Preporuke: Proza

Neki od najsjajnijih novih naslova prijevodne proze govore o staroj, mračnoj temi uspona nacizma – Éric Vuillard nastavlja književnim sredstvima tamo gdje je historiografija nemoćna, Daniel Mendelsohn istražuje sudbinu svojih predaka, a Wolfram Eilenberger živote njemačkih filozofa

Éric Vuillard: Dnevni red

Nazovimo ih povijesnim pripovijestima. Mislimo na povijesne romane, obiteljske povijesti, autobiografije i biografije. O nekima smo već pisali na stranicama ‘Novosti’: istraživanju Javiera Cercasa o fašizmu u vlastitoj obitelji (‘Vladar sjena’), zapisima Ernőa Szépa o odlasku na prisilni rad grupe budimpeštanskih Židova u ljeto 1944. (‘Ljudski zadah’). No neka od najboljih djela prijevodne literature i dalje dolaze iz tog kuta. Ovdje su tri preporuke: ‘Dnevni red’ Érica Vuillarda, ‘Izgubljeni: potraga za šestero od šest milijuna’ Daniela Mendelsohna, ‘Doba čarobnjaka. Veliko desetljeće filozofije 1919. – 1929.’ Wolframa Eilenbergera.

Istina je raspršena kroz svakojaku povijesnu prašinu. Tamo gdje prestaje interes povjesničara, tamo gdje prestaje akademska historiografija, Vuillard traži bljeskove povijesti, njezinu suštinu. Na rubovima velikih povijesnih događaja – Anschlussa, suđenja u Nürnbergu, sporazuma u Münchenu, sastanka Hitlera početkom 1933. s vodećim ljudima njemačke industrije – Vuillard traži markacije historije: male događaje, scene, kroz koje se prelama cjelina povijesti. Kod austrijskog predsjednika Miklasa to je ideja darivanja Hitlera njegovim rodnim gradom na vijest o manevrima njemačke vojske. Kao da je Behemot došao po prst, a ne po glavu. Kod kancelara Schuschnigga to je spominjanje Beethovena na urlanje Hitlera da je doprinos Austrije njemačkoj povijesti jednak ništici, na što Hitler uz neočekivano bockanje odgovara da Beethoven nije Austrijanac već Nijemac, rođen u Bonnu. Izvanredna historiografija, izvanredna literatura.

Daniel Mendelsohn: Izgubljeni: potraga za šestero od šest milijuna

Tragajući za obitelji Jaeger pred Danielom Mendelsohnom pojavljuje se bračni par Jaeger i njihove četiri kćeri onako kako se kod razvijanja fotografija na bijelom papiru pojavljuju konture ljudskih lica. Šestero članova šire njujorške obitelji Mendelsohn stradalo je u holokaustu: Shmiel i Ester Jaeger iz galicijskog gradića Bolechowa i njihove četiri kćeri. Isprva pranećak Daniel ne zna ni točna imena kćeri. Ali polako se pomalja slika, polako se ispisuje historija šestero od šest milijuna, kako stoji u podnaslovu. ‘Izgubljeni’ su sinegdoha holokausta. Sudbina šesteročlane obitelji i sudbina šest tisuća Židova Bolechowa govori u ime šest milijuna. ‘Izgubljeni’ su i glas treće generacije preživjelih. Pitanje autentičnog svjedočanstva u vrijeme kada umiru posljednji svjedoci Mendelsohn razrješava osobnom pričom o historiji konkretne obitelji, konkretnog gradića.

Wolfram Eilenberger: Doba čarobnjaka. Veliko desetljeće filozofije 1919. – 1929.

Tri kultna filozofa i jedan akademski filozof. Heidegger, Benjamin, Wittgenstein i Cassirer. Trojica elitista i jedan uvjereni demokrat, trojica koja odbacuju kulturu i jedan koji je prigrljuje. Sveukupno četvorica njemačkih filozofa koja su tokom dvadesetih odredila međuratnu filozofiju, a uvelike i poratnu filozofiju. I možda prije svega: dvojica njemačkih Židova, jedan austrijski Židov i jedan naci. Dvadesetih godina postavljat će se pitanja logike, jezika, kulture, postojanja svijeta. S tridesetima sve će se zaboraviti, sva će pitanja postati izlišna i sve će se svesti na jedno: tko je Židov koji će pobjeći, a tko nije. ‘Doba čarobnjaka’ Wolframa Eilenbergera staje tamo gdje započinje rasplet. Dramatski je to kraj. Ontološko pitanje ‘što je čovjek’ dobit će svoje prizemno, rasno određenje. Wittgenstein, koji tek s nacizmom saznaje svoje židovsko podrijetlo, siguran je u Engleskoj. Cassirer bježi pred nacistima u Švicarsku i zatim u Ameriku. Benjamin, bježeći pred Hitlerom, u Portugalu počini samoubojstvo… Heidegger kao rektor sveučilišta u Freiburgu 1933. drži govor u kojem ističe: ‘Führer sam i samo on jest današnja i buduća stvarnost Njemačke i njezin zakon.’

portalnovosti

Odgovori