Cijeni li se kao točna wikipedijska tvrdnja da populizam označava način politike koji prikazuje "istaknutu bliskost narodu" i instrumentalizira nezadovoljstvo, strahove i aktualne sukobe za vlastite potrebe, onda je grad Slavonski Brod već duže vrijeme istaknuto visoko učilište populističkog načina dolaženja do vlasti i njenog korištenja, a njegov gradonačelnik dr. Duspara redovni profesor s katedrom u studiju Radio Soundseta. Prihvati li se wikipedijsko tumačenje da populizam apelira na instinkte i nudi jednostavna rješenja, tada je izravna tjedna komunikacija slavonskobrodskog gradonačelnika Duspare s građanima u emisiji „Gradskih 60 minuta“ upravo sjajan primjer populističkih manevara koji se odvijaju na eterskom poligonu pod zapovjedništvom lokalpolitičkog stratega uz upotrebu, pred radijskim aparatima, postrojene slušateljske vojske.
Jednosatno neobvezno radijsko čavrljanje prvog čovjeka gradske uprave s građanima, zapravo sa slušateljima emisije „Gradskih 60 minuta“, na službenoj internetskoj stranici Grada, proglašava se najboljim načinom brzog i učinkovitog rješavanja problema s kojima se građani svakodnevno susreću, a sva postavljena pitanja odmah se, nakon radio emisije, proslijeđuju u nadležne gradske upravne odjele na rješavanje. Dakle, javno se napiše, bez ikakvog ustručavanja, pa i onog tipa koji se naziva socijalnom pristojnošću spram onih koji su zbog stručnog poznavanja socioloških, komunikacijskih i politoloških kategorija, dobili diplome, da radijske ćakule sa šaćicom slušatelja, predstvaljaju, ponovimo, najbolji način brzog i učinkovitog rješavanja problema s kojima se građani svakodnevno susreću.
Da je redoviti nastup gradonačelnika u radijskoj emisiji, s necenzuriranim uključivanjem onih koji su zainteresirano slušali program, nazvan pravim imenom – tjednim razgovorom gradonačelnika sa stanovnicima Broda o problemima koji ih tište odnosno međusobnim informiranjem o stanju grada, da je radijska emisija imenovana kao mjesto susreta u trajanju od jednog sata na kome su se, uz međusobno uvažavanje, akteri podsjetili na izborna obećanja odnosno izborna očekivanja, moglo bi se nekako i prihvatiti programatska i posrednička upotreba medija u svrhu razmjene informacija. Staviti svima do znanja da je izravna komunikacija s ograničenim dometom, značajem i značenjem – najbolji način brzog i učinkovitog rješavanja problema s kojima se građani svakodnevno susreću, znači računati na to da je rečeno znanje ograničeno, podložno manipulaciji i nekritično. Podignuti radijsku nonšalanciju i istaknuti bliskosti s narodom do razine ozbiljanog, obvezujućeg političkog rada – tipični je populizam, jer su sva pitanja i odgovori ujednašeni do samozadovoljne kontrole gradskih funkcija s ciljem usrećivanja građana. Uostalom, zar je potrebno istaknuti da se pitanja mogu i naručiti?!
Gradonačelnik je, piše u službenoj, suhoparnoj informaciji o njegovom radu i djelovanju, odgovarao na pitanja. Ponekad bi ih građanima trebao postavljati, što je daleko teže. Na primjer, ova:
I tako dalje i tako dalje.
Umjesto da populističku demagogiju obojanu napuhanom brigom za opće dobro, emocijama i najavama boljih vremena uz pomoć cestogradnje, kružnih tokova, dizalica i mješalica za beton, ali samo ako mene izaberete, zamijeni odgovornim, znanstvenim demoskopijama, istraživanjima javnog mijenja na relevantnom uzorku, gradonačelnik uporno, sa svrhom dobijanja i sljedećeg mandata i drugih osobnih probitaka, slijedi vlastiti trag neprincipijelnog prilagođavanja prilikama. U njegovom mandatu, u Slavonskom Brodu, nije provedeno ni potaknuto nijedno sociološko istraživanje, na primjer: o zapošljavanju mladih, ali i starijih građana, o položaju nacionalnih manjina, o utjecaju medija na tradiciju, izbore..., o kulturnim potrebama, o položaju žena, o položaju branitelja, o položaju obrtnika i poduzetnika, o utjecaju kulturnih institucija na razumijevanje kulturnih tokova... kako bi se dobili usporedni podaci o općim prilikama u kojima se u pojedinom razdoblju nalaze pojedini dijelovi društa. Na kraju krajeva, na temelju znanstvenih istraživanja donose se bolje, jasne i čvrste političke odluke. Ali, zašto, kad se može izravno komunicirati preko krugovala s obzirom da je to najbolji način brzog i učinkovitog rješavanja problema s kojima se građani svakodnevno susreću.
U jednom momentu sam čak pomislio da bi gradonačelnik trebao sazivati redovite mjesečne konferencije za medije, na kojima bi ga istaknuta lokalna novinarska pera rešetala o aktualnim gradskim pitanjima koja su aktualna i neriješena godinama i bit će još toliko dugo aktualna, ako se nastavi voditi grad na isti način. A onda sam zaključio da bi to bila promašena neizravna komunikacija, ista kao i izravna sa slušateljima radija. Možda još neuspješnija, jer osim znanja treba imati i hrabrosti postaviti bitna pitanja onome koji te je milostivo i interesno pripustio na gradsku sisu.
Jednosatno neobvezno radijsko čavrljanje prvog čovjeka gradske uprave s građanima, zapravo sa slušateljima emisije „Gradskih 60 minuta“, na službenoj internetskoj stranici Grada, proglašava se najboljim načinom brzog i učinkovitog rješavanja problema s kojima se građani svakodnevno susreću, a sva postavljena pitanja odmah se, nakon radio emisije, proslijeđuju u nadležne gradske upravne odjele na rješavanje. Dakle, javno se napiše, bez ikakvog ustručavanja, pa i onog tipa koji se naziva socijalnom pristojnošću spram onih koji su zbog stručnog poznavanja socioloških, komunikacijskih i politoloških kategorija, dobili diplome, da radijske ćakule sa šaćicom slušatelja, predstvaljaju, ponovimo, najbolji način brzog i učinkovitog rješavanja problema s kojima se građani svakodnevno susreću.
Da je redoviti nastup gradonačelnika u radijskoj emisiji, s necenzuriranim uključivanjem onih koji su zainteresirano slušali program, nazvan pravim imenom – tjednim razgovorom gradonačelnika sa stanovnicima Broda o problemima koji ih tište odnosno međusobnim informiranjem o stanju grada, da je radijska emisija imenovana kao mjesto susreta u trajanju od jednog sata na kome su se, uz međusobno uvažavanje, akteri podsjetili na izborna obećanja odnosno izborna očekivanja, moglo bi se nekako i prihvatiti programatska i posrednička upotreba medija u svrhu razmjene informacija. Staviti svima do znanja da je izravna komunikacija s ograničenim dometom, značajem i značenjem – najbolji način brzog i učinkovitog rješavanja problema s kojima se građani svakodnevno susreću, znači računati na to da je rečeno znanje ograničeno, podložno manipulaciji i nekritično. Podignuti radijsku nonšalanciju i istaknuti bliskosti s narodom do razine ozbiljanog, obvezujućeg političkog rada – tipični je populizam, jer su sva pitanja i odgovori ujednašeni do samozadovoljne kontrole gradskih funkcija s ciljem usrećivanja građana. Uostalom, zar je potrebno istaknuti da se pitanja mogu i naručiti?!
Gradonačelnik je, piše u službenoj, suhoparnoj informaciji o njegovom radu i djelovanju, odgovarao na pitanja. Ponekad bi ih građanima trebao postavljati, što je daleko teže. Na primjer, ova:
- Koliko stoji karta do Berlina za vašeg sina koji je ostao bez posla i koji ga ide tamo potražiti?
- Kako uopće preživljava vaša peteročlana obitelj kada su jedini prihodi vaša mirovina od 2 000 kuna?
- Kažete da vam vaša kčer ima šesnaest godina i da još uvijek nije vidjela Jadransko more. Jeste li se obratili Gradu za pomoć?
- Sin vam je završio u Obrtničkoj školi za kuhara. Evo čujem ga kako se po gradu maturantski raduje. A znate li da ga nećete moći zaposliti u rodnom gradu?
- Znate li da sve ceste koje gradimo u Brodu vaša djeca možda neće koristiti svojim automobilima?
- Pa zar vi ne znate zašto Grad novčano pomaže samo meni naklonjene medije?
- Zar vi do sada niste saznali da dobijaju samo oni koji uzimaju ono što misle da im pripada?
I tako dalje i tako dalje.
Umjesto da populističku demagogiju obojanu napuhanom brigom za opće dobro, emocijama i najavama boljih vremena uz pomoć cestogradnje, kružnih tokova, dizalica i mješalica za beton, ali samo ako mene izaberete, zamijeni odgovornim, znanstvenim demoskopijama, istraživanjima javnog mijenja na relevantnom uzorku, gradonačelnik uporno, sa svrhom dobijanja i sljedećeg mandata i drugih osobnih probitaka, slijedi vlastiti trag neprincipijelnog prilagođavanja prilikama. U njegovom mandatu, u Slavonskom Brodu, nije provedeno ni potaknuto nijedno sociološko istraživanje, na primjer: o zapošljavanju mladih, ali i starijih građana, o položaju nacionalnih manjina, o utjecaju medija na tradiciju, izbore..., o kulturnim potrebama, o položaju žena, o položaju branitelja, o položaju obrtnika i poduzetnika, o utjecaju kulturnih institucija na razumijevanje kulturnih tokova... kako bi se dobili usporedni podaci o općim prilikama u kojima se u pojedinom razdoblju nalaze pojedini dijelovi društa. Na kraju krajeva, na temelju znanstvenih istraživanja donose se bolje, jasne i čvrste političke odluke. Ali, zašto, kad se može izravno komunicirati preko krugovala s obzirom da je to najbolji način brzog i učinkovitog rješavanja problema s kojima se građani svakodnevno susreću.
U jednom momentu sam čak pomislio da bi gradonačelnik trebao sazivati redovite mjesečne konferencije za medije, na kojima bi ga istaknuta lokalna novinarska pera rešetala o aktualnim gradskim pitanjima koja su aktualna i neriješena godinama i bit će još toliko dugo aktualna, ako se nastavi voditi grad na isti način. A onda sam zaključio da bi to bila promašena neizravna komunikacija, ista kao i izravna sa slušateljima radija. Možda još neuspješnija, jer osim znanja treba imati i hrabrosti postaviti bitna pitanja onome koji te je milostivo i interesno pripustio na gradsku sisu.
