Kratka bilješka jednog putnika Marsonikona 8-2019

Slijeva: Ina Ćurković, Gordan Sundać, Teo Kos, Mira Satarić, Jurica Ranj, Ivan Lutz, Leon Maglić

Osmog lipnja održana je Osma SF konvencija Marsonikon, tradicionalno u velikoj Carskoj i kraljevskoj baroknoj pograničnoj Tvrđavi Brod. U dva sastavna dijela ovog sklopa više utvrda, izgrađenog između 1715.-1780. godine, u nekoliko sati prezentirana je tek djelomična vizionarska ekstenzija tehnološkog univerzuma. Ove godine, organizatori slavonskobrodskog velikog zbora zaljubljenika u moderne mitove, tematski su se fokusirali (čitaj: ograničili) na erotiku u SF-u, na jednu od temeljnih realnosti, pa i onu nadolazeće budućnosti, na korijen svega što postoji.

Samo za neke zadrte posjetitelje, prekomjerno kritične i pomalo ograničene krutim tipizacijama i fragmentizacijama povijesti čovjekovog pokoravanja prirode (svemira), i uskim rang-vidicima na razloge ekonomsko-političkih borbi unutar ljudske agresivne vrste – spoj tvrđavskog ambijenta s diktirajućim okusom tradicije, i spekulativnog, ezoteričnog, razbarušenog, modernističkog i pokatkad dekadentnog duha znanstvene fantastike – bio je neumjesna i teško podnošljiva opreka između vječnih istina o hijerarhizaciji društva s tumačenjem uspostavljenog reda propisanog od strane funkcionalnih i nacionalnih autoriteta, i književnog žanra koji relativizira stvarnost, nudeći utjehu, a često i tutnjanje zle krvi za uznemireno čovječanstvvo, uz pomoć nadhistorijskih tema i projekcija budućnosti. A Tvrđava je zapravo idealno, impresivno kontakt-mjesto, lokacija-svjedok kontinuiteta trajanja, atraktivna postaja za nastavak putovanja prema svjetovima ultrabudućnosti, dokaz neuništivih društvenih veza u oba vremenska smjera, začinjavac koji naglašava osnovne okuse vrednota općeljudskog, ali i kontroverzni poligon za demonstracije inverzija vrijednosti, mjesto na kome se, pogledom unazad i ispred sebe, konstatira kolaps stanja uređenosti po zakonima Knjige i Porijekla vrsta; Marsonikon navještava moguću antiutopijsku pobjeda umjetnog nad ljudskim, on je klub u kojem se iluzije izjednačavaju s istinom, a često su i važnije od nje. Jer, osim znanstvene spoznajnosti, SF u sebi sadrži začudnost – uzbudljivu lepezu potencijalnih iskoraka mašte. Tvrđava i Marsonikon su poput materije i antimaterije, gotovo uvjetovani vlastitim suprotnim nabojima; na nužnoj su distanci međusobnog prevrednovanja kako ne bi došlo do glupog eksplozivnog sudara ovih oprečnih svjetova. Tvrđava i Marsonikon su  galaktike koje istovremeno usisava crna rupa radoznalosti i glad spoznajnih definicija.

Sigurna, po mnogočemu rutinizirana organizatorska ruka velike četvorice (Lutz, Martinović, Maglić, Sundać), ojačana Grčevićevim, Gažinim i Koudelinim altruističkim nastojanjima (i mnogih, mnogih drugih koji su zdušno pomagali iz sjene), odsustvo nervoze i žurbe, nepresušeni entuzijazam, spisateljska iskustva pojedinaca, dosjetljivost, samouvjerenost, fini gradski štih doslovce u svemu, a koji je na jukstapoziciji spram sve invazivnijeg kvazinacionalnog kiča, seljačluka i komercijalizacije baštine, ali i razmjerno opravdana nesklonost spram eksperimentitanju i performanceima, „pobjednička“ shematiziranost u pristupu rasporedu dijelova konvencije, nenaklonjenost totalnoj upotrebi medija, socijalna pristojnost – osigurali su Marsonikonu u konačnici i ove godine još jedan uspjeh, uspjeh zasnovan na superiornoj afirmaciji nove izmaštane stvarnosti, prezentaciji urbane kulture, antiprovincijalnosti  i istinske ljubavi prema svom gradu.  Najveći uspjeh konvencije je spontano stvaranje bratstva i jednakopravnosti između posade i putnika. Naravno, znalo se jako dobro tko naviga i kamo se plovi, ali, putnici, kojima sam i sam pripadao, osjećali se komotno, putujući pod dojmom da su maksimalno uvažavani, čak do uloge malih kapetana.

Nosiva tema bila je Erotika u fantastici. Erotikom su bili impregnirani: zbirka Marsonic 15, predavanja, antikviz i tri prikazana filma. Centralno predavanje posvećeno temi održao je Ratko Martinović, nazvavši ga Sex budućnosti – transhumanizam, roboti i holofantazije. Iz njegove PowerPoint prezentacije vidi se smjer kojim se uputio kako bi slušatelje upoznao sa značajem i značenjem seksa u nekadašnjoj, modernoj i kulturi vremena koje će doći. Brođaninu Martinoviću kao internacionalno poznatom „multiinstrumentalisti alternativnog“, tema je bila po mjeri. Isplati se listati PP prezentaciju i potom proširivati znanje ukucavanjem „nepoznatih“ pojmova u google. Klikni, uvjeri se!

Napomena: PP prezentaciju mogu vidjeti samo oni koji na svojim uređajima imaju instaliran Microsof Office.

Seks budućnosti  

Da sam ja bio Ratkov asistent usudio bih se u „produžecima“, istaknuti sljedeće teze naslonjene na njegovo predavanje, teze kao polazišta za SF konstrukcije:

  • Svi putevi seksa vode u orgazam, kako u prošlosti, tako i u budućnosti. Seksualni klimaks je Rim, centar opstojanja integralnog bića, smisao putovanja. Bez obzira na načine/manifestacije i vrste seksualnog ili paraseksualnog općenja, bez obzira na esencijalne i supstancijalne sadržaje čovjeka, bez obzira na anatomska sredstva, cilj je isti – hod evolucije putevima zadovoljstva.
  • Tehnologija, genetski inženjering i kemija šire mogućnosti suočavanja čovjeka s egzistencijalnom punoćom, produbljuju istraživačke porive, povećavaju seksualnu energiju, razaraju principe moralizma. Promiskuitet je rezultat neselektivnosti koja se stimulira na umjetan način. Zavaravanje mozga za posljedicu može imati dokračivanje patrijarhata, manipulaciju vrijednostima, izolaciju neposlušnih, kraj dosadašnje povijesti, realizaciju distopijskih tendencija…
  • Sfera seksualnog općenja izravno je pod utjecajem funkcioniranja tržišnih principa po kojima je sve roba. Put do orgazma je dio turističkih ruta u najširem smislu. Pornografizacija društva je poluga profita. Kontrola seksualnog nagona dio je opće kontrole društva. Pokušaji preobrazbi čovjeka od ovisnog do slobodnog bića, inicirani su i dirigirani dozama izrabljivanja od strane države i korporacija u kojima se nalaze (auto)seksualni stimulansi.
  • Budućnost će novoj babiloniji donijeti umreženi militantni voajerizam i horizontalno širenje geometrijskom progresijom iskustva bez selektivnih kriterija. Usamljeni su gladni iskustva s nepoznatim tijelima.
  • Uvijek će seks biti nevidljivo, nepoznato, golo, nepredvidivo… Samo „tri stvari imaju u sebi nečeg od onostranog: Sunce, Sabah i seksualni odnos“ (Talmudska mudrost).

Na samom kraju konvencije dodjeljene su nagrade „Pera Marsonica“ za najbolju priču napisanu u zbirci Marsonic, od 2012. do  2019. godine. Prije svečanosti uručivanja nagrada, Gordan Sundać predstavio je Vedrana Mavrovića, talentiranog pisca iz Zagreba čija je prva priča objavljena upravo u zbirci Marsonic. Potom je Leon Maglić, nakon uvodnog govora o razvoju zbirke i sf-a na području regije, objavio imena dobitnika:

Mira Satarić – zlatno Pero Marsonica

Jurica Ranj – srebreno Pero Marsonica

Teo Kos – brončano Pero Marsonica

Time je Marsonikon u Tvrđavi završio svoje putovanje. Možda iduće (deveto) bude nadzirano i snimano dronom, posebno pokreti nas žednih putnika, između Galerije Ružič, Glazbene škole i Kazamata gdje se smjestio šank. Sve je moguće! Dogodine!

17 comments

Skip to comment form

  1. Marsonikon je adut Broda da je uopće grad.

  2. Visok nivo, kul ekipa, destinacija snova… vrhunska predstava.

  3. Ova bilješka je literatura.

    1. U pravu si a ja se sekirala što nisam uspjela biti tamo. Više ne bih razumjela ni da sam slušala svojim ušima.

  4. Zaslužene pohvale. Kvalitetno o kvaliteti.

  5. Nitko ne može nekog nahvaliti, ali i pokuditi kao Lukić. A sve bazirano na poznavanju materije. Ovaj put je pokazao slabost prema praktičarima naučne fantastike. Ovo im je “diploma” za uokviriti.

  6. Može li sbperiskop objaviti obrazloženja za nagrade “Pera marsonica”?

    1. Naravno, pročitajte priče u sljedećim brojevima i obrazloženje se stvori samo od sebe.

      Mira Satarić – zlatno Pero Marsonica – za priču “Suđenje robu Jukastu” – Marsonic 8 i cijeli opus – Marsonici 7,9,10,11,12,13,14

      Jurica Ranj – srebreno Pero Marsonica – za priču “Zemlja je plava” – Marsonic 6

      Teo Kos – brončano Pero Marsonica – za priču “Rukotvorina” – Marsonic 7

      Također je važno znati da organizatori i pisci iz Udruge MArsonikon (Sundać, Martinović i ja) nikada nećemo konkurirati za nagrade jer mislimo da nije normalno da sam žiri dodjeljuje sam sebi nagrade kako to rade na svim mogućim književnim nagradama diljem Balkana. 😉

      Živjeli

      1. Zadovoljan sam što se Lutz uopće udostojio odgovoriti, ali odgovorom nisam zadovoljan. Evo, recimo dijela obrazloženja za književnu nagradu tportala vrijednu 50 tisuća kuna je i roman ‘Put u Gonars’ Nikole Petkovića.

        “Roman Nikole Petkovića ‘Put u Gonars’ upućuje čitatelja u određeni zavičajni prostor i neposrednu prošlost, u vrijeme stradanja, prijepora i nesporazuma, događaja koji su dobili pripovjedača koji im daje novi sadržaj i kontekst. Osjećaj da pouzdanih svjedoka nema jest mogući autentični prostor pisanja romana koji tematizira traume vremena, spašavanje vlastite egzistencije, svoga i života drugih. Ako smo bilo što naučili iz rasprave o korisnosti i štetnosti historije za život, jest naputak da povratak u prošlost nije put otkrivanja zaboravljene ili izgubljene istine, nego jedini način da shvatimo sadašnjost, svakodnevicu, suvremenost, da razumijemo i otkrijemo vlastitu ulogu i mjesto u svijetu u kojem živimo. Razotkrivajući odnose moći jednoga mučnog vremena, jezik romana ‘Put u Gonars’ ima performativnu moć da konstruira različite identitete nastojeći otkriti i reprezentirati složenu mrežu odnosa, uloga, gubitaka i poraza, zločina i krivnje… Ili jednostavno preživljavanja!….” I tako dalje
        Pogledati link: https://www.tportal.hr/kultura/clanak/roman-nikole-petkovica-put-u-gonars-citatelja-suocava-s-njegovim-strahovima-sumnjama-i-neizvjesnom-buducnoscu-20190523

        Mogu li ja dobiti od Marsonic žirija nešto slično za Miru Saltarić? Ili Ranja i Kosa? Po čemu se izdvajaju od ostalih? što priče čine najboljima? Koje karakteristike? Stvarno me zanima po čemu su se priče nametnule za pera?

        Kaže Lutz: “Naravno, pročitajte priče u sljedećim brojevima i obrazloženje se stvori samo od sebe.” Što je ovo joke?

  7. Oni žive za sf. Kad bi se barem moglo živjeti od sf-a?!

    Jesu li sada dužni poslati raport Gradu koji je sponzor? Ono, novac smo utrošili na…, bilo je toliko i toliko posjetitelja…

  8. Ne vidim u Martinovićevoj prezentaciji nijedan književni i filmski naslov kojim bi potkrijepio svoje tvrdnje. Oslanjao se na stvarnost i projekcije budućnosti registrirane po tisku, časopisima itd.

  9. Može li netko od “velike četvorke” odovoriti na pitanje imaju li razvijene ekstrasenorne sposobnsti i koje? Vjeruju li da je brodski gradonačelnik Duspara Ickev gušter? Može li se mlade koji su otišli u Irsku nazvati vanzemaljcima? Ili su vanzemaljci Srbi koje tuku domaće crne obrambene snage?

  10. Čestitke dobitnicima nagrada. Veliki korak za Marsonic i za njih.

  11. Svi sretni kao Nova godina.

    1. Svi su, osim Satarićke, nosači reklama na svoijim majicama.

  12. Ponovo se javljam sa žalosnom konstatcijom da nitko nije (bio) u stanju, uključujući i mene, komentirati komentar o Marsonikonu (kolumnu), a da o nekom ozbiljnijem kontra-komentaru i ne govorimo. Ne komentirati pomalo glupavo, u smislu kako je kolumna pozitivna i dobra, nego komentirati svrhu ovakvih konvencija, temu, organizaciju, komentirati dodanu vrijednost osme konvencije. Dakle, što je dodana vrijednost? Lukić je, nakon opisa atmosfere i mjesta, stavio seks u okvire duštva i ekonomije. Nije li to poticaj za raspravu? Što bi rekli organizatori? Je li za njih konvencija zabava? Ovako se može napraviti 20 konvencija bez dodane vrijednosti. Jedino ako misle da je dodjela nagrada pomak. Složio bih se s njima, ali da su dali barem dvije rečenice obrazloženja o pobjednicima kao što je netko primjetio.

  13. Sve cestitke ekipi iz Marsonikona.
    Zao mi je sto nisam bio

Odgovori