Twitterova trajna zabrana računa Donalda Trumpa i zabrana Parlera (društvene mreže koju koriste Trumpove pristaše) na Google Play Storeu te vjerojatna zabrana Parlera na Apple Storeu, pokazali su koliku prijetnju slobodi govora predstavlja udruživanje tehnoloških divova.

Twitter, koji je i ranije pokazao svoju ideološku pristranost cenzuriranjem članka New York Posta o korupcijskoj aferi Bidenova sina Huntera, trajno je suspendirao profil američkog predsjednika Donalda Trumpa zbog “rizika od daljnjeg poticanja na nasilje”. Trump je također suspendiran na Facebooku i Instagramu Marka Zuckerberga.

Ako tehnološki divovi (u ovom konkretnom slučaju Twitter, Facebook i Instagram) mogu ukloniti američkog predsjednika sa svojih platformi zbog proizvoljnog i teško utvrdivog kriterija (poticanje na nasilje), oni će to nesumnjivo koristiti i u drugim slučajevima (pošto je postavljen presedan i to s utjecajnom osobom!), utječući time izravno na političke procese. Cenzuriranje objave po tom kriteriju vrlo je sklizak teren iz više razloga:






  1. Uvijek će barem u određenoj mjeri određivanje je li neki napis govor mržnje biti proizvoljno (to bi uostalom trebao biti posao sudova, a ne informatičara);

  2. Nemoguće je brzo (i pravedno) odrediti što je govor mržnje i poticanje na nasilje (osim ako je riječ o eksplicitnoj prijetnji, pozivu na ubojstvo i sl.).;

  3. Twitter i Facebook ne mogu imati dovoljno zaposlenih za “nadgledanje” pravovjernosti objave, a kamoli potencijalne manje društvene mreže.


Na treću stavku nadovezuje se slučaj Parlera o kojemu smo danas pisali: 
Google je s Play Storea maknuo društvenu mrežu Parler koju koriste Trumpove pristaše , dok je Apple zaprijetio da će učiniti istu stvar ako aplikacija ne pristane na moderiranje sadržaja.



Naime, Parler se brendirao kao alternativa Facebooku i Twitteru te tvrdi da nema cenzure, iako je više lijevo orijentiranih korisnika kazalo da su zbog svojih stavova cenzurirani. (…)

Google će suspendirati aplikaciju dok se ne adresira “postojeća i urgentna prijetnja javnoj sigurnosti”.

Najveća internet tražilica tvrdi da je mjesecima podsjećala Parler na spomenuti problem.

Apple je pak izdao ultimatum Parleru – uvedite moderiranje i filtriranje sadržaja u roku od 24 sata ili mičemo aplikaciju.

Buzzfeed pojašnjava u svojoj vijesti da je Parler privukao “teoretičare zavjere, pripadnike mrzilačkih grupa i desne aktiviste koji otvoreno potpaljuju nasilje”. Takva vrsta rezoniranja polazi od pretpostavke da je prosječan korisnik društvenih mreža maloumnik kojega “čuvari istine” moraju usmjeravati, čime se pokazuje protudemokratska narav današnjih elita. Uostalom, kao da poziva na nasilje, teoretičara zavjere i mrzilačkih grupa, nema na Facebooku i Twitteru?

Ono što je najproblematičnije je uvjetovanje od strane Googlea i Applea da se Parler mora pridržavati striktnih politika moderiranja. Iako su Apple i Google privatne tvrtke, kao i Facebook te Twitter, oni imaju gotovo monopolistički položaj na tržištu. Ako nova kompanija, koja može potencijalno ugroziti primat Facebooka i Twittera, nema pristup Apple Storeu i Google Play Storeu, ona je automatski, u današnje doba, osuđena na propast.

Ako Apple i Google onemoguće skidanje konkurentske aplikacije Facebooku i Twitteru, ne predstavlja li to kartelsko udruživanje s ciljem gušenja konkurencije i osnaživanje postojećeg gotovo monopolističkog položaja? To je puno važnije od toga da Apple i Google žele zabraniti Parler (koji koriste desničari). Sutra na udaru može biti aplikacija drugog ideološkog predznaka. Od tog kartelskog udruživanja (kao i od svakog drugog) najviše pate korisnici društvenih mreža te se ugrožava sloboda govora proizvoljnim izoliranjem nepoćudnih stavova – teško je zamisliti da bi Twitter i Facebook cenzurirali obajve u kojima se opravdava paljenje restorana i napadi na policiju tijekom nereda nakon ubojstva Georgea Floyda.

Stvar je principa koji nadilazi političko ideološke podjele jer, kako ga je nazvao komentator Fox Newsa Tucker Carlson, “cenzorski kartel” ima preveliku moć i utjecaj na demokratske procese.

Ako je već velika većina mainstream medija lijevo orijentirano i ako Big Tech cenzurira desničare na društvenim mrežama, na koji će način otprilike 50 posto američke populacije izraziti svoja stajališta? Ostracirani dio društva tada će tražiti druge načine za izražavanje svog stajališta, što potencijalno može biti vrlo opasno. Ako ne postoji forum za izražavanje mišljenja ugrožena je demokracija jer će izolirani svoja stajališta izraziti na druge načine neparlamentarne načine.

geopolitika