Inventura šuštavih svjedoka i graditelja zavičajnog duha vremena

Vladimir RemVladimir Rem je kao malo koji hrvatski književnik stvaralački zaokupljen lokalnim, zavičajnim- potpisao temeljne, pouzdane i utjecajne književnopovijesne priloge o Slavonskom Brodu, a koji su mu zajamčili autorski status najsveobuhvatnijeg poznavatelja brodske prošlosti i kulture. Marni sakupljač i sustavni razvrstatelj brodsko-slavonskih povijesnih činjenica i svjedočanstava, istančanog dara za feljtonističko osvrtanje, profesionalno kompetentan, širokih pogleda i interesa, poštovatelj tradicije, zaljubljenik u okus zavičajnih vrijednosti, upravo ovisnik o tom neodoljivom okusustarom kao hladna voda, s izrazitim istraživačkim nervom i iscizeliranim spisateljskim izrazom- Rem je (u) svojim višedesetljetnim umjetničkim i izdavačkim pothvatima dao nemjerljiv obol na konzistenciji brodskoslavonskog povijesnokulturnog identiteta. Ovaj vrsni književni povjesničar svog kraja i kroničarski kritičar zavičajne novinske i književne produkcije, u brojnim ogledima, prikazima i kritikama, vlastitu književnu konstrukciju temelji na tri nosiva stupa: na objektiviziranom uočavanjugrimasa vremena, pa i iz arhivske građe, na intuitivnom poznavanju kolektivne psihologije slavonskog svijeta nastanjenog na prostoru kojeg s pravom nazivaju blatnim koritom između Save i Drave, te na kontinuiranom i studioznom stjecanju uvida u literarna ostvarenja njegovih suzavičajnika, kako prethodnika tako i suvremenika. Pridoda li se tomu Remova gotovo geometrijska preciznost u sastavljanju raspoloživih dijelova građe i akribija općenito, te zavidna zanatska vještina finalne montaže tekstova, dobivamo višeslojno vrijedna ostvarenja. Plodovi njegovih istraživačkih nastojanja- tekstovi krcati provjerenim informacijama i razložnim komentarima- za čitatelje zapravo imaju ulogu suverenog tumača i vodiča po znanim i neznanim krajolicima zavičajne odnosno nacionalne duhovnosti. Podsjetimo se samo naslova njegovih do sada objavljenih knjiga o Brodu, brodskome i brodskosti: Tragom prošlosti Broda; Stari Brod; Brodske teme i dileme i Zavičaj kao sudbina.

Tragom brodske pisane riječi peta je Remova knjiga posvećena povijesnoj i novinsko-književnoj baštini Broda. Knjiga donosi šest književno-povijesnih priloga: o 125 godina brodskog tiskarstva i novinstva; o brodskoj poslijeratnoj književnosti; o brodskom tisku i slavonskom novinstvu; o brodskoj periodici od početaka do danas; o politici i kulturi kao glavnim obilježjima starijeg brodskog novinstva, te o brodskoj knjizi nakon demokratskih promjena. Zamišljena kao tematsko čvorište, nadsumativni spoj tekstova objavljivanih u Književnoj reviji [Časopis za književnost i kulturu / Ogranak Matice hrvatske Osijek] i Novom Brodskom listu, knjiga daje jasan kronološki pregled brodske pisane riječi, ali i simbiotičnu međuovisnost tiskarstava i izdavaštva, politike i kulture, i povezanost autora proisteklih iz tzv. brodskog kruga i općih književnih stremljenja. Kalendarizirajući gotovo sve novinske i književne događaje vezane uz brodski prostor i brodske autore, i to u kontekstu političkih i književnih tokova i previranja, Rem u svojoj knjizi demonstrira doista zavidno poznavanje problematike o kojoj piše, dokazujući i ovaj put stečenu reputaciju neprijepornog znalca, predrasudama neopterećenog dijagnostika i superiornog sintetizatora.

Dosljedan u poimanju knjige kao živog glasa, duha koji korača, nastavka žive misli neke osobe od koje nas dijeli vrijeme i prostor, uvjeren danarod bez pouzdanih vijesti jest, prije ili kasnije, narod bez temelja slobode, Vladimir Rem svojom knjigom pruža niz sjajnih dokaza za upravo te svoje umjetničke i ljudske principe i stavove. Prije svega, on je čitatelj i znatiželjnik, a potom tragalac i nalaznik duhovnih prinosa spisatelja i novinara vezanih za Slavonski Brod, njihovo središte, privremeno odredište ili polazište. Iščitavanjem Removih književno-povijesni ogleda lako je uočiti tri grupe autora koji stvaraju brodsku pisanu riječ: autori koji su se rodili i stvarali u Brodu i proveli u njemu svoj život (Berković,Tomac, Uzelac Schwendemann, Krpan…); autori koji su se rodili i školovali u Brodu, ali su veći dio života i rada proveli izvan njega (Tadijanović, Rem, Horkić…); autori koji su školovanjem, i/ili poslom odnosno drugim životnim okolnostima vezani za Brod (I.B.Mažuranić, Milošić,…). Fascinira što su u Removoj knjizi svi i sve. Međutim, na podjednakoj ravni su, i impresivna manjina-dokazane, nesumnjive veličine, ali i snažni autori zanemareni zbog povijesnih stigmatizacija, i većina- prosječnici, adaktirani pisci, apsolutno efemerni lokalni liričari, pripovjedači i povjesničari. Nakon stoljeće i četvrt slijevanja autora u svojevrsni brodski zavičajni liman i kretanja prema glavnom hrvatskom toku i ušću u svjetsko književno more, prošli su tek rijetki. Naravno da je Rem toga itekako svjestan, ali kada se pravi inventura pisane riječi, tih šuštavih svjedoka i graditelja duha vremena jednog kraja, knjiga, periodike, i njihovih tvoraca, s nakanom da bude pravedna i potpuna, onda joj nije po svaku cijenu svrha njihovo hijerarhiziranje, neumjereno pridjevanje, izricanje komparativnih vrijednosnih sudova i idejno-ideološko svrstavanje. Ipak, Rem se nije odrekao autorskih instrumenata: edukativnih komentara, subjektivne optike kod selekcioniranja citata o autoru ili djelu, lapidarnih definicija autorskih nastojanja i stila, uvrštavanja djelomičnih biografskih detalja, povijesnih poveznica s općehrvatskim političkim, kulturno-književnim i novinskim pojavama i minimalističkog zahvata u značaj i značenje tiskanog djela u trenutku kad se pojavilo.

Rezultat je iznad svake skromnosti: uredno složene i rasvijetljene hrpe novina, zbornika, biblioteka, zbirki, razvrstani autori, urednici, umjetnici, rekonstruirani datumi, događaji, povezani s ulicama, prostorom, zavičajem, po načelima kreativne jasnoće, inventurne jednostavnosti i vremenskog kontinuiteta. Knjiga Tragom brodske prošlosti zbog svoje informativnosti, temeljite stručnosti, pristupa, tehnike, stila, forme i dosluha, kako spomenusmo, sa živim glasovima i duhovima koji koračaju od kojih nas dijeli vrijeme i prostor, svakako će postati polazna nezaobilazna postaja za sve buduće istraživače.

Objavljeno: 7.1.2011. na portalu www.sbplus.hr

 

Odgovori