Kako okoliš utječe na zdravlje i dobrobit u Europi

A photograph taken on January 14, 2020, shows a cloud of pollution over the city of Sarajevo. – As winter grips the Balkans, the poor are caught in a cruel bind, being forced to light fires at home for heating while fuelling a pollution crisis smothering the region. In recent weeks, Balkan capitals from Belgrade Sarajevo to Skopje and Pristina have been ranked among the world’s top 10 most polluted major cities, according to the monitoring application AirVisual. (Photo by ELVIS BARUKCIC / AFP)

Europska agencija za zaštitu okoliša (EEA) objavila je novo istraživanje naziva “Zdravo okruženje, zdrav život: kako okoliš utječe na zdravlje i dobrobit u Europi” u kojem zaključuju da se 2012. godine 13% svih smrtnih slučajeva u EU moglo pripisati sprezi zagađenja okoliša i ljudskog zdravlja. Odmah potom pozivaju se na zaključak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prema kojem su se te smrti mogle spriječiti, te dodaju kako je slične ishode u budućnosti moguće smanjiti povećanjem napora za poboljšanje kvalitete okoliša.

Ističu da trenutno stanje okoliša u Europi ima negativan učinak na zdravlje i kvalitetu života Europskih stanovnika. Prema podacima WHO-a 2016. godine broj smrti uzrokovan stanjem okoliša procijenjen je na 630.000 slučajeva. Teret bolesti koje su rezultat ekološke situacije je neravnomjeran, a dok je situacija najbolja na Islandu i u Norveškoj (9 posto), najgora je u Albaniji ((23 posto smrti) te Bosni i Hercegovini (27 posto). Onečišćenje okoliša povezano je s nizom bolesti poput raka, bolestima srca, moždanim udarima, respiratornim bolestima i neurološkim poremećajima.

Zagađenje zraka glavni je uzročnik bolesti koje izaziva zagađenje okoliša. Loša kvaliteta zraka u zatvorenom prostoru povezana je s grijanjem na kruta goriva što uzrokuje oko 26.000 preuranjenih smrtnih slučajeva godišnje u Europskom ekonomskom području. Nakon zagađenog zraka, buka je drugi remetilački faktor koji utječe na ljudsko zdravlje. Ona odnosi 12.000 života godišnje te se povezuje s još 48.000 slučajeva ishemijske bolesti srca. Tu su potom i klimatske promjene koje utječu na zdravlje na primjer naglim promjenama vremena te učestalijim toplinskim udarima, ekstremnim hladnoćama te brzim i ekstremnim promjenama temperature. No, osim toga klimatske promjene izazivaju i zoonotske bolesti poput COVID-19 kao i one koje se šire vodom i hranom. Tako za sada prikupljeni dokazi upućuju na to da dugotrajna izloženost zagađenom zraku može povećati osjetljivost i na COVID-19.

Nakon klime, štetu ljudskom zdravlju uzrokuje i izloženost opasnim kemikalijama, a WHO procjenjuje da se na globalnoj razini 2.7 posto smrtnih slučajeva može pripisati ovome uzroku. U EU situacija je komplicirana jer se ukupan negativni utjecaj kemikalija na ljude zapravo ne zna. Europska agencija za okoliš ističe kako postoje rupe u razumijevanju toga kako kemikalije utječu na zdravlje ljudi u EU jer one mogu imati “sinergijske i dugotrajne učinke na endokrini sustav”. No, dok o tome čak nešto i znamo – utjecaj elektromagnetskih polja na ljude je više manje zdravstvena nepoznanica, no nužno je početi se time baviti, smatra Agencija za okoliš budući da se očekuje porast ovog utjecaja na ljude. Premda postoje dobro definirani akutni zdravstveni učinci izloženosti određenim elektromagnetskim poljima (na neurološki sustav i osjetila, zagrijavanje tkiva…) malo je dokaza u vezi s dugoročnim utjecajima po zdravlje opće populacije. Osim ovih tu su još i pitanje kvalitete voda, kako pitkih, tako i komunalnih, zagađenje antibioticima koje stvara otpornost i omogućava razvoj superbakterija. Čini se da bi od problema bakterijske infekcije (razne sepse) i otpornosti na antibiotike u EU moglo stradavati 25.000 ljudi godišnje. No, smrt nije jedino što zagađenje okoliša izaziva, već uzrokuje i povećanje bolesti kardiovaskularnog sustava, moždani udar, astmu, hipertenziju, demenciju, stres, i toplotne udare, dijabetes i imunobolesti.

Nejednakosti u društvu i zdravlju

Najizloženije opasnostima od zagađenog okoliša su socijalno najizloženije skupine društva. Na makrorazini to postaje jasno jednim pogledom na kartu zagađenja u Europi. Situacija je znatno bolja u bogatijim nego u siromašnijim zemljama kontinenta. Isti se obrazac pokazuje i na mikrorazini unutar pojedinih zemalja. Pri tom su nabrojanim problemima posebno ugroženi stariji ljudi i djeca. U jednoj paneuropskoj skupini o prisutnosti štetnih tvari u okolišu – štetne kemikalije pronađene su u urinu 90 posto žena i djece! Izloženost prljavom zraku, buka, grijanje na kruta goriva (naspram grijanju na održive izvore energije) i slično, ovisi o tome gdje živimo, gdje idemo u školu, gdje se bavimo poljoprivredom, gdje idemo na posao. To su sve socioekonomska pitanja neodvojiva od teme zagađenja okoliša i utjecaja na zdravlje. Europska agencija za okoliš stoga posebno upozorava na socijalne aspekte zagađenja te naglašavaju da mali broj opcija koje nam stoje na raspolaganju za početak rješavanja ovih pitanja nikako ne smiju postati izlika za nedjelovanje.

Kao rješenja svakako nude “zelene opcije” – od najjednostavnijih – održavanje, očuvanje, i sadnja novih parkova i šuma u urbanim područjima, do očuvanja mora u obalnim područjima. Očuvanje bioraznolikosti, ekološki transport i druge nam dobro poznate ideje. Kvalitetno prirodno okruženje potiče i na fizičku aktivnost, opuštanje i regeneraciju, a pomaže i socijalnoj koheziji (kao što se na primjer može vidjeti na primjeru društvenih pokreta koji su izrasli iz potrebe za očuvanjem parkova, rijeka, šuma,itd.). Boravak u zelenom pojasu potiče bolje funkcioniranje imunološkog sustava, mentalnog zdravlja i kognitivnih funkcija, smanjenu smrtnost od kardiovaskularnih bolesti, smanjen rizik od razvijanja dijabetesa, manju smrtnost novorođenčadi i u končanici – općenito – smanjen broj preuranjenih smrti.

Dokaze o pozitivnom utjecaju prirode na čovjeka EEA objašnjava na 50-ak stranica istraživanja koje ovdje prikazujemo ukratko i nažalost, općenito. Ako baratate engleskim jezikom, istraživanje možete pročitati ovdje. A ako ne, onda ovisite o ovakvim i boljim novinarskim tekstovima, jer prijevoda znanstvenih istraživanja na hrvatski nema. Zbog takvog nedostatka točnih informacija, umjesto razumijevanja okoliša u kojem živimo počinjemo vjerovati kojekakvim estradnjacima i vjerskim fundamentalistima, razvijamo teorije zavjere o cjepivima i telekom mrežama, a uskoro vjerojatno i o elektromagnetskim utjecajima. Na posljednjih više desetaka stranica svog istraživanja EEA navodi konkretne moguće poteze za ostvarenje ciljeva, no tu zapravo počinju politička pitanja, pa Agencija za okoliš gubi moć. Instrumenti ostvarenja boljeg života i zdravijeg okoliša nisu zapravo nepoznati, nije potrebno osmišljati neka radikalno nova rješenja koja zahtijevaju tehnologiju koju nemamo a ona koja je u povojima, još dugo neće biti komercijalno dostupna. Stoga, kao što se suptilno provlači kroz ovo, no i sva druga istraživanja objavljena na temu klimatskih promjena posljednjih X godina, zapravo nam je potrebna promjena društvene paradigme. A kako bismo nju ostvarili, potrebno je da svi imamo točne informacije, a ne da odgovore na krucijalne društvene probleme tražimo u teorijama zavjera. Problem je velik i u tome, što najšire dostupne informacije nisu dovoljno dobro obrađene, one javnosti ne nude uvid u cjelokupni uzročno posljedični slijed, a manjak tog uvida rezultira teorijama zavjere. Stoga je teško očekivati da će se stanje našeg okoliša popraviti, dokle god je njegovo prekomjerno iskorištavanje ekonomski isplativo. A isplativo je dokle god se ne broji prava cijena tog iskorištavanja. Prava cijena se ne broji jer kao što smo već rekli, javnosti sprega svega ovoga nije transparentna.

bilten

6 comments

6 pings

Skip to comment form

  1. Znam da odgovorni slabo ili nikako ne čitaju slične članke i bojim se da slabo prate razvoj situacije vezano za onečišćenja okoliša, pa ponavljam iz članka ono što je najvažnije:

    “… trenutno stanje okoliša u Europi ima negativan učinak na zdravlje i kvalitetu života Europskih stanovnika. Prema podacima WHO-a 2016. godine broj smrti uzrokovan stanjem okoliša procijenjen je na 630.000 slučajeva. Teret bolesti koje su rezultat ekološke situacije je neravnomjeran, a dok je situacija najbolja na Islandu i u Norveškoj (9 posto), najgora je u Albaniji ((23 posto smrti) te Bosni i Hercegovini (27 posto). Onečišćenje okoliša povezano je s nizom bolesti poput raka, bolestima srca, moždanim udarima, respiratornim bolestima i neurološkim poremećajima.”.

  2. Danas ponovo je u Slavonskom Brodu više sati u kontinuitetu mjerena satna koncentracija ozona oko i iznad 130 μg/m3, a očekuju se i veće koncentracije! Također će ponovo najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost (prosjek) ozona biti iznad ciljne vrijednosti (120 μg/m3), i to 30. put ove godine!!! A dozvoljeni broj takvih prekoračenja je 25 u godini! (vidi: http://iszz.azo.hr/iskzl/postaja.html?id=165).

    Ozon (O3) nastaje u prirodi pod djelovanjem UV zračenja. Pod tim djelovanjem, molekula kisika koja je stabilna uzima još jedan atom kisika i nastaje ozon. Nažalost kod nas se zanemaruje da prokursori ozona dolaze iz raznih realnih emisija i to su: dušikovi oksidi, ugljikovodici i hlapljivi organski tvari!Umjesto da se sve to proanalizira, u DHMZ-u će se pobrinuti o validaciji podataka, itd.. Tako godinama!

  3. Jučerašnja najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost (prosjek) ozona bila je iznad ciljne vrijednosti (120 μg/m3), i to 30. put ove godine i iznosila je 127 μg/m3!

  4. U šbrodskom zraku ni danas nema promjene. Kako raste temperatura zraka, tako raste satna koncentracija ozona. Evo ponovo više sati u kontinuitetu je mjerena satna koncentracija ozona oko i iznad 130 μg/m3, a najveća koncentracija izmjerena danas je 158 μg/m3!

    Tako Slavonski Brod i mjerna postaja na Jelasu (SB1) ponovo su na naslovnici AZO-a na vrhu onečišćenja zraka (vidi http://iszz.azo.hr/iskzl/index.html)!

    Očekuje se da će i danas najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost (prosjek) ozona biti iznad ciljne vrijednosti (120 μg/m3), i to 31. put ove godine!!! A dozvoljeni broj takvih prekoračenja je 25 u godini!

  5. Na kraju današnja najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost (prosjek) ozona bila iznad ciljne vrijednosti (120 μg/m3), točnije bila je iznimno visoka: 141,6 μg/m3! To je 31. put ove godine da je najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost (prosjek) ozona bila iznad ciljne vrijednosti!!!

  6. “Dodik se u Zagrebu sastao s Milanovićem i Plenkovićem”… Bojim se, makar im je poznata situacija oko brodskog zraka, a i više puta su bili sudionici sastanaka posvećenih rješenjavanju tog problema, da o njemu nisu stigli popričati.

    https://www.index.hr/vijesti/clanak/dodik-se-u-zagrebu-sastao-s-milanovicem-i-plenkovicem-objavio-o-cemu-su-pricali/2214440.aspx

    Odgovori