjetskog Saveza. Danas te zemlje dijele tradicionalni i povijesni odnos s Kinom. Iako su neke od postsovjetskih zemalja kasnile s ulaskom u Europsku uniju, druge nikada nisu tražile članstvo.

Ulazak Grčke označava prvu zemlju Stare Europe koja se pridružila ovoj regionalnoj suradnji.

Imati Grčku kao člana označava ulaganje velikih napora u širenje inicijative. U prošlosti je među zapadnoeuropskim zemljama inicijativa “16 + 1” bila osjetljivo pitanje. Bilo je zabrinutosti da bi zbližavanje središnje i istočne Europe s Kinom mogla oslabiti jedinstvo ili možda podijeliti EU, te se svaka strategija suradnje s Pekingom smatrala prijetnjom. AFP je izvijestio da je članstvo Grčke u bloku CEEC upozorilo zapadnoeuropske čelnike, koji su “oprezno” pratili sastanak u Dubrovniku.

Stav zapadnoeuropskih sila je kompliciran, ali razumljiv, jer je takva složenost dio normalnog raspona državnih odnosa. Takva osjetljivost nije utjecala na odnose između Zapadne Europe i Kine, niti je to problem koji se zasniva na europskim odnosima. Općenito, najnovija članica, Grčka, ne predstavlja geopolitičku kontradikciju.

Zapadna medijska izvješća često su pretjerana. Primjerice, njemački mediji su nekad ovaj format zvali  “Istočna princeza i 16 patuljaka”, što je bio znak prezira prezirni prema zemljama koje su se uspoređivale s patuljcima u odnosu na Kinu.

Takve pristrane analiza su pune ideoloških elemenata koji inherentno nisu njemački, već imaju bliže veze sa “zapadnjačkim” razmišljanjem općenito. Ovakva analogija je sve samo ne racionalna analiza koja zastupa njemačke nacionalne interese.

Grčka je prihvatila proaktivno članstvo u “17 + 1”. Grci su dugo iskazivali interes za pridruživanje, ali su ih kočila “regionalna pitanja”, kao što je nedavni spor oko imena sa zemljom koja se sada zove Sjeverna Makedonija, a članica je formata “16 + 1” od početka. Nakon što je Sjeverna Makedonija u veljači uzela novo ime, bilo je logično da se Grčka pridruži formatu i zapravo daje vjetar u leđa radu formata, baš kao što je bilo kada su se bloku pridruživale i druge države članice.

Za Kinu je EU sveobuhvatna mjera integracije, ali suradnja o formatu “Kina + 17” potiče razvoj među zemljama članicama EU, a za one koji nisu njezin dio, to je još važnije.

Tako postoje zemlje koje imaju status dvostrukog članstva i žele biti dio formata “Kina + 17”, što nije u suprotnosti s njihovim članstvom u EU, jer ovo nije politički blok. Zemlje koje istodobno sudjeluju s objema skupinama ne žele da se na njihovu suradnju s Kinom gleda kao na sukobljene interese s članstvom u Europskoj uniji.

Konačno, ako je macron u Parizu bio oduševljen unosnim ugovorima potpisanim s Kinezima, zašto to pravi ne bi imale i zemlje središnje i istočne Europe, bile one u EU ili ne?

Stoga je uključivanje Grčke u mehanizam suradnje Kine i zemalja središnje i istočne Europe ključan događaj za zemlju i znači još veću suradnju s Pekingom.

S druge strane, od svega koristi ima i EU, jer zemlje srednje i istočne Europe, uključujući Grčku, ipak zaostaju za Europom, a Stara Europa više nema novca za ulaganja u bivši “Istok”. Kroz svoje partnerstvo s Kinom, te su nacije sve zemlje formata imaju veće mogućnosti za razvoj. Svaka nacija je usmjerena na smanjenje jaza u razvoju između država članica EU i aktivno promiče prosperitet među svojim potencijalnim članicama. Članstvo Grčke je neto dobit za snagu i sklad EU, iako Bruxelles to vidi drugačije.

Kina je uvijek bila iskrena u globalnoj političkoj areni i ima jednostavan pristup. Azijski div nikada ne gubi iz vida suradnju, uzajamnu korist i ishod u kojem svi dobivaju, jer je samo to dokaz istinske pozitivne suradnje.

U međuvremenu je Zapad previše fokusiran na geopolitiku i izbjegava rješavati stvarna pitanja svakodnevice, ona koja brinu stanovništvo, zbog čega upada u dileme kada donosi vanjskopolitičke odluke. Kineska uzrečica glasi: “Udaljenost je test za izdržljivost konja”. To se ne odnosi samo na zemlje srednje i istočne Europe, već i na cijelu Europu, a vrijeme će pokazati da su Kinezi ipak u pravu.

logicno

Odgovori